U Saboru o izborima u BiH i sjednici Antikorupcijskog vijeća

Izbori u Bosni i Hercegovini bili su glavna tema i početka ovotjednog zasjedanja Hrvatskoga sabora. Tatjana Munižaba javila je za Dnevnik u podne da je da tema na dnevni red došla zaslugom Poslovnika o radu Hrvatskog sabora koji propisuje da svaki novi radni tjedan zastupnicima počinje slobodnim govorima.

- Svatko tko se prijavi govori o čemu god želi, a HDZ i njegov novi partner, isključivo desni dio oporbe, željeli su govoriti isključivo o izborima u BiH, uzrocima i posljedicama, dodala je. 

Zekanović: Mostova inicijativa o Komšiću je pravo licemjerje 

Pravim licemjerjem nazvao je u srijedu u Hrvatskom saboru zastupnik Hrvoje Zekanović (HDS) prijedlog Mosta da se Željka Komšića proglasi nepoželjnim, odnosno personom non grata u Hrvatskoj.

Ako postoji licemjere, to je pravo licemjerje, izjavio je zastupnik u saborskom govoru na slobodnu temu, tvrdeći da Most, kao ni njegovi puleni iz BiH, nikada javno nisu pozvali hrvatski narod da na izborima za člana Predