Vrlo hladno jutro u Hrvatskoj, u Štrigovi i Mrkoplju gotovo -20 °C

Minusi i led jutros su okovali Hrvatsku. Najniža jutarnja temperatura zraka izmjerena je u Štrigovi -19,6 °C, te u Mrkoplju -19,9 °C.

Te su vrijednosti temperature zraka izmjerena na automatskim meteorološkim postajama DHMZ-a, dok je klasičnim mjerenjem najniža temperatura zraka izmjerena u Bednji, -17,8 °C.

Hladno je bilo i u Lici, Moslavini, Slavoniji, zadarskom zaleđu, Karlovačkoj, Koprivničko-križevačkoj županiji županiji, pa je tako u 7 sati u Gospiću izmjereno -15,6, Lekeniku -15, Gračacu -14,8, Ličkom Lešću -14, Karlovcu -13,6, Križevcima -13,4, Bosiljevu -13,2, Plaškom -13,1, Ogulinu -12,7, Plitvičkim jezerima -12,1 (automatsko mjerenje), Požegi -11,8 °C.

Na mjernoj postaji Zagreb - zračna luka izmjereno je -13 °C, u Maksimiru -9,9 °C, a na Griču -7,4 °C.

Najviša temperatura zraka, 8,1 °C, izmjerena je automatskim mjerenjem na Poreru, kamenitoj hridi kod Istre, a klasičnim mjerenjem na otoku Palagruži, 5,6 °C.

Za karlovačku, zagrebačku i osječku regiju na snazi je narančasti alarm, što znači opasno vrijeme, zbog iznimno niskih temperatura, snijega i poledice.

Slavonija i Baranja pod niskim temperaturama

Osijek se jutros probudio na -11 Celzijevih stupnjeva, a slične su temperature zabilježene i drugdje u Slavoniji i Baranji.

- Na području Slavonije i Baranje zimske službe rade bez prestanka, rekao je HRT-ov novinar Hrvoje Šimunović.

Podsjetio je i na liječničke preporuke da se osobe sa kroničnim tegobama i stariji građani ne izlažu niskim temperaturama bez prijeke potrebe.

Apel je upućen i vozačima - da prilagode vožnju uvjetima na cestama, osobito u blizini osnovnih škola, budući da danas počinje i novo polugodište.

Škole su, prema riječima nadležnih, već pripremile prilaze i osigurale siguran dolazak djece – ceste i pločnici su posoljeni i očišćeni.

U Zadru najhladnija noć sezone

Iako se živa u dalmatinskim gradovima nije spuštala daleko ispod nule, ne treba zaboraviti da bura znatno pojačava osjet hladnoće.

Iza Zadrana je najhladnija noć ove sezone, no sunčano jutro odmah je popravilo dojam.

U Kninu sanacija posljedica nevremena i ledene kiše

U Kninu i na širem gradskom području i dalje se saniraju posljedice nevremena i ledene kiše koja je pala još u srijedu.

Zbog više od 200 srušenih električnih stupova neka sela, unatoč naporima službi, još nemaju struje. Danas bi sve trafostanice na širem kninskom području trebale biti u funkciji.

Početak drugog polugodišta u kninskim školama odgođen je dok se potpuno ne otkloni opasnost od leda i srušenih stabala. Nastava bi trebala početi u srijedu.

Oprez zbog poledice

Zbog hladnih dana s temperaturama ispod nule zaledila su se zagrebačka jezera. Kako bi spriječili nesreće, Grad i vatrogasne službe pojačali su patrole na Jarunu i Bundeku. 

Građanima se i dalje savjetuje da izbjegavaju kretanje po ledu, posebno s djecom, jer nikad se ne može pouzdano procijeniti njegova debljina i stabilnost.

Na Bundeku, ali i oko Velikog i Malog jezera te šetnica oko Jaruna postavljena su brojna upozorenja koja pozivaju građane da ne izlaze na led. Unatoč tome, posljednjih dana mediji su zabilježili fotografije ljudi koji su ignorirali upozorenja.

Hladno vrijeme potrajat će još danas i eventualno sutra, nakon čega nas očekuje južina s temperaturom koja bi mogla premašiti 10 stupnjeva.

Vrgorački most i cesta između Vrgorca i Ljubuškog od jutros su pod vodom

Kilometar ceste između Vrgorca i Ljubuškog i vrgorački most od jutros su pod vodom, pa nema automobilskog prometa preko polja Rastok kod graničnog prijelaza s BiH.

Do graničnog prijelaza Orah/Orahovlje prometuje se jedino preko sela Banja i dalje prema Vitini i Ljubuškom.

Nakon velike kiše i otapanja snijega s okolnih planinama rijeka Matica se izlila iz svog korita i poplavila je veći dio polja Rastok, a na vrgoračkom mostu ima oko 70 cm vode.

Dio nasada vrgoračkih jagoda su također pod vodom, a bura koja puše već je oštetila nekoliko plastenika do koji se trenutno zbog poplave ne može ni doći.

Tunel kao riješenje za poplave u Vrgorcu

U Vrgorcu je HTV-ov reporter Zoran Kukilo.

- Već nekoliko dana nema kiše. Situacija se popravlja i voda se povlači. To je višegodišnji uobičajen problem na ovom području na koji su poljoprivrednici navikli. Ondje je mnogo podzemnih voda koji usred velikih oborina nabujaju i poplavljuju polja, ispričao je reporter.

Velikih izravnih šteta u poljoprivredi nema. Međutim, velike su neizravne štete u poljoprivredi, jer stanovnici Vrgorca ne mogu na prostorima koji često poplavljuju uzgajati neke druge možda isplativije kulture. Problem će se ublažiti tek kada se izgradi novi, veći, ispusni tunel. 

O njemu se priča još od 2020. kada je bila velika poplava u Kokorićima, no tunel je još u fazi ideje.

- Sigurno bi se smanjila površina plavljenja i smanjilo bi se trajanje plavljenja. Koliko bi ono samo po sebi bilo adekvatno za taj dio, to bi vrijeme pokazalo. Nadam se da su ti proračuni točni, jer kada bi se napravio taj tunel, mi bi uspjeli osloboditi, uz još neke projekte, polje Rastok gdje bi se povećala obradiva površina, ispričao je gradonačelnik Vrgorca Mile Herceg.