ŽDO otkrio uzrok pada letjelice: U aviobombi nije bilo eksploziva

13.04.2022.

10:59

Autor: I.Z./HRT

ŽDO otkrio uzrok pada letjelice

ŽDO otkrio uzrok pada letjelice

Foto: HTV / HRT

Županijsko državno odvjetništvo na konferenciji za novinare objavilo je rezultate izvida vezanih uz pad bespilotne letjelice prošloga mjeseca u Zagrebu. Jurica Ilić, županijski državni odvjetnik u Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu kazao je kako se nakon dovršenog očevida u suradnji s drugim nadležnim tijelima koje su zadužene za kriminalističko vještačenje ustanovilo da je događaj kvalificiran kao teško kazneno djelo protiv opće sigurnosti iz članka 222. st. 1 u vezi s člankom 215 st. 1 Kaznenog zakona. 

"Bilo je vidljivo da se radi o aviobombi s upaljačem"

- Vršena su kemijsko-fizikalna vještačenja, balistička vještačenja i mišljenje vojne struke, izjavio je.

- Danas iznosimo dio koji se odnosi na pad letjelice, dok je dolazak letjelice u nadležnosti drugih tijela i tu se izvidi nastavljaju, poručio je.

- Bilo je vidljivo da se radi o aviobombi s upaljačem, ali dotad rezultati nisu dali osnove za zaključak, naglasio je.

"Šteta je procjenjena na 600.000 kuna"

Brigadir Jadranko Karlušić iznio je sve detalje o padu letjelice, vremenu pada i materijalnoj šteti. Naglasio je da je šteta procjenjena na 600.000 kuna, oštećeno je 96 automobila. Letjelica je prevezena u vojarnu HV-a za daljnje vještačenje.

Od 11 do 14. ožujka trajao je očevid koji je izvršen na četiri lokacije.

Očevid je napravljen i na mjestu pada padobrana.

- Sam pad letjelice nije izravno zabilježen, rekao je Karlušić. 

"Stroj koji obavlja funkciju izviđanja i snimanja"

Glavni vojni zrakoplovni istražitelj Mario Počinok detaljnije je govorio o uzrocima pada letjelice. Naglasio je kako je događaj pada letjelice spada u događaj avionske nesreće. Letjelica je napravljena za dubinsko izviđanje, a ima visoke performanse.

Kreće se brzinom od devetsto do 1100 na sat, leti i transsonično. Visina s kojom može povesti snimanja kreće se od tristo do šest tisuća metara. Ima tri promjene smjera. Ima šest promjene visine.

Vrijeme lansiranja pripremanja je 15 minuta. Lansira se pomoću posebnog vozila.

- To je potpuno automatiziran stroj koji obavlja funkciju izviđanja i snimanja, poručio je Počinok. 

"Letjelica je došla pri brzini od 90 km/h"

- Imala je brzinu od 860 do 950 na sat. Visinu je držala na 1341 metar, cijelo vrijeme, kurs je bio na 244 stupnja. U Hrvatski prostor ušla je u 22.57. Letjelica slijeće pomoću padobrana, naglasio je.

- Letjelica je došla pri brzini od 90 kilometara na sat. To je zadnja zabilježena brzina. Pri promjeni otkvačuje se pomoću piropatrona, aktivira se padobran. Kako se aktivira i pošto visi letjelica na repu, potrebno je stvoriti novo hvatište koje će osigurati da letjelica prijeđe u horizontalni položaj. Radi se novo hvatište, izvlači se retroraketa i letjelica prelazi u horizontalni položaj. Stabilizira se normalno propadanje od šest metara u sekundi. Izbacuje se amonijak te se aktivira stajni trap. Izvlače se i ticala, poručio je.

- Po dodiru sondi, zatvara se i aktivira retroraketa. Letjelica je sletjela. Odbacuje se padobran. To je normalna procedura. U našem slučaju se dogodilo u procesu odbacivanja padobrana, jednostavno nije bilo mehaničke veze između same letjelice i glavnog padobrana. To znači da se s visine od 1700 metara iskliznula iz padobrana, dodao je.  

