Zadarska skloništa u slučaju rata mogu zaštititi 10% stanovništva

Kakvo je stanje nekadašnjih tzv. atomskih skloništa u zgradama? Prije su bila pomno održavana, a danas se većina koristi za prostorije udruga ili kao sportske dvorane. Naša zadarska ekipa istražila je koliko ih ima u gradu i jesu li funkcionalna za prenamjenu.

Građena uglavnom u vrijeme kad su bila zakonski propisani dio svake javne građevine, skloništa su itekako dobro došla tijekom Domovinskog rata. No, otada je prošlo više od tri desetljeća, znamo li uopće gdje su.

- Znam da ima tamo gdje je bila tvornica duhana, to znam da je bilo, onda ima u gradu, ondje gdje je Muraj, govore građani.

- Baš neki dan su imali vježbu evakuacije za slučaj potresa. To sklonište je bilo dosta dobro održano tako da vjerujem da su i ostala, dodaju.

U Zadru postoje javna i skloništa u privatnom vlasništvu. Jedno od takvih nalazi se u trgovinskom centru pa je dvonamjensko.

- Koristi se kao skladišni prostor za tržnicu, znači ima ovdje i hrane. U slučaju, ne daj Bože - rata, imamo 24 sata za uklanjanje odnosno dovod ostalih stvari, pojasnio je Bojan Kondić, tehnički voditelj trgovinskog centra.

Od 90-tih su se propisi promijenili, nova se skloništa ne grade, a što je s postojećima?

- Na području grada Zadra u ovom trenutku imamo 49 skloništa, tih 49 skloništa ukupno može primiti nešto manje od osam tisuća, što znači nešto više od 10% gradske populacije, otkrio je Tomislav Korona, pročelnik za gospodarenje gradskom imovinom Grada Zadra.

"Potreba za skloništima treba biti putokaz zakonodavstvu"

Iako se trenutačno ne koriste, u stambenim zgradama naći će se skloništa u jako dobrom stanju. Dio javnih skloništa dan je na korištenje sportskim klubovima.

- Ovdje nam je jako dobro zato što održavamo ovu dvoranu, ovdje je puno boksača poniklo, dosta smo rezultata osvojili. Iz skloništa možemo puno toga napraviti, kazao je mag. cin. Josip Mitrović, trener u boksačkom klubu.

Pročelnik nije sasvim zadovoljan trenutačnom situacijom.

- Apelirao bih na zakonodavca. Zbog novonastale geopolitičke situacije u svijetu, da mu bude putokaz da bi skloništa bila u budućnosti nužno potrebna, ustvrdio je Korona.

Hoće li i Hrvatska krenuti stopama nekih europskih zemalja koje će ponovno morati graditi skloništa u stambenim zgradama, ostaje za vidjeti.