19:29 / 09.05.2021.

Autor: Dnevnik/I.H./IMS/HRT

Vidmarović za HTV: Trebamo računati i na Covidne migrantske valove

Vidmarović u Dnevniku

Vidmarović u Dnevniku

Foto: Dnevnik / HRT

Na današnji dan prije 71 godinu tadašnji francuski ministar vanjskih poslova Robert Schuman predstavio je deklaraciju kojom je predložio stvaranje Europske zajednice za ugljen i čelik. Bio je to dokument koji je udario temelj Europske unije. O Europi danas i u godinama koje dolaze, u HTV-ovom Dnevniku je komentirao vanjskopolitički analitičar Branimir Vidmarović. 

- Postoji odgovornost čelnih ljudi, što se tiče nesnalaženja i nejedinstva u pandemiji, ali ne može se doći do odgovornosti na osobnoj razini čelnih ljudi jer se radi o institucionaliziranom pristupu, pogotovo kod sklapanja ugovora s proizvođačima cjepiva, rekao je. 


Dodao je kako će se tegobe kasnije utvrđivati i teško da ćemo sada moći uprijeti prstom u nekoga i reći da je on kriv. 


Na pitanje koliko je pandemijsko nesnalaženje čelnika EU-a dodatno udaljilo dio građana od ideje same Unije, Vidmarović kaže da je iznenađujuće što istraživanja stavova građana Europe pokazuju da oni prepoznaju probleme poput manjka solidarnosti ili neučinkovite reakcije, ali ideju o EU-u smatraju dobrom i da ju treba nastaviti. 


"Trebamo računati i na Covidne migrantske valove" 


Počela je "Konferencija o budućnosti Europe" zamišljena kao forum za povezivanje europskih građana, civilnog društva i europskih institucija s ciljem da Europljani kažu kakvu Uniju žele i kako njome upravljati. Vidmarović je rekao da građani mogu on line participirati svojim idejama, odaziv je za sada malen, ali vjeruje da će se više građana odazvati. 


- Europske elite nisu spremne za to. Strahuju da bi prevelika participacija građana mogla narušiti postojeću strukturi i to bi odvelo ili prema populizmu ili federalizmu i narušilo bi postojeće stanje, dodao je. 


Smatra da je to osluškivanje pulsa građana. 


Konferencija će trajati godinu dana, na pitanje trebamo li očekivati neke ambiciozne i u konačnici provedive zaključke ili odluke, rekao je da je birokratski jezik Europe dosta suzdržan, prioritet su zelena ekonomija, zeleni razvoj, održivi razvoj, borba protiv pandemije, učvršćivanje općeg javnog zdravstva. Dodaje da će kasnije na red doći i migracije, pogotovo kada se uspostavi da je lošija situacija u manje razvijenim zemljama. Upozorava da trebamo računati i na Covidne migrantske valove, u potrazi za cjepivima. 


- Pitanje je i daljnja financijska budućnost Europe, dodao je. 


Na kraju će nas sve čekati, rekao je Vidmarović, veći porezi jer će trebati sve pokriti. 


Osnaživanje EU na globalnom planu 


Osvrnuo se i na osnaživanje EU-a na globalnom planu, rekao je da bi on oživio Helsinški proces iz 1985. i sazvao Helsinšku konferenciju 2, gdje bi pozvao Rusiju, SAD, zapadni svijet, ali i Kinu i zajednički definirao pravila ponašanja, postupanja, dodavši ovaj put kibernetičku sigurnost i zelenu agendu. Vjeruje da bi se tako Europa opet našla u vrlo pozitivnom, konstruktivnom fokusu kao sila koja pomaže definirati odnose budućnosti. 


O stabilnosti u jugoistočnoj Europi 


Što se tiče razine stabilnosti u jugoistočnoj Europi, Vidmarović kaže da je ona zadovoljavajuća. 


- Problemi su unutarnje prirode - politikantstvo, klijentelizam, korupcija, manjak transparentnosti, manjak vladavine prava. to su procesi koji će se morati izgladiti. Hrvatska u tom smislu mora biti konstruktivna, mora predlagati dobre prakse, upozoravati na ono što je loše i promovirati miroljubivo rješavanje graničnih sporova, zaključio je. 

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!