Plenković o plinskoj aferi: Želimo razjasniti situaciju do kraja

Premijer Andrej Plenković kazao je u četvrtak da će se situacija s HEP-ovom prodajom viškova plina do kraja rasvijetliti i da će se, ako treba, donijeti neke odluke, a da cijela ta situacija nema nikakav učinak na građane.

Premijer Andrej Plenković na početku sjednice zahvalio je potpredsjedniku Vlade Tomi Medvedu na postizanju dogovora u vezi sa privremenim rješenjem vezano za čelnog čovjeka VSOA-e.

- Pozicija Vlade je čvrsta na prijedlogu brigadnog generala Mije Validžića, sa svim kompetencijama koje ima u svojoj karijeri, da preuzme tu dužnost, istaknuo je Plenković i dodao da će se u sljedećim tjednima voditi razgovori s Uredom predsjednika da se to pitanje što prije riješi.

Zahvalio je i ministru Viliju Berošu i ravnatelju Meštroviću na realizaciji velikog ulaganja u objedinjeni Hitni bolnički prijam u KBC-u Split.

- Velika podrška Vlade gradu Splitu za kvalitetniju zdravstvenu uslugu, rekao je.

Dodao je i kako imaju ambiciju da 340 milijuna eura izdvojenih iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti idućih godina ulože u hrvatsko zdravstvo.

28. godišnjica genocida u Srebrenici

Istaknuo je i kako su se prisjetili 28. godišnjice strašnog genocida u Srebrenici, kada je pogubljeno više od 8.000 nedužnih dječaka, muškaraca, Bošnjaka.

- Takav zločin ne smije biti zaboravljen, a moramo učiniti sve da se on nikada ne ponovi i zato još jednom izražavamo pijetet prema žrtvama i sućut obiteljima tog strašnog genocida koji se dogodio prije 28 godina.

Sastanak s ribarima

Održali smo i sastanak s predstavnicima sektora ribarstva.

- Mislim da je zajednički zaključak bio da smo ovim proteklim godinama, u svijetu kontakta energetske krize, programima i mjerama koje smo dali na raspolaganje sektoru ribarstva uz korištenje i sredstava iz fondova za ribarstvo, stvorili okvir u kojem su naši ribari mogli ribariti, poslovati, održali su se u vremenu krize i itekako smo s više resornim pristupom ovom problemu pronašli rješenja. To ćemo činiti i dalje i nastojati im pomoći i u vremenima kada je došlo do poremećaja i što zbog pandemije, energetske krize i drugih tržišnih poremećaja u proteklih nekoliko godina, rekao je premijer.

Izgradnja obrazovne infrastrukture

- U petak smo predstavili prvi dio javnoga poziva za gradnju škola, 302 milijuna eura vrijedan natječaj namijenjen za gradnju šesto i nešto škola. U prvoj fazi važno je da ponovimo da ćemo u razdoblju koje je pred nama osigurati milijardu i petsto milijuna eura za izgradnju obrazovne infrastrukture. Škola i sportskih dvorana. Dakle, to je za 50 % više nego ova sredstva iz Fonda solidarnosti koje smo imali za obnovu od potresa, rekao je.

- Sada idemo u izgradnju školske infrastrukture diljem Hrvatske uključujući i dvorane s iznosima sredstava koji će predstavljati najveće ikada ulaganje u obrazovnu infrastrukturu s ciljem jednosmjenske nastave i stvaranja infrastrukturnih tehničkih preduvjeta da obrazovni ciklus naših mladih, naše djece, bude tako organiziran da dobiju sva potrebna znanja kako bi ishodi rezultati njihovog obrazovnog ciklusa omogućili da budu i sa širokim općim obrazovanjem, s posebnim znanjima i da kasnije kroz različito visoko obrazovanje izlaze na tržište rada spremni za konkurenciju koja danas postoji globalno u Europi, a i u Hrvatskoj, istaknuo je.

Dodao je kako je to sve povezano i sa ulaganjima u izgradnju, dogradnju i opremanje predškolskih ustanova.

- Tu su drugi natječaji, 215 milijuna eura bespovratnih sredstava za vrtiće. Tako da je ogroman investicijski ciklus pred nama, od predškolskog obrazovanja do izgradnje obrazovne infrastrukture, naglasio je.

Prodaja viškova plina

Osvrnuo se i na pitanje prodaje viškova plina koje je HEP kupio od Ine.

Rekao je kako će o tome više riječi biti na sjednici Odbora za gospodarstvo Hrvatskog sabora, gdje će, kako je najavio, biti ministar Filipović, predsjednik uprave HEP-a, čelni ljudi Plinacroa, HERE i HROTE-a.

- Cilj rasprave Odbora je da se rasvijetle sve okolnosti situacije koja je nastala, istaknuo je, te ponovio bit politike hrvatske Vlade u energetskoj krizi bez presedana.

- Prvo uzrokovana je agresijom Putinove Rusije na Ukrajinu, to je polazišna točka svih okolnosti u kojima djelujemo. Ona je prouzročila ogromne žrtve, štete, imala je enormne ekonomske, energetske, prehrambene pa i inflacijske posljedice na brojne države, a praktički niti jedna država na tlu europskog kontinenta nije prošla bez posljedica. To se manifestiralo ponajprije u brzom i enormnom rastu cijena energenata, prije svega cijena plina, koji uz sebe veže rast cijena struje i naftnih derivata. Kad rastu cijene energenata, ona se prelijeva u cijene i troškove života u svim mogućim aspektima funkcioniranja, rekao je.

