14:48 / 23.03.2021.

Autor: Eugen Husak/Dnevnik/P.F./B.A./Hina/HRT

Ustavni sud nije prihvatio prijedloge za ocjenu suglasnosti Zakona o sudovima

Ustavni sud

Ustavni sud

Foto: Marko Lukunic / PIXSELL

Ustavni sud nije prihvatio prijedloge za ocjenu suglasnosti Zakona o sudovima, odnosno dijela zakona kojim se propisuje procedura izbora predsjednika Vrhovnog suda. U sporu između predsjednika Republike i vladajućih vezanom uz izbor nove čelne osobe Vrhovnog suda, kojem svjedočimo već danima, to znači da predsjednik može predložiti samo onog kandidata koji se javio na javni poziv Državnog sudbenog vijeća.

Predsjednik Republike ne može predložiti Saboru svojeg kandidata za predsjednika Vrhovnog suda ako se taj kandidat nije javio na javni poziv, odlučio je Ustavni sud.

- Ustavni sud na današnjoj sjednici nije prihvatio prijedloge za ocjenu ustavnosti Zakona o sudovima u dijelu gdje je propisan da se raspisuje javni poziv za izbor predsjednika Vrhovnog suda od strane Državnog sudbenog vijeća, rekao je danas predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović.


- Ustavni sud u bitnom je zaključio da taj javni poziv i taj cijeli postupak koji je propisan u ničemu ne ugrožava ustavni položaj predsjednika Republike niti dovodi u pitanje njegovu ustavnu ovlast kao jedinog predlagatelja predsjednika Vrhovnog suda hrvatskom Saboru. Dakle, bez prijedloga Predsjednika RH Hrvatski sabor ne može izabrati predsjednika Vrhovnog suda, a Sabor nije vezan prijedlogom Predsjednika RH, kao što ni predsjednik RH nije vezan mišljenjima Opće sjednice Vrhovnog suda kao ni odbora za pravosuđe. Smatramo da taj zakon nije protivan Ustavu, pogotovu ustavnoj odredbi diobi vlasti koja ukazuje da vlas mora međusobno surađivati. Na to posebno ukazujem, na tu odgovornost međusobne suradnje i međusobne kontrole vlasti, rekao je Šeparović.

- Nismo prihvatili prijedlog naših troje sudaca da se zastane s postupkom i uputi zahtjev sudu Europske unije o tumačenju prava EU. U našoj odluci pozvali smo se praksu Europskog suda, suda Europske unije, mišljenja Venecijanske komisije, dogovarajuće akte Vijeća Europe i na tumačenje našeg Ustava. Isto tako nismo prihvatili da se održi javna rasprava, odnosno da se pozovu Juričan i dvije odvjetnice Sloković i Marković da zajedno s predstavnicima Vlade rasprave pojedina sporna činjenična i pravna pitanja jer smatramo da ih nema, dodao je.

- Odluke su donesene s 9 glasova za i s četiri glasova protiv, s tim da su 4 suca najavila izdvojeno mišljenje i tu podupiruće jer smatraju da još nešto moraju priopćiti da je odluka Ustavnog suda u skladu s Ustavom, odnosno zašto su glasali za tu odluku, objasnio je Šeparović.

Sud je danas raspravljao na temelju zahtjeva Darija Juričana te dviju odvjetnica, ali ne i na zahtjev SDP-ovca Arsena Bauka jer je stigao prekasno. Neovisno o tome, Bauk smatra da je odluka očekivano na strani HDZ-a.


- Mislim da je ustvari rekao glavnu riječ, da su svi iznijeli argumente, da je većina odlučila. Pa kad sljedeći put budemo birali ustavne suce, isto ćemo paziti da većina bude drugačija, ako budemo u mogućnosti, rekao je Bauk.


Predsjednik Ustavnog suda odbacio je teze da sudi pristrano u korist HDZ-a jer mu je Vladimir Šeks kum. Takve optužbe nazvao je uobičajenim političkim folklorom.


- Ja sam uvjeren da svi suci Ustavnog suda, bez obzira iz većine ili manjine, postupaju po svojoj savjesti po Ustavu i da nisu na ničiji daljinski upravljač. Ni vlasti, ni oporbe, rekao je Šeparović.


Premijer Andrej Plenković poručuje da je cijela priča bila nepotrebna. Podsjeća da su svi znali da je Državno sudbeno vijeće objavilo javni poziv za mjesto predsjednika Vrhovnog suda.


- Tko je želio biti kandidat mogao se javiti, to se nije dogodilo i sada smo, eto, očekivali što će reći Ustavni sud, a Ustavni sud je rekao jedino logično što je mogao reći. Prema tome, za mene tu nema ničega neočekivanoga, rekao je Plenković. 

