MVEP: Optužnica protiv Hrvata u Zambiji još nije podignuta, posjet djeci nije moguć

05.01.2023.

Zadnja izmjena 17:03

Autor: M.M./Hina/HRT/R.S.

Posvojenje djece iz DR Konga

Posvojenje djece iz DR Konga

Foto: Ilustracija / Shutterstock

Ministarstvo vanjskih poslova izjavilo je da optužnica protiv hrvatskih državljana pritvorenih u Zambiji još nije podignuta. U pritvoru ih je tri puta posjetio službenik veleposlanstva, a posjet djeci nije moguć jer Zambija osporava zakonitost njihova posvojenja. Vrhovni sud izvijestio je da su hrvatski sudovi ovlašteni odlučivati o priznanju sudskih odluka iz DR Konga, ali i da su zbog uočenih praznina u reguliranju međunarodnog posvojenja izdali preporuku kako bi se poboljšala koordinacija sudova i mjerodavnog ministarstva. 

Ured pravobraniteljice za djecu poručio je da sa zabrinutošću prati situaciju vezanu za međudržavno posvojenje djece iz DR Konga i uhićenje hrvatskih državljana u Zambiji te istaknuo da svako posvojenje djeteta mora biti u njegovu najboljem interesu.

- Optužnica protiv hrvatskih državljana još uvijek nije podignuta te je u tijeku istražni postupak u kojem se provjerava vjerodostojnost inozemnih dokumenata koji su korišteni u postupku posvojenja djece iz DR Konga, istaknuli su iz MVEP-a u odgovoru za Hinu.

MVEP nastavlja pratiti situaciju te će i dalje diplomatskim putem u suradnji s mjerodavnim tijelima Republike Zambije pružati konzularnu pomoć pritvorenim hrvatskim državljanima sukladno Bečkoj konvenciji o konzularnim odnosima, dodaju.

- Naša su očekivanja da te ljude puste i da se brane sa slobode. Ti ljudi nisu sigurno krivi, ali treba utvrditi tko je kriv, rekao je Gordan Grlić Radman, ministar vanjskih i europskih poslova RH.

Pritvorenim Hrvatima pružena konzularna zaštita

Službenik Veleposlanstva RH u Pretoriji, zadužen za konzularne poslove, tri puta posjetio je hrvatske državljane u pritvoru, upoznao ih o prikupljenim saznanjima te im je dostavljena hrana, lijekovi i druge potrepštine.

Veleposlanstvo se ne može uplitati u pravne postupke koje vodi druga država. No putem mjerodavnih tijela Zambije i branitelja dodijeljenog po službenoj dužnosti, dodaju u Ministarstvu, zamoljeno je da se prema pritvorenim Hrvatima postupa čovječno, da se poštuje njihovo dostojanstvo, da im se u slučaju potrebe osigura liječnička pomoć, da ih se ispituje na jeziku koji razumiju te da se bez obzira na težinu kaznenog djela za koje se sumnjiče, ne predmnijeva njihova krivnja.

Pošto je četvero djece u dobi od jedne do tri godine razdvojeno od posvojitelja i predano ustanovama za socijalnu skrb, Hina je upitala kakvu im pomoć pruža Hrvatska s obzirom na to da djeca imaju hrvatske dokumente.

- Posjet djeci nije moguć s obzirom na to da zambijske vlasti osporavaju zakonitost postupka posvojenja, a samim time i hrvatsko državljanstvo djece. Prema informacijama dobivenim od mjerodavnih zambijskih vlasti, djeca su smještena u centar socijalne skrbi, odgovorili su iz MVEP-a.

Prema nekim pravnim mišljenjima, trebalo se obratiti Ministarstvu.

- Svaka osoba koja želi posvojiti dijete, bez obzira da li će posvojiti u državi koja je stranka haške konvencije ili to nije, mora priskrbiti od Ministarstva obitelji pozitivno mišljenje, rekla je Dubravka Hrabar s Pravnog fakulteta u Zagrebu.

Potencijalni posvojitelji, nakon što se utvrdi da su za to podobni, samostalno se obraćaju mjerodavnim tijelima države u kojoj žele posvojiti dijete. Zatim hrvatski sud na temelju te odluke donosi rješenje o posvajanju. Općinski sud u Zlataru donio ih je tri.

- Tko je donio odluke o posvojenju, donijeli su ih sudovi u Kongu, a naš sud je samo priznao te strane sudske odluke, rekla je Aleksandra Leljak, glasnogovornica Općinskog suda u Zlataru.

- Putem naših rješenja, odluke suda u Kongu zapravo su dobile pravnu snagu i mogu se primijeniti na teritoriju Republike Hrvatske, dodala je.

Resorno ministarstvo u Demokratskoj Republici Kongo mora izdati dozvolu da posvojeno dijete smije napustiti državu, no glavni je problem što je ta država ukinula te dozvole prije desetak godina.

Vrhovni sud: Općinski sudovi ovlašteni odlučivati o priznanju odluka iz DR Konga

Vrhovni sud izvijestio je da su hrvatski sudovi ovlašteni odlučivati o priznanju sudskih odluka iz DR Konga, ali i da su zbog uočenih praznina u reguliranju međunarodnog posvojenja izdali preporuku kako bi se poboljšala koordinacija sudova i mjerodavnog ministarstva.

Kako su uočene pravne praznine u reguliranju međunarodnog posvojenja i kao posljedica toga različito postupanje sudova u ovakvim predmetima, predsjednik Vrhovnog suda izdao je preporuku općinskim sudovima radi poboljšanja koordinacije između sudova i nadležnog ministarstva, navode u priopćenju.

Sadržaj preporuke pritom nisu otkrili, navodeći da će ga objaviti na mrežnim stranicama nakon što preporuka bude dostavljena općinskim sudovima.

Predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić, dodaju, u četvrtak je održao sastanak s ministrom pravosuđa i uprave Ivanom Malenicom, na kojem je zaključeno da treba pokrenuti zakonodavnu inicijativu koja bi dovela do izmjena i dopuna nekoliko zakona kako bi se u ovakvim postupcima osigurala veća kontrola postupanja državnih tijela i osigurao najbolji interes djece.

Zaključuju da Dobronić u djelokrugu svoje dužnosti, kao najvišeg organa sudske uprave, poduzima i druge mjere radi kontrole zakonitosti u postupanju sudova, o čemu će također izvijestiti javnost.

U vezi s Dobronićevom jučerašnjom izjavom, ističu da je došlo do pogreške jer je zamijenio Demokratsku Republiku Kongo (prije Zair) s Republikom Kongo (prije Kongo Brazzaville). S obzirom na to da Demokratska Republika Kongo nije pristupila Konvenciji o zaštiti djece i suradnji u vezi s međudržavnim posvojenjem sastavljenoj u Haagu 29. svibnja 1993., to onda proizlazi da su hrvatski sudovi bili ovlašteni odlučivati u postupku priznanja stranih sudskih odluka iz Demokratske Republike Kongo, koje se odnose na institut posvojenja, pozivom na odredbe Zakona o međunarodnom privatnom pravu, objavio je Vrhovni sud na svojoj internetskoj stranici.

Odluka predsjednika Vrhovnog suda dolazi u povodu uhićenja hrvatskih državljana u Zambiji zbog sumnje u valjanost dokumenata o posvojenju maloljetne djece iz DR Konga i različitih tumačenja o tome što se dogodilo i tko ima nadležnost u konkretnom procesu međudržavnog posvojenja.

Nadzor državnih tijela, provjera uvjeta na strani posvojitelja

Svako posvojenje djeteta, pa i ono s međunarodnim elementom, mora prije svega biti u najboljem interesu djeteta, uvažavajući njegova temeljna prava, te u cilju sprječavanja nezakonitog odvođenja, prodaje ili trgovine djecom, naglašava Ured.

Pozivajući se na medijske napise i informacije od mjerodavnih tijela, Ured izražava ozbiljnu zabrinutost da međudržavno posvojenje djece iz država koje nisu članice Konvencije o zaštiti djece i suradnji u vezi s međudržavnim posvojenjem (tzv. Haška konvencija) nije odgovarajuće regulirano te kao takvo predstavlja opasnost za zaštitu djece u takvom procesu.

Ured Helence Pirnat Dragičević navodi kako je mjerodavnim tijelima preporučio da se žurno izmjenama postojećih propisa, donošenjem smjernica i procedura ili na drugi odgovarajući način stvore uvjeti za zaštitu djece posvojene u državama koje nisu potpisnice Haške konvencije.

Naglašava pritom da svako međudržavno posvojenje neovisno o tome provodi li se prema odredbama Haške konvencije ili mimo nje, mora biti regulirano i pod nadzorom mjerodavnih tijela Republike Hrvatske kako bi se dale garancije da je postupak posvojenja proveden zakonito i u najboljem interesu djeteta.

To prije svega uključuje prethodnu provjeru uvjeta na strani posvojitelja koji ne bi smjeli bez prethodne provjere ispunjavaju li uopće uvjete za posvojenje po hrvatskim propisima dobiti mogućnost potvrde posvojenja u postupka priznanja strane sudske ili druge isprave kojom se zasniva posvojenje, ističe Ured.

Priznanje strane prakse u nadležnosti sudova obiteljskopravne zaštite

Smatra da bi postupak priznanja strane sudske presude kojom se zasniva posvojenje trebao biti u nadležnosti sudova obiteljskopravne zaštite koji svojom specijalizacijom trebaju biti jamstvo zaštite najboljeg interesa djeteta te bi trebao uključivati diplomatsku provjeru vjerodostojnosti isprava o posvojenju koje su izdala tijela druge države.

O priznanju strane isprave kojom se zasniva međudržavno posvojenje, sud mora biti u obvezi obavijestiti mjerodavno ministarstvo radi vođenja evidencije o međudržavnom posvojenju te Hrvatski zavod za socijalni rad radi pružanja pomoći i potpore nakon zasnivanja posvojenja te praćenje prilagodbe djeteta, smatra Ured pravobraniteljice za djecu.

Nadležno ministarstvo utvrđuje podatke

Državna tajnica u Ministarstvu socijalne skrbi Margareta Mađerić rekla je na konferenciji za novinare da je riječ o četiri para, od kojih su dva para u registru posvojitelja mjerodavnih centara za socijalnu skrb.

DR Kongo nije potpisnica Haške konvencije kada je riječo međunarodnim posvojenjima pa u tom dijelu mjerodavni centar za socijalnu skrb nije postupao jer se komuniciralo direktno s DR Kongo.

- Mi kao resorno ministarstvo utvrđujemo podatke kako bi se razjasnila cijela situacija, ali i spriječilo slične situacije, rekla je Mađerić.

Sve posvojitelje je pozvala da se jave nadležnim centrima za socijalnu skrb za stručnu pomoć prilikom posvojenja djece, kako u Hrvatskoj, tako i u međunarodnim posvojenjima.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!