Ministarstvo obrane (MORH) priopćilo je danas da radi na konceptu kraće osnovne vojne obuke, a državni tajnik Zdravko Jakob izjavio je u Saboru da će model biti poznat uskoro. Nekoliko saborskih zastupnika komentiralo je otvaranje teme vojnog osposobljavanja, a predsjednik Odbora za obranu Franko Vidović (Socijaldemokrati) drži to dobrim uzevši u obzir promijenjene sigurnosne okolnosti u okruženju i svijetu te problem popunjavanja HV-a kadrovima.
Iz MORH-a poručuju i da se navodi u današnjem Jutarnjem listu odnose na autorovu analizu i nemaju veze s konceptom na kojem Ministarstvo obrane radi. Jutarnji list je objavio da je ministar obrane Ivan Anušić dobio zadatak da uvede mjesec dana obvezne vojne obuke nakon srednje škole, u kojoj bi svi prošli obuku prve pomoći, rukovanja oružjem, nuklearne i kemijske zaštite.
Plenković: Jačanje vojske pokazuje da smo predvidjeli novu sigurnosnu situaciju
- Jačanje vojske i policije pokazuje da je hrvatska Vlada predvidjela globalnu sigurnosnu situaciju koja podrazumijeva prijetnje za Europu kao i prijetnje u hrvatskom susjedstvu, rekao je novinarima na Svjetskom ekonomskom forumu (WEF) u Davosu hrvatski premijer Andrej Plenković.
- Primjer kupnje višenamjenskih borbenih aviona Rafale je konkretna manifestacija onoga kako Hrvatska, s obzirom na svoju veličinu, jača svoje obrambene sposobnosti, istaknuo je hrvatski premijer.
- Daljnja ulaganja u hrvatsku kopnenu vojsku, daljnja ulaganja u hrvatsku ratnu mornaricu, daljnje jačanje materijalnih prava hrvatskoga vojnika, a sve to uz paralelno snaženje uloge hrvatske policije koja je vrlo važna u pitanju suzbijanja nezakonitih migracija vrlo jasno svjedoče o tome da smo itekako dobro predvidjeli što se globalno zbiva, koje su to prijetnje za Europu, a koje su prijetnje u konačnici i u našem susjedstvu na jugoistoku Europe, dodao je.
- Zato Hrvatska mora ići snažna s vrlo dobro organiziranom i vojskom i policijom i cijelim sigurnosnim sustavom u godine koje su ispred nas gdje je globalna sigurnosna situacija znatno promijenjena u odnosu na prije desetak ili 15 godina, zaključio je Plenković.
Premijer Plenković prekjučer je rekao da u okolnostima sigurnosnih ugroza, nije loše da MORH, prema konceptu ovoga što se već radi s onima koji žele dragovoljno služiti vojni rok, napravi određeni iskorak i eventualno pripremi koncepciju nekih kraćih tečajeva, na kojima bi se širi broj ljudi mogao upoznati barem s nekim osnovnim vještinama koje trenutačne generacije mladih nemaju.
Jakob: Probat ćemo pronaći najbolje moguće rješenje
Državni tajnik
Zdravko Jakob izjavio je u Hrvatskome saboru, nakon sjednice Odbora za obranu, da je obuka uvijek bila tema u Ministarstvu i Oružanim snagama, da će model obuke biti poznat u što skorijem roku i odgovoriti na sigurnosne zahtjeve Hrvatske i organizacija u kojima sudjeluju Oružane snage, tj. MORH i Republika Hrvatska.
- Ako imate obučenijeg vojnika, dočasnika i časnika, onda ste spremniji, rekao je.
- MORH je uvijek tražio najbolja moguća rješenja tako da i sada traži najbolje moguće rješenje. To je aktualno pitanje i vidjet ćemo s kojim ćemo rješenjem izaći van, rekao je Jakob.
- Sve su opcije otvorene i probat ćemo naći nabolje moguće rješenje, dodao je državni tajnik istaknuvši da u Oružanim snagama ima dovoljno ljudi koji će provoditi obuku.
- MORH i Oružane snage su u skladu sa zakonom i Ustavom uvijek spremne odgovoriti zadaćama, naveo je.
Jakob je rekao da će novac za tu svrhu biti osiguran te da su i u ovoj godini određena sredstva predviđena za obuku.
Vidović: Dobro je da je otvorena tema vojnog osposobljavanja
Na sigurnosne izazove u izjavi je danas upozorio i Franko Vidović (Socijaldemokrati).
