Kako pružiti zdravstvenu skrb nekome s kim se ne možete sporazumjeti? S tim se problemom posljednjih godina suočavaju liječnici diljem zemlje kada im dođu neki od oko 140 tisuća stranih radnika, koliko ih je trenutačno u Hrvatskoj, a zdravstveno su osigurani.
S Filipina je April Domingo stigla prije tri godine, a prije tri mjeseca ovdje je rodila svoje prvo dijete.
- Liječnik se brinuo za mene, medicinska sestra me stalno pitala kako sam. Ostala sam u bolnici tjedan dana pa su se brinuli za mene jer se nisam mogla kretati. I vrlo sam im zahvalna na tome, kaže April koja radi u pekarskoj industriji.
Povremeno je, kaže, bilo i malih problema u komunikaciji.
- Većina liječnika veoma se trudila komunicirati sa mnom i ja sam se trudila sporazumjeti s njima. A naučila sam i malo hrvatskog, kaže.
Liječnica opće prakse Ines Balint voljela bi kad bi njezini pacijenti iz stranih država znali makar i malo engleskog. Sporazumijevaju se, kaže, rukama i nogama.
- Kad ja od pacijenta uzmem podatke, a ne mogu dobiti podatak je li na nešto alergičan, ne mogu dobiti podatak o njegovim prijašnjim bolestima, kroničnim bolestima, ne mogu dobiti podatak o bolestima u obitelji, nema podataka o njegovom cjepnom statusu, ističe Ines Balint, predsjednica Povjerenstva za primarnu zdravstvenu zaštitu Hrvatske liječničke komore.
Ministarstvo zdravstva od početka iduće godine najavljuje rješenje u obliku 24-satnog online centra za prevođenje, ali prevoditelja je vrlo malo. Traže suradnju Zavoda za zdravstveno osiguranje i poslodavaca.
- To su jezici sa područja Azije, uglavnom indijski jezici i područja Sjeverne Afrike, tako da pokušavamo naći najbolje rješenje koje će možda uključiti i neka druga sredstva, nekakve tablete za prevođenje kako bi olakšali liječnicima obiteljske medicine, kaže Ivana Portolan Pajić, načelnica Sektora za primarnu zdravstvenu zaštitu u Ministarstvu zdravstva.
Joso Vuksan u Hrvatsku je doveo 17 tisuća radnika iz Nepala. I za njih napravio mali nepalsko-englesko-hrvatski rječnik s osnovnim pojmovima. Napominje kako radnici prvi liječnički pregled obavljaju u Nepalu, pa još jednom u Hrvatskoj prije zaposlenja.
- Zdravstvenih kartona nemaju. Nemaju liječnike opće prakse za bilo što da im je potrebno u slučaju bilo kakve bolesti, napada bilo čega, odlaze u bolnice i u bolnicama se liječe, ostaju dok se ne izliječe, kaže Joso Vuksan, agencija za posredovanje pri zapošljavanju Aurum Consulting d.o.o.
Zdravstveni kartoni čine 80 posto dijagnoze. A kartoni stranih radnika često su prazni. Doktorica Balint pokazuje nam karton radnika iz Nepala na kojem piše samo da je cijepljen protiv COVID-a.
- Nikakvih drugih anamnestičkih podataka o prethodnim cijepljenjima kao eventualno prethodnim bolestima kod njega i njegovoj obitelji ne postoji u zdravstvenom kartonu, ističe doktrica Balint.
I dok se u javnosti pojavila nelagoda zbog velikog broja novih stanovnika iz dalekih zemalja s nepoznatim cjepnim statusom, Ministarstvo uvjerava da nema straha.
- Strani državljani koji rade u poslovima vezanima za ugostiteljstvo, preradu hrane, posluživanje hrane moraju proći pregled u medicini rada, pa tako i pregled na određene zarazne bolesti, tako da tu nema nikakve bojazni, kaže Ivana Portolan Pajić.
Problema za liječnike je mnogo - primjerice poslodavci koji, formalno radi prevođenja, žele biti prisutni na pregledima svojih radnika što liječnici ne dopuštaju. Ili sami strani radnici koji iz kulturoloških razloga ne žele da se o njihovu intimnom zdravlju brinu žene. A liječnici žele zaštititi sami sebe od pogrešaka i pacijente od bolesti. I traže odgovore i rješenje - što prije.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!