Plenković: Hrvatska vojska neće u Ukrajinu; Rutte dolazi u Zagreb

Premijer Andrej Plenković poručio je danas kako Vlada RH nikada nije planirala slati vojsku u Ukrajinu, ali da će nastaviti s bilateralnom pomoći toj zemlji te je najavio daljnje sudjelovanje u Koaliciji voljnih.

Plenković je rekao i da HDZ želi vezanim imenovanjem izabrati predsjednika Vrhovnog suda i tri ustavna suca tako da dva predloži parlamentarna većina, a jednoga oporba.

"Sudjelovanje u Koaliciji voljnih politički ispravno i oportuno"

Plenković je u utorak sudjelovao na sastanku Koalicije voljnih u Parizu, gdje je velik broj zemalja iskazao spremnost pomoći u održavanju mira u Ukrajini nakon prekida vatre neke svojim vojnicima, a druge, poput Hrvatske, diplomatskim naporima i paketima vojne pomoći. Komentirajući taj sastanak predsjednik Zoran Milanović danas je rekao da Hrvatska neće slati vojnike u Ukrajinu.

- Pozicija hrvatske Vlade je jasna. Dakle, mi nikada, unatoč tome što je bilo ogromnog dezinformiranja javnosti, nismo planirali slati Hrvatsku vojsku u Ukrajinu, to sam ja jučer jasno rekao na sastanku. Međutim, nastavit ćemo s bilateralnom pomoći Ukrajini, bilo u političkom, diplomatskom, ekonomskom, tehničkom, energetskom ili vojnom pogledu, rekao je Plenković danas poslijepodne nakon prve sjednice Predsjedništva HDZ-a u 2026. godini.

Dodao je da je sutra na sjednici Vlade još jedan paket vojne pomoći, paket koji se odnosi na pomoć u civilnoj zaštiti i paket koji se odnosi na potporu energetskoj infrastrukturi Ukrajine.

- Smatram da je naše sudjelovanje u Koaliciji voljnih itekako politički ispravno, da je politički, vanjskopolitički, pa i diplomatski i oportuno, zato što je to praktički jedini način da budemo u cijelosti informirani sa svim aktivnostima međunarodne zajednice koje vode ka postizanju mira u Ukrajini i na taj način snažimo naš međunarodni kredibilitet, nikad nauštrb sposobnosti Hrvatske vojske ili obrambenih sposobnosti u koje je ova naša vlada uložila više nego brojne vlade prije, rekao je Plenković.

"Milanovićev stav u potpunosti blizak ruskom narativu"

- Mi ćemo nastaviti sa sudjelovanjem u Koaliciji voljnih, bez obzira na ovu izjavu predsjednika Republike koja je objavljena danas. Što se tiče neslanja postrojbi, tu se mi slažemo i nikad tu nije bilo nikakvoga spora, osim što je percepcijski ispalo da se imputiralo Vladi da čini nešto što ne čini, dodao je.

Naglasio je i da Hrvatska nije jedina zemlja koja sudjeluje u Koaliciji voljnih, a ne šalje svoje postrojbe u Ukrajnu.

Plenković je rekao da je Milanovićev politički stav tijekom ukrajinskog rata bio "u potpunosti blizak ruskom narativu".

- On je bio ne samo po meni suprotan hrvatskim stajalištima koja su godinama bila bilo kojih vlada ili bilo kojih saziva Sabora, nego je realno gledajući bio u svojoj srži i antieuropski i anti-NATO, bez razumijevanja da se sloboda cijele Europe, pa i Hrvatske, i naša ekonomska situacija, naša socijalna situacija, danas brani i na bojišnici u Ukrajini, poručio je.

Premijer je izrazio žaljenje zbog, kako je rekao, Milanovićeve naredbe načelniku Glavnog stožera Oružanih snaga Tihomiru Kundidu da "ne sudjeluju u vojnoj dimenziji koalicije voljnih". Rekao je da time "izostaje potpuna informiranost Hrvatske vojske, naših časnika, planera, koji bi time bili informiraniji i korisniji i sebi i političkoj razini da znaju što se sve zbiva jer se tehnologija ratovanja u proteklih nekoliko godina, a osobito nažalost u Ukrajini, itekako promijenila i uvid u ono što se zbiva bio bi višestruko koristan".

Plenković je najavio da će sljedeći ponedjeljak u Zagreb u službeni posjet doći glavni tajnik NATO-a Mark Rutte.

"Nitko ne plače za Madurom, akcija je bila dogovorena s dijelom vlasti"

Odgovarajući na tvrdnje SDP-a da Vlada nema jasno stajalište o situaciji u Venezueli, Plenković je rekao da je stajalište Vlade više nego jasno, podsjetivši da je MVEP rekao što misli 3. siječnja.