- Očito su se promijenile sigurnosne okolnosti i očito da Hrvatska vojska ima problem s popunjavanjem i dragovoljnim služenjem vojnog roka i očito je da treba razmišljati o rješenjima, rekao je Vidović koji drži da tu temu treba otvoriti u javnosti jer se tiče svih građana i vidjeti što narod želi.
- Ja sam za koncept da se razvija sustav koji imamo 20 tisuća profesionalnih vojnika, 60-70 tisuća ljudi u pričuvi, ali ta pričuva mora postojati, rekao je pojasnivši da je nužno imati otkuda popunjavati Hrvatsku vojsku i pričuvu.
- To je otprilike 3000 ljudi godišnje na dragovoljnom služenju vojnog roka, dodao je.
- Kako ćemo dobiti te ljude - povećajmo im primanja, dajmo im benefite, oslobodimo ih poreza, dajmo im stanove. Nađimo rješenje. To nije posao, to je poziv - biti vojnik, istaknuo je.
Podsjetio je i da je obavezno služenje vojnog roka u Hrvatskoj ukinuto jer je više od 70% ljudi odlazilo služiti civilni rok.
- To su bili porazni rezultati. Prema tome, očito je da prisilno nećete ništa postići i zato govorim da je potrebno otvoriti raspravu u javnosti o tome, dodao je Vidović koji drži da je uvijek bolje dragovoljno nego prisilno. "Prisila nikad nije rješenje", rekao je.
Član saborskog odbora Josip Đakić (HDZ) slaže se da je nužno razmišljati o vojnoj edukaciji stanovništva uzevši u obzir smanjeni priljev dragovoljnih ročnika u Hrvatsku vojsku i sve okolnosti u okruženju i svijetu.
- Je li to vojni rok ili nekako drukčije, da li kroz institucije obrazovanja i nekakva predavanja, mislim da će se na tom tragu u daljnjem vremenu raspravljati i razmišljati, dodao je Đakić.
Arsen Bauk (SDP) referirao se na sve što se spominje u javnosti u kontekstu teme (ponovno uvođenje obveznog roka, uvođenje tečajeva, poboljšanje dragovoljnog služenja vojnog roka), prokomentiravši kako, ako je to strategija da zbunimo naše neprijatelje, to može biti dobro, ali i upozorio da se zbunjuju i građani. Vladi je poručio da, ako ima bilo kakav prijedlog, neka ga iznese, pa će se onda o njemu razgovarati, a stav je SDP-a da se postojeće dragovoljno služenje vojnog roka treba poboljšati kako bi se javio veći broj mladih.
Ivana Kekin (Možemo!) poručila je da se apsolutno protive uvođenju obaveznog vojnog roka podsjetivši da postoji dragovoljno služenje, a generalni im je stav, ako građane treba obučavati, da se to radi kroz sustav civilne zaštite koji je nužno ojačati, kako bi kroz njega stekli osnovne vještine iz prve pomoći, vatrogastva, kako se obraniti od poplava.
I Davor Nađi (Fokus) rekao je da smo ušli u fazu geopolitičke nestabilnosti u svijetu, ustvrdivši da se kod nas nude neka ad hoc rješenja, što nije dobro. Uvođenje vojnog roka ne može se napraviti preko noći i to zahtijeva osiguranje sredstava u budžetu i infrastrukturna ulaganja i ovakva izlijetanja s prijedlozima iz rukava su neozbiljna, rekao je, najavivši da će njihova koalicija u kampanji predložiti rješenja koja se tiču sigurnosti Hrvatske.
Radimir Čačić (Reformisti) dodao je da je svima jasno kako su ratne ugroze veće nego što su bile prije i da je pametno razmišljati o tome da je neka razina znanja i priprema za ulazak u vojne snage poželjna.
Stipe Mlinarić (Domovinski pokret) rekao je da je MORH trebao davnih dana imati novac u proračunu da obučava mlade ljude jer, kako je upozorio, nažalost, sve upućuje na to da će se na europskom tlu u roku od dvije do tri godine dogoditi veliki rat.
Željka Sačića (Hrvatski suverenisti) raduje da se problematizira potreba vojnog obučavanja mladih, uz pitanje zašto se toliko čekalo. Mogu to biti tečajevi, kampovi, ali bit priče je, smatra Sačić, da je premijera Plenkovića nazvao netko iz Bruxellesa i rekao mu 'gle, stvari idu loše u pogledu europske sigurnosti - izvolite i vi u Hrvatskoj doprinesite, nije dovoljno da se oslanjamo samo na NATO-ove snage.'
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!