Uz troškove sanacije štete od vodenoga vala na Dunavu, stanovnici vikend naselja Zeleni otok upozoravaju da im je Općina Draž podignula porez na vikendice na najviši iznos. Cijenu četvornoga metra plaćaju 4 eura. Kažu, nije logično da se poplavno područje smatra atraktivnim lokalitetom za ubiranje tolikog poreza.
Skuplji porez na kuću za odmor nije jednako opterećenje onima koji posjeduju i nekoliko stambenih objekata na Zelenom otoku i gospodinu Zvonimiru Kuštri, koji je svoju vikendicu od 30-ak četvornih metara kupio prije 35 godina.
- Taj namet, to je pretjerano. Mi smo svi ovdje uređivali to, ja kad sam kupio plac, to je bila šuma s pogledom, krčio sam i topole i sve, da danas nakon 30,40 godina dođe netko i meni lupi cijenu 20 eura, govori Zvonimir Kuštro, Osijek.
Toliko bi, naime, stajalo da jednoga dana netko od stanovnika ovoga dijela Zelenog otoka od Općine odluči otkupiti okućnicu.
- Ne možemo ništa držati osim trave. Poplava, bolesti napadaju voće, sve odlazi... Čemu tolika cijena, pita se Tomo Kunović, Beli Manastir.
Dok saniraju posljedice posljednje od triju ovogodišnjih poplava, vikendaši strahuju od najavljenog poreza na nekretnine, koji bi im, pribojavaju se, mogao biti dodatni financijski kamen oko vrata.
- Apeliramo da se u novom Zakonu definira točno što to znači za nas elementarna nepogoda poplava, ne samo za nas, nego i za sva naselja koja se nalaze u poplavnom, odnosno, nebranjenom području, kaže Dražen Galović, Bilje.
Iz Općine Draž poručuju da su se prilikom formiranja poreznih iznosa rukovodili isključivo tržišnim cijenama, te troškovima održavanja poplavnih područja uz Dunav.
- Mi smo jako puno uložili u infrastrukturu, poglavito turističku infrastrukturu, od cesta, vodoopskrbe, pristaništa, komunalnih... Svih tih objekata i jednostavno, vi to od nekuda morate financirati, govori Stipan Šašlin, načelnik općine Draž.
Dok se ostaci dunavskog mulja uklanjaju s prometnica, preostaje vidjeti hoće li stanovnici Zelenog otoka uspjeti izgladiti nesuglasice s Općinom Draž.