Milanović: Plenković ne želi ići ispod totalne kontrole nad diplomacijom

Predsjednik RH Zoran Milanović poručio je u petak kako je on predložio sutkinju Mirtu Matić za predsjednicu Vrhovnog suda, uvjeren je da će opozicija za nju glasovati jer je ozbiljna i nestranačka kandidatkinja, a tko će predložiti koga za Ustavni sud, kaže, nema pojma i nije njegov posao. Upozorio je i na, kako kaže, ozbiljan problem u diplomaciji zbog 90 nepopunjenih mjesta zaključivši da premijer Andrej Plenković ne želi dogovor.

Govoreći o prijedlogu da se izbor predsjednika Vrhovnog suda poveže s imenovanjem ustavnih sudaca, Zoran Milanović odbacio je takvu mogućnost te rekao da je jasno koga predlaže za predsjednika Vrhovnog suda i da je sada na HDZ-u i premijeru da odluče.

- Ja ne mogu upakirati taj paket. Nadležan sam za predlaganje kandidata za predsjednika Vrhovnog suda. Jasno je tko je to, a na HDZ-u i Plenkoviću je da odluče hoće li ili neće. Ovo otezanje nije dobro jer je bačena mrlja na osobu koja je potpuno čista. Pokušava se dovesti u vezu s nekakvim špijunskim pričama. To je nisko. Blatili su i prethodnu kandidatkinju, a sada ispada da se može javiti bilo tko. Ispada iz zadnjih Plenkovićevih riječi da tko god omogući da on dobije dva ustavna suca, on će pustiti bilo koja dva kandidata.

S druge strane, upozorio je Milanović, imamo 90 mjesta u diplomaciji koja su nepopunjena.

- E tu vrijedi pravilo 'o svakome ćemo divanit do sabaha sa šejtanom'. To je nemoguće, a oko ustavnih sudaca bi se dogovorio sa sjekirom - meni sve, a vama ništa. Ja nisam nadležan za to, mogu samo konstatirati kako je bilo prije godinu i pol dana, kako je 10 upražnjenih mjesta popunjeno, pet-pet, kao i 2016. godine. Ne znam po kojem kriteriju vladajućoj većini pripada dvije trećine mjesta, kazao je.

"Plenković ne želi ići ispod totalne kontrole nad diplomacijom"

Milanović je poručio i da nema čime trgovati jer, kako navodi, predsjednik Republike nema poluge moći preko predsjednika Vrhovnog suda, kao ni interes u tom smislu.

- Čak i kada bih htio trgovati, nemam čime. Meni nije svejedno hoće li Hrvatska imati predsjednicu Vrhovnog suda ili ne. To je osoba preko koje ja ne ostvarujem nikakav utjecaj, nikakvu polugu moći. Imam iskustvo s pokojnim sucem Dobronićem i to najbolje pokazuje. Kada je izbor čelne osobe VS-a u pitanju, to su ljudi s kojima ja poslije prekidam komunikaciju.

Istaknuo je da su ustavni suci drugačiji slučaj te ocijenio da su oni, za razliku od sudbene vlasti, u velikoj mjeri politički akteri.

- Za razliku od sudstva koje je zaista neovisno, ustavni suci su u velikoj mjeri nažalost politički ljudi. Tu nije svejedno tko će biti na tim mjestima i kako će se te dužnosti popunjavati. To Plenkovića očito brine, ali ja nisam adresa za to, kazao je.

Vraćajući se na pitanje imenovanja diplomata, Milanović je zaključio da premijer ne želi dogovor tvrdeći da bi svaka promjena postojećeg stanja smanjila razinu kontrole koju trenutačno ima nad sustavom.

- Svaka promjena postojećeg stanja njemu reže bilancu. Imat će manje, kako on to čita, nego sada. On ne želi ići ispod totalne kontrole nad diplomacijom, od portira do zadnjeg ambasadora i naravno - ministarstva, dodao je.

Dodao je da Plenković sustavno uništava način odabira veleposlanika određen ustavom.

- To je namjerno ponašanje koje je duboko protivno i slovu i duhu Ustava i on to može zato što je svjestan da nema nikakvih posljedica jer građani to ne vide te čak osjećaju neku vrstu prezira, zavisti i netrpeljivosti prema diplomatima, pa Plenković time može manipulirati, ustvrdio je.

Uspoređujući imenovanja veleposlanika s imenovanjima u sudstvu, Milanović je rekao da bi Plenković pojedinačno razgovarao s diplomatima i kreirao jednu "demokratsko-dijalošku Arkadiju punu cvijeća, stabala i krošnji s najrigoroznijim selekcijskim kriterijima", a po pitanju ustavnih sudaca bi "seljački sve sjekirom". 

Deklasifikacija dosjea o Mirti Matić?

Izrazio je uvjerenje, proizašlo iz njihovog ponašanja na Odboru, da će opozicija glasati za sutkinju Mirtu Matić, ali i vjeru da je riječ o osobi koja nikome ne smeta i koja nije stranački kandidat, no ponovio je i kako sada ispada da se kroz nju "nekakvim natezanjem" želi dobiti dominacija u Ustavnom sudu.

Tko će predložiti koga za Ustavni sud, pak, poručio je kako "nema pojma".