"Letjelica je bila održavana i u dobrom stanju, nađena je bitno oštećena kutija"

- Po tehničkom pregledu možemo zaključiti da je tijekom pada bio aktiviran mehanizam zbog kojeg je jedna sonda izletjela, a druga je ostala u ležištu, kazao je.

Naglasio je kako je ukupni dojam, u vezi stanja sklopova i uređaja, da je letjelica bila održavana i u dobrom stanju.

- Motor pri udaru nije radio. Što se tiče FDR-a, nađena je bitno oštećena kutija, nije bilo šanse za oporavak, rekao je.

- Povjerenstvo je zaključilo da je uzrok pada narušen slijed automatskog slijetanja u dijelu kod aktiviranja glavnog padobrana zbog nepostojanja kompletnog sustava veza između tijela letjelice i glavnog padobrana što je za posljedicu imalo da je letjelica odbacila padobran i nastavila padati slobodnim padom do udara u tlo. Narušen je slijed automatskog slijetanja. Odbacila je glavni padobran i nastavila padati slobodnim padom, kazao je Počinok. 

ŽDO o padu letjelice

ŽDO o padu letjelice

Foto: HTV / HRT

 "Pronađen je upaljač s ćiriličnim oznakama, nedvojbeno je utvrđeno da se radi o aviobombi OFAB 100 - 120"

Bojnik Mile Tomić, načelnik Odjela za nadzor ispravnosti i upravljanje klasom V u Logističkom operativnom središtu, Zapovjedništvo za potporu, OS RH istaknuo je da je na mjestu pada letjelice pronađeno 47 fragmenata metalnih dijelova ili gelera.

- Svi fragmenti nastali su od djelovanja eksplozije. Pronađen je upaljač s ćiriličnim oznakama, radi se o univerzalnom upaljaču za aviobombe. Utvrđeno je da je bio stavljen na prednji dio aviobombe. Radi se o krhotinama aviobombe, poručio je. 

Temeljem pregleda metalnih fragmenata nedvojbeno je utvrđeno da se radi o aviobombi OFAB 100-129 naoružanoj upaljačem AVU-ET 350F koji je inicirao eksplozivno punjenje u bombi što je za posljedicu imalo eksploziju u fragmentaciju tijela bome u više metalnih fragmenata, dodao je. 

"Na desnom krilu letjelice najzastupljenija je bila crvena boja koja je odražavala petokraku crvene i bijele boje"

Dr. sc. Ivana Bačić, dipl.ing., glavni vještak za požare i eksplozije, Centar za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja "Ivan Vučetić" rekla je govorila je o tragovima eksploziva, naftnim derivatima i boji na oplati letjelice.

- Na mjestu pada nastao je krater pet i pol metara promjera i dubine oko jedan i pol metar. Iz kratera je izdvojeno 45 metalnih fragmenata i promjena boje metala u plavu na rubnim dijelovima. Dva takva fragmenta pronađena su i izvan kratera. Oštećenja na okolnim objektima, primarno automobilima, manjeg su intenziteta uglavnom uzrokovana raspršenjem kamenja i grančica. Na mjestu događaja osjetio se intenzivan miris amonijaka. Na fragmentima aviobombe smo uočili da nema značajnih zacrnjenja. Primijetili smo i da se radi o fragmentima velikih dimenzija. Na fragmentima tijela aviobombe, na dijelovima letjelice nisu detektirani tragovi vojnih eksploziva, nije bilo ni privrednih eksploziva kao ni drugih eksplozivnih tvari. Što se amonijaka tiče, potvrđeno je da se radilo o tragovima. Na desnom krilu letjelice najzastupljenija je bila crvena boja koja je odražavala petokraku crvene i bijele boje. Radi se o originalnoj boji, a pronađeni su tragovi naknadnog bojanja, naglasila je Bačić.

"Prilikom pada letjelice došlo je do eksplozije"

Dodala je da je prilikom pada letjelice, nakon njezinog udara u tlo, došlo do eksplozije eksplozivnog sredstva na što ukazuje nastanak kratera, raspršenje kamenja i zemlje, izbacivanje fragmenata iz kratera, kao i tragovi kidanja i kaljenja metalnih dijelova bombe.