Priopćenje Ustavnog suda prenosimo u cijelosti:

Ustavni sud Republike Hrvatske na sjednici održanoj 23. ožujka 2021. donio je:

1. Rješenje kojim nije prihvatio prijedloge za ocjenu suglasnosti s Ustavom članka 44.a Zakona o sudovima (“Narodne novine” broj 28/13., 33/15., 82/15. i 67/18.).

Ustavni sud u bitnom je utvrdio da osporena odredba zakonakojom je propisano da Državno sudbeno vijeće objavljuje javni poziv za izbor predsjednika Vrhovnog sudane ograničava predsjednika Republike u izvršavanju njegove ovlasti iz članka 116. stavka 2. Ustava prema kojem on predlaže, a Hrvatski sabor bira predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske, a sve to polazeći od ustavnih zahtjeva iz članka 4. stavka 2. i članka 94. stavka 2. Ustava.

Predsjednik Republike ovlašten je predložiti samo onog kandidata koji se javio na javni poziv Državnog sudbenog vijećapri čemu prilikom upućivanja prijedloga Hrvatskom saboru nije vezan mišljenjem Opće sjednice Vrhovnog suda RH i Odbora za pravosuđe Hrvatskog sabora.

Ustavni sud nije odlučivao o prijedlogu zastupnika Arsena Bauka za ocjenu suglasnosti odredbečlanka 44.a Zakona o sudovimas člankom 106.stavkom 2.Ustava u pogledu ovlasti Ureda predsjednika Republike da traži mišljenje Opće sjednice Vrhovnog suda RH i Odbora za pravosuđe Hrvatskog sabora s obzirom da je taj prijedlog Ustavni sud zaprimio samo dan prije održavanja sjednice, pa će se o njemu odlučivati naknadno.

Ustavni sud RH donio je sve navedene odluke odnosno rješenja sa 9 glasova za i 4glasaprotiv. Četvero sudaca najavilo je izdvojena mišljenja, a četvero izdvojena podupiruća mišljenja.

2. Odluku kojom je ukinuo pojedine odredbeUredbe o gospodarenju komunalnim otpadom (“Narodne novine” broj 50/17. i 84/19.)u dijelu u kojem je utvrdio da je Vlada RH izašla izvan njezinihzakonom propisanih ovlasti.

Na Ustavnom sudu održana je rasprava o prvom prijedlogu za ocjenom ustavnosti Zakona o sudovima koji propisuje proceduru izbora predsjednika Vrhovnog suda, a koji je podnio filmski redatelj Dario Juričan.

Ustavni su zaprimio je i zahtjev odvjetnica Sandre Marković i Jadranke Sloković o istom zakonu, a jučer je SDP-ov Arsen Bauk uputio je također prijedlog za ocjenu ustavnosti Zakona o sudovima. Za razliku od dosadašnjih prijedloga, problematizirao je činjenicu da je Hrvatski sabor promijenio djelokrug i ustrojstvo Ureda Predsjednika Republike.

Zakon o sudovima posljednjih mjesec dana predmet je prijepora predsjednika Republike Zorana Milanovića i vladajuće većine.

Prema pisanju medija Ustavni sud već je pripremio nacrt odluke prema kojoj se predsjednik države pri predlaganju kandidata za predsjednika Vrhovnog suda dužan držati javnog poziva i za predsjednika najvišeg suda predložiti nekoga od kandidata koji su se javili na javni natječaj DSV-a.

Na javni poziv za čelnu osobu najvišeg suda Državnom sudbenom vijeću prijavili su se aktualni predsjednik Vrhovnog suda Đuro Sessa te odvjetnici Šime Savić i Lidija Horvat koja je u međuvremenu povukla kandidaturu.

Predsjednik Milanović, koji ustraje da je predlaganje kandidata za šefa Vrhovnog suda njegovo ustavo pravo, Saboru je predložio profesoricu zagrebačkog Pravnog fakulteta Zlatu Đurđević, a predsjednik Sabora Gordan Jandrovković predsjednikov je prijedlog odbio uvrstiti u saborsku proceduru kao nezakonit.

Milanović je u petak ustvrdio kako je u Saboru grčevitom obranom statusa quo i nedodirljive sudačko pravosudne klike nastavljena HDZ-ova opstrukcija promjena u hrvatskom pravosuđu.

Hrvatski sabor u petak je potvrdio mišljenje Odbora za Ustav da predsjednik Sabora nije pogriješio kada je od predsjednika republike, s obzirom na uočene nedostatke, zatražio da dopuni svoju odluku o izboru Zlate Đurđević za predsjednicu Vrhovnog suda.


Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!