Zaštićeni najmoprimci: Država ulaže 105 milijuna eura, nisu svi zadovoljni

Hrvatska ima registar stanova u kojima žive zaštićeni najmoprimci. Riječ je o oko 1500 nekretnina, najviše njih u Zagrebu, Splitu i Rijeci. Vlada nudi pet mogućnosti rješavanja problema. Zakonom bi trebao biti uspostavljen balans između interesa vlasnika stanova i zaštićenih najmoprimaca, pri čemu će država za zbrinjavanje najmoprimaca uložiti više od 105 milijuna eura. No, nisu svi zadovoljni ovim rješenjem.

Problem najmoprimaca i najmodavaca traje više od 70 godina. Mnoge zemlje su ga riješile, Hrvatska još nije. Država nije učinila ono što je trebalo učiniti, rekao je Josip Hrastić, tajnik udruge "Vlasništvo i posjed" u emisiji HTV-a Potrošački kod.

- Razumljivo je da za vrijeme Jugoslavije nije taj problem rješavan, ali je nerazumljivo da je Hrvatska pustila 33, 34 godine da se taj problem odugovlači, s tim što vjerojatno nikada ništa ne bi ni učinila, da nije došlo do presude Statileo 2014., kada je sada već 10 godina taj proces u toku i gdje smo mi sada konačno dobili zakon koji je na snazi, koji je prošao i provjeru ustavnosti i gdje sad stvarno očekujemo da će nakon gotovo 80 godina taj problem biti riješen, kazao je.

Presuda Statileo obvezuje Hrvatsku da vlasnicima isplati naknadu zbog njihove ustavne povrede prava vlasništva, rekao je Marko Fak, odvjetnik Hrvatskog saveza udruga stanara. 

- Međutim, država to radi s jednom figom u džepu, znači državno odvjetništvo koje zastupa državu u pravilu vlasnicima to ne isplaćuje bez sudskih presuda, bez dugotrajnih sudskih postupaka iako postoji presuda na temelju koje bi se mogle zaključiti nagodbe, kazao je.

Točno se zna koji vlasnik ima pravo na temelju presude Statileo i te isplate bi trebale ići puno brže i puno efikasnije, smatra.

 - Država s jedne strane donosi ovaj zakon u kojem izražava načelan stav da želi riješiti taj problem, međutim u sudskim postupcima se vidi da s druge strane to neće baš biti tako brzo, dodao je.

Najmodavci kažu, dugo smo čekali da se ovaj problem riješi, sad govorimo o brojci od 1500 nekretnina, no gledajući unatrag toga je bilo puno više. 

- Mi smo u neovisnu Hrvatsku ušli s oko 10.000 stanova da bismo danas, 33 godine kasnije, došli na 1500. To znači da je s jedne strane biologija učinila svoje, i vjerojatno nitko nikad ne bi ništa poduzimao da nije došlo do tih presuda Statileo i da nije međunarodna zajednica, odnosno Europski sud za ljudska prava i Odbor ministara izvršio pritisak na Hrvatsku da se to zakonodavstvo promijeni i da se taj problem riješi, kazao je Hrastić.