Na pitanje treba li deklasificirati njezin dosje, što je tražio Mostov Nikola Grmoja, Milanović je ustvrdio kako je upravo to uništavanje ljudi o kojem je govorio.

- Je li ta osoba optužena? Obratio sam se Sigurnosnoj agenciji povodom te i prethodne osobe i tražio sam generalno stav ima li bilo kakvih prepreka, dobio sam odgovor da nema crno na bijelo, naveo je, dodavši kako se tračevima na takav način svakome može uništiti reputacija.

"Grenland za američku sigurnost ne predstavlja ništa"

Predsjednik Republike komentirao je i vanjskopolitičke teme, a novinari su ga pitali i o pretenzijama SAD-a prema Grenlandu.

Suprotno američkom kolegi Donaldu Trumpu, rekao da Grenland ne predstavlja ništa za sigurnost SAD-a i dodao da se po tom pitanju može biti samo na strani Danske kojoj Grenland pripada.

Trump je na početku 2026. ponovno aktualizirao pitanje Grenlanda tvrdeći da je najveći svijetski otok i autonomni teritorij u okviru Danske ključan za nacionalnu sigurnost SAD-a.

Milanović je u petak pak rekao da Grenland za američku sigurnost ne predstavlja ništa. Ustvrdio je i da su Danci dosad bili "najpokorniji američki partneri".

- I sada za nagradu dobivaju ovo. To nije baš korektno. Tu priču s Grenlandom treba malo demistificirati. Bude li jednog dana nešto i predstavljao, tad neće biti ni Europe ni Amerike jer to znači da će se arktički led otopiti do te mjere da će Amerika, ako opstane, imati glavni grad u Denveru, a ne u Washingtonu, rekao je Milanović novinarima u Čakovcu.

- Sjeverni dio Grenlanda je okovan ledom, tu plovidbe neće biti nikada, a ako je bude, znači da svijeta više nema, kazao je.

Umjesto Grenlanda, Milanović je američkoj administraciji ironično sugerirao da zauzme Svalbard, otočje pod kontrolom Norveške istočno od Grenlanda, koje zbog Golfske struje nije okovano ledom.

Trump je nedavno pojačao prijetnje o preuzimanju Grenlanda, oživljavajući ideju koju je prvi put iznio 2019. tijekom svojeg prvog mandata.

Grenland je strateški smješten između Europe i Sjeverne Amerike, što ga čini ključnim mjestom za američki sustav balističke raketne obrane.Njegovi bogati mineralni resursi također odgovaraju cilju Washingtona da smanji ovisnost o Kini.

Otok je autonomni teritorij Kraljevine Danske. Ima vlastiti parlament i vladu, ali Kopenhagen zadržava ovlasti nad vanjskim poslovima i obranom.

Bijela kuća objavila je u utorak da SAD razmatra više opcija za preuzimanje Grenlanda, među njima i uporabu vojne sile.

"Rutte je dobrodošao, ali on ne donosi odluke"

Milanović je komentirao i na najavljeni posjet glavnog tajnika NATO-a Marka Ruttea.

- On nije niti predsjednik EK, niti donosi bilo kakve odluke, niti raspolaže novcem, ali je dobrodošao, kazao je.

- Kada govori, nije jasno u čije ime govori, a govori puno, puno stvari koje ja uopće ne podržavam. Popričat ćemo u ponedjeljak, ali to nije osoba koja donosi odluke, nastavio je.

Milanović kritizirao pomoć Ukrajini dok se hrvatski ratni brodovi ne dovršavaju

Milanović je kritizirao vladinu pomoć Ukrajini i nabavu inozemnog naoružanja dok istovremeno navodno opstruira izgradnju hrvatskih ophodnih brodova.

Milanović je u Čakovcu rekao da se vlada pohvalila kako je Ukrajini istovarila 15 milijuna eura, što nije dovoljno ni za grijanje jedne vojarne mjesec dana.

S druge strane, vlada ne da 12 milijuna eura da se dovrši gradnja pet obalnih ophodnih brodova u brodogradilištu Brodosplit, kaže predsjednik.

Rekavši da je 15 milijuna eura "sigurnije u Ukrajini nego u rukama HDZ-ovaca, Milanović smatra da taj novac za Hrvatsku simbolički i konkretno nije beznačajan.

- Od tih brodova neće biti ništa, rekao je predsjednik koji smatra da je premijer Andrej Plenković odustao od njih.

Mogu samo zaključiti da se projekt opstruira....Istovremeno Ukrajini 15 milijuna eura, Francuskoj milijardu i pol, Njemačkoj milijardu, nešto iz proračuna, nešto iz europske milostinje, rekao je Milanović, referirajući se na kupnju francuskih borbenih zrakoplova Rafale i njemačkih tenkova Leopard.

Predsjednik kaže da su Francuzi Hrvatskoj uvalili rabljene avione a Srbiji prodali nove, zbog čega sad moramo kupiti novu opremu. To je savezništvo, partnerstvo? To se ne radi, izjavio je predsjednik.

Kritizirajući pak nabavku njemačkih tenkova, Milanović je rekao da se "Litva izborila da radi njihove dijelove, a Hrvatska, koja ima tradiciju takve proizvodnje - ništa".