- Politika Vlade RH koja je i kroz pandemiju COVID-a i kroz energetsko prehrambeno inflacijsku krizu imala za cilj očuvati socijalnu koheziju i spriječiti socijalnu frakturu. I u tome je u potpunosti uspjela. Imala je za cilj u energetskom smislu dva ključna elementa. Prvi da cijene energenata budu priuštive našim građanima, gospodarstvu i institucijama i drugi da osiguramo sigurnost opskrbe energentima. Hrvatskim građanima i gospodarstvu niti u jednom trenutku, od početka ruske agresije na Ukrajinu, nije došlo u rizik nedostatak bilo kojeg energenta i uvijek su cijene bile priuštive. Da nije bilo odluka Hrvatske vlade o subvencioniranim cijenama struje i plina i da smo pustili da tržište određuje cijene, onda bi vidjeli što bi bile posljedice socijalne frakture i socijalne kohezije, istaknuo je Plenković.

- Mi smo prije otprilike godinu dana imali vapaj oporbe da Hrvatski plin iz naših polja ne smije ići u Mađarsku. Sjećate se gromoglasnog nastojanja opozicije, gotovo da optuži Vladu pa onda i INU da Hrvatski plin ide u Mađarsku. S ciljem europske politike osiguranja dovoljno zaliha plina, mi smo i u prošloj godini, u prošlom ljetu, osigurali da se podzemno skladište plina Okoli ispuni na vrijeme i već oko 1. listopada bili smo blizu 100%, što je normalno. Skladišta se pune tijekom ljetnih mjeseci da bi se praznila u vremenu sezone grijanja i tada se plin naravno trošio. Politika osiguranja dovoljnih zaliha plina je bila vođena vrlo jasnom logikom da u bilo kojem trenutku, u ratnim okolnostima u Ukrajini može doći do problema sa plinovodima ili političke odluke da se plin dalje ne šalje iz Rusije preko Ukrajine prema Europi. Dakle, morali smo osigurati energetsku sigurnost količinama plina, pri čemu nam je pomogla činjenica da smo u vremenu naše Vlade izgradili i učinili funkcionalnim LNG terminal na Krku, što znači diverzifikacija opskrbnih pravaca. U cijelom tom kontekstu važnu ulogu imala je hrvatska elektroprivreda, što je i normalno i ispravno, jer je u 100% vlasništvu državna kompanija koja u ovakvoj energetskoj krizi biva instrument politike države kako osigurati energetsku sigurnost građanima i gospodarstvu i kako osigurati priuštivost cijena energenata. I upravo zahvaljujući tome došlo je do punjenja i zaliha i osiguranja plina za ona kućanstva koja su u plinskoj krizi, kada su primjerice na jesen, cijene plina išle na preko 250 eura, kada su drugi opskrbljivači odustajali od svojih obaveza i ugovora jer nisu mogli nabavljati plin, došlo je do toga da je upravo odlukama vlade hrvatska elektroprivreda osigurala plin onima koji ga u protivnom tijekom zimskih mjeseci možda ne bi ni imali, rekao je.

Dodao je i da su već osigurali dovoljne zalihe plina i za iduću sezonu grijanja.

- I imamo situaciju da je došlo do otpuštanja viškova plina tijekom mjeseca lipnja. U trenutku kada je vlada obaviještena od strane HROTEA, a to je bilo 29. i 30. lipnja, vlada je izmijenila odgovarajuću uredbu na prvoj sljedećoj sjednici i zaustavila obvezu HEP-a, odnosno INA-e da prodaje plin HEP-a i HEP-a da ga preuzima i time ne dolazi do stvaranja takozvanih pozitivnih odstupanja u transportnom sustavu i time viškova plina, koji se onda u slučajima kada su višak, smisao uravnoteženja u transportnom sustavu je da svi dozirano, optimalno, koji sudjeluju u toj trgovini plinom i opskrbi plinom, ne stavljaju u sustav više plina nego što treba, oni koji stave više bivaju penalizirani prodajom po jeftinijim cjenama. Mi ćemo do kraja na temelju izvješća koja su nam dostavile i Plinacro i HERA i HROTE i HEP analizirati ovu situaciju, održati saborsku raspravu, želimo, prije svega mi, da razjasnimo tu situaciju do kraja i da onda, ukoliko treba, donositi neke odluke da ih donesemo, ali da pritom budemo svjesni da je, zahvaljujući našim odlukama, HEP nabavljao plin po puno povoljnijoj cijeni nego što bi to bilo da ga je nabavljao u vremenu energetske krize po tržišnim cijenama. I da je ovih nekoliko odstupanja koje su predstavile određeni iznos sredstava došlo do situacije u lipnju koju ćemo temeljito analizirati i vidjeti zbog čega je do toga došlo, kako je do toga došlo i što ćemo činiti u vremenu koje je pred nama. 

Istaknuo je i da cijela ova situacija nema nikakav efekt na građane.

- Cijena plina im je i dalje ista, cijena struje im je i dalje ista, a ukupan plus u cijelom vođenju ove energetske krize i politike korištenjem samoga HEP-a i drugih aktera je bio takav da smo osigurali da i HEP prođe puno bolje nego što bi prošao da nije bilo odluka vlade reguliranih cijena plina i subvencioniranih cijena struje, zaključio je premijer Plenković.