Rekao je da je očito da je američka akcija bila itekako dogovorena s dijelom vlasti u Venezueli.

- Niti ima nemira niti itko plače za njim nego naprotiv - ljudi su oduševljeni da ga nema više na dužnosti, rekao je o Nicolasu Maduru.

- Što se tiče same međunarodnopravne dimenzije, tu se slažem, ja sam to rekao i u Parizu jučer: stavljam ogradu na takvu praksu. Međutim, nije prvi put da se to dogodilo. Bila je slična situacija prije jedno 35 godina, dodao je.

Plenković je rekao i da ne misli da bi trebalo biti "američke intervencije na Grenlandu", dodajući da nema nikoga unutar Europske unije tko bi mogao pozdraviti ili odobriti takvu situaciju.

- Vjerujemo da do toga neće doći, kazao je. Dodao je pritom da je vidljiva promjena politike gdje SAD povlači poteze "koji brzo rješavaju pitanje njihovih interesa".

Vezanim imenovanjem izabrati predsjednika Vrhovnog suda i tri ustavna suca

Plenković je rekao da HDZ želi vezanim imenovanjem izabrati predsjednika Vrhovnog suda i tri ustavna suca tako da dva predloži parlamentarna većina, a jednoga oporba.

- Ta imenovanja će biti vezana. Ići ćemo u proces izbora predsjednika ili predsjednice Vrhovnog suda jedino u varijanti da se izaberu tri Ustavna suca i to na način da dva predloži parlamentarna većina a jedan oporbe. To je sustav koji postoji i do sada, rekao je Plenković novinarima nakon što je na zajedničkoj sjednici Predsjedništva i Nacionalnog odbora HDZ-a usvojen takav stranački stav.

Plenković je istaknuo i kako je to službena pozicija HDZ-a koju će držati u predstojećim tjednima u razgovorima s oporbom u Hrvatskom saboru.

U travnju ističe mandat predsjedniku Ustavnog suda Miroslavu Šeparoviću te ustavnim sucima Mati Arloviću i Goranu Selanecu.

Upitan za komentar stava oporbe koja izbor triju sudaca Ustavnog suda i predsjednika Vrhovnog suda ne želi rješavati "u paketu", ponovio je kako je pozicija HDZ-a apsolutno čvrsta. Podsjetio je i da je oporba u prošloj godini namjerno opstruirala izbor 10 ustavnih sudaca u ustavnom roku te je zbog toga idući dan, u subotu, održana i izvanredna sjednica Hrvatskog sabora. Ponovio je i stav Vlade i Ministarstva vanjskih i europskih poslova kako žele da se popune i upražnjena mjesta svih čelnika diplomatskih misija i konzularnih ureda tako da se postigne dogovor s predsjednikom Milanovićem. No, ne onako kako ga u pregovaračkom smislu postavlja krug Milanovićevih suradnika.

- Želimo da se postigne potpuni konsenzus i suglasje predsjednika Republike, Vlade i Ministarstva vanjskih i europskih poslova o svakom pojedinom imenovanju i svakoj pojedinoj destinaciji. Nitko od tih ljudi nije samo Vladin, ni predsjednikov diplomatski predstavnik u svijetu, kazao je.

Istaknuo je i da o tim osobama moraju postići potpuni konsenzus, bilo u pogledu njihovih profesionalnih klasifikacija ili spremnosti i sposobnosti da obnašaju dužnost za koju se kandidiraju.

- Za dogovor jesmo, ali o svakoj destinaciji i svakom predloženom kandidatu će se voditi razgovori, poručio je.

O kandidatu za glavnog državnog inspektora: Radi se na tome

Plenković je, upitan imaju li kandidata za glavnog državnog inspektora, kratko odgovorio: "Radi se na tome".

Upitan o zahtjevima sindikata u državnim i javnim službama za povećanjem osnovice za 12 posto i drugih materijalnih prava plaća, ponovio je kako to nije realno nakon što je lani osnovica povećana za šest posto.

Podsjetio je da je u mandatima njegove vlade osnovica povećana za 48 posto dok je u mandatu SDP-ove vlade od 2011. do 2016. to bilo nula posto.

Plenković je i negativno odgovorio na upit je li rast plaća jedan od uzročnika inflacije. 

- Nije to sigurno jedan od razloga inflacije, kazao je. Istaknuo je kako su u zadnjih deset godina puno više zajedno rasle plaće i mirovine nego je bila stopa inflacije.

Upitan o čišćenju snijega u Zagrebu, Plenković je kazao da gradonačelnik Tomislav Tomašević nije kriv što je pao snijeg, ali da građani očekuju funkcionalne komunalne službe te da Grad Zagreb osigura brzo, učinkovito i dobro funkcioniranje grada u smislu komunalnih usluga.