- Nisu detektirani tragovi TNT-a niti drugih vojnih eksploziva, a to ne podržava tezu da se u tijelu aviobombe nalazila tolika količina TNT-a, istaknula je.

- Nedvojbeno je prilikom pada letjelice došlo do eksplozije i eksplozivne tvari koja ne pripada skupini tradicionalnih vojnih i privrednih eksploziva. Vjerojatno je korištena nekonvecionalna tvar ili smjesa organskog porijekla koja je u eksploziji u potpunosti razgrađena do plinovitih produkata što onemogućava njezinu identifikaciju, poručila je dr. sc. Ivana Bačić. 

Je li bomba bila prerađena?

Glavni vještak za požar i eksplozije Ivana Bačić odgovorila je da nedostatak tragova ukazuje da se radilo o tvari koje osiguravaju da pod utjecajem visoke temperature dolazi do potpune razgradnje produkata.

- Mi to ne možemo razlikovati od plinova u zraku. Što se boje tiče na zadatak je bio utvrditi boje, a ne što boje impliciraju. Što se tiče kemijske analize što je bilo u toj bombi ostat će trajno nepoznato. Niti jedna tehnika nije potvrdila da bismo mogli utvrditi o kojoj eksplozivnoj tvari se radilo, rekla je.

Nije željela nagađati je li bomba bila prerađena. Naglasila je kako nije moguće utvrditi o kojoj vrsti bombe se radi.

Brigadir Mario Počinok istaknuo je kako letjelica radi po principu navigacije i da radi po unaprijed zadanoj ruti. Dodao je kako ne misli da je bilo preinaka bombe. 

ŽDO otkrio uzrok pada letjelice

ŽDO otkrio uzrok pada letjelice

Foto: HTV / HRT

"I bomba i upaljač proizvedeni su u zemljama bivšeg SSSR-a"

Bojnik Mile Tomić naglasio je kako je nemoguće da je bomba bila presječena.

- I bomba i upaljač proizvedeni su u zemljama bivšeg SSSR-a. Ne znamo eksplozivnu tvar, jednostavno se ne može nagađati o količini eksploziva i odnos prema TNT-u, poručio je.

Nitko od prisutnih nije želio nagađati o kilaži bombe.

Tomić je odgovorio na upit, je li letjelica bila namijenjena da nekoga ubije ili ne.

- Nije namijenjena svojoj osnovnoj svrsi, a to je izviđanje.

- Utvrdili smo da nema tragova vojnih eksploziva, a mogućnosti koja se mogla nalaziti u tijelu bombe su velike, naglasila je Bačić.

Poručila je kako nije bilo pritisaka na Centar za vještačenje "Ivan Vučetić". 

 Županijski državni odvjetnik u Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu Jurica Ilić rekao je da još nije utvrđeno čija je bila letjelica, ali da to i nije bilo predmet vještačenja.

Brigadir Počinok kazao je kako se sustav slijetanja aktivira po gorivu i po zadanim parametrima i po prijeđenim kilometrima.

- Ovdje je bilo da nije bilo čak tri spoja. Postojala je neka namjera, u to neću ulaziti, ali je onesposobljena da sleti u unaprijed odabranom režimu. Ne mogu reći da je došlo do greške. Nedvojbeno je da fale jedan od ključnih dokaza što je raketa ostala u ležištu, naglasio je. 

Je li Zagreb bio meta napada?

Počinok je istaknuo kako to nije u njegoj domeni, te da ne može odgovoriti na to pitanje. 

Uklonjen je jedan dio mehanizma i letjelica je napunjena bombom, zaključak je Povjerenstva. Županijski državni odvjetnik u Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu poručio je kako još ne znaju tko je poslao letjelicu i porijeklo letjelice.

Počinok je dodao kako nije tema istrage od kuda i s kojom namjerom je letjelica poletjela.

Ilić je rekao kako se pad letjelice vodi kao kazneno djelo protiv opće sigurnosti.

- Naša dužnost je da otkrijemo počinitelja kaznenog djela. Protiv nepoznatog počinitelja ne možete podignuti optužnicu, kazao je.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!