Plenković: Spremni smo za dodatnu pomoć Sj. Makedoniji

Premijer Andrej Plenković na početku sjednice Vlade RH osvrnuo se na nekoliko aktualnosti protekloga tjedna. Još jednom je u ime Vlade RH i u osobno ime izrazio sućut Sjevernoj Makedoniji zbog stračne tragedije u Kočanima. 

Za sada je iz Kočana u Hrvatsku prebačeno pet pacijenata na liječenje. Nalaze se u Zagrebu u bolnicama. 

- Ostajemo spremni za pružanje dodatne pomoći, ako će to biti potrebno. Danas popodne i navečer u Zagrebu će boraviti makedonski ministar vanjskih poslova Timčo Mucunski. On je to dogovorio s ministrom vanjskih i europskih poslova RH Gordanom Grlićem Radmanom. Uz ministricu zdravstva Irenu Hrstić posjetit će pacijente iz Sjeverne Makedonije koji se liječe u zagrebačkim bolnicama, kazao je premijer Plenković.

Prijenos sjednice Vlade možete pratiti ovdje:

Premijer Plenković je govorio i o obnovi nakon potresa na području Zagreba i Banovine.

- Ovo je tjedan kada ćemo obilježiti petu godišnjicu zagrebačkog potresa koji je pogodio glavni hrvatski grad, a nakon toga je Zagreb pretrpio i sekundarne štete u petrinjskom potresu iste godine u prosincu, kazao je Plenković.

U obnovu je, rekao je, do sada utrošeno 3,5 milijarde eura. Naglasio je da je adekvatno prilagođeno trošenje sredstava iz Fonda solidarnosti Europske unije.

Podsjetio je da će u subotu biti dani otvorenih vrata objekata na kojima je dovršena cjelovita obnova.

Plenković je komentirao i jednodnevni štrajk upozorenja u obrazovanju. Kazao je među ostalim da je najbitnije da djeca mogu ići u školu i pohađati nastavu.

S obzirom na temu plaća u javnom i državnom sustavu u proteklim godinama, rekao je da je postignuto suglasje s reprezentativnim sindikatima, osim s tri sindikata koja su organizatori današnjeg štrajka.

HEP dobio suglasnost za izdavanje jamstava ovisnim društvima

Vlada je na sjednici dala prethodnu suglasnosti Hrvatskoj elektroprivredi za izdavanje jamstava ovisnim društvima HEP grupe, u okvirnom iznosu do 79,6 milijuna eura.

Osnovna namjena izdavanja jamstava je osiguranje supstituta za sve vrste bankovnih garancija prema kupcima i dobavljačima ovisnim društvima HEP grupe.

Odobreni okvir Hrvatska elektroprivreda može koristiti do 31. prosinca 2027., a pojedinačno jamstvo može imati rok važenja najkasnije do 31. prosinca 2031. godine.

Izdavanje pojedinačnog jamstva Hrvatske elektroprivrede odobrava uprava HEP-a d.d..

Dužnik (Hrvatska elektroprivreda d.d.) po jamstvu je obvezan otplaćivati sve svoje obveze do konačne otplate, bez terećenja državnog proračuna.

Financiranje Sunčane elektrane Korlat

Vlada je u sabor uputila i konačne prijedloge zakona kojima se omogućuje izgradnja Sunčane elektrane Korlat, 99 MW, koji je potpisan u listopadu 2024. godine.

Ukupni troškovi povezani s projektom iznose 62 milijuna eura, od čega će se 30,38 milijuna eura financirati sredstvima iz Ugovora o financiranju između Europske investicijske banke i HEP-a, uz državno jamstvo, a preostali iznos od 31,62 milijuna eura iz sredstava Ugovora o zajmu s Europskom bankom za obnovu i razvoj, također uz državno jamstvo.

Plenković: Više od 17.000 ljudi sudjelovalo u upisu najnovijih trezorskih zapis

Premijer je istaknuo da je više od 17.000 građana upisalo nove trezorske zapise, a da je ostvareni nominalni iznos emisije premašio očekivanih 600 milijuna eura, odnosno dosegnuo je 855,5 milijuna eura.

Hrvatski građani imali su mogućnost uložiti u državne vrijednosnice uz ročnost od 91 dan, odnosno dospijeće u lipnju ove godine, godišnju stopu 2,6 posto, a ciljani nominalni iznos bio je 600 milijuna eura, naveo je Plenković.

- Ostvareni nominalni iznos premašio je očekivanja i došao je na 855,5 milijuna eura, a riječ je o 17.000 građana koji su iskoristili to pravo. To znači da su naši sugrađani i dalje, investirajući u državne vrijednostne papire, pokazali poruku povjerenja u smjer politike i smjer naših aktivnosti i mislim da je to itekako dobro i korisno da su svoju štednju građani spremni prenijeti iz banaka u ulaganje u državne vrijednostnice, izjavio je Plenković.

Amandmanima se mijenja Zakon o registru stanovništva koji čeka na izglasavanje

Vlada je sa sjednice podnijela amandmane na Zakon o središnjem registru stanovništva koji je prošao raspravu u Saboru i trebao biti izglasan u prosincu lani, a kojima će se prava i hrvatskog naroda, a ne samo nacionalnih manjina, do 2033. utvrđivati prema Popisu stanovništva iz 2021.

Saborski zastupnici su prijedlog Zakona kojim se ustrojava Središnji registar stanovništva i kojim provođenje Popisa stanovništva svakih 10 godina odlazi u povijest, raspravili kroz dva čitanja, u srpnju i prosincu prošle godine. Tada su ga trebali i izglasati jer je trebao stupiti na snagu 1. siječnja, no vladajući ga još nisu stavili na dnevni red glasanja.

Sada je Vlada RH podnijela nekoliko amandmana - jedan se tiče samo ispravka gramatičke greške, drugim se mijenja datum stupanja na snagu, a ključan amandman odnosi se na dio koji se u prvotnom prijedlogu Zakona trebao odnositi samo na nacionalne manjine.

Naime, Registar će, osim obveznih podataka o broju i prostornom rasporedu stanovnika na području Republike Hrvatske prema socijalnim, ekonomskim, obrazovnim, migracijskim, stambenim i ostalim obilježjima, kao o srodstvu i kućanstvima, imati i poseban dio koji može sadržavati podatke o izvanbračnoj zajednici ili neformalnom životnom partnerstvu, vjeri, materinskom jeziku te nacionalnosti, ali samo na temelju podnesenih dobrovoljnih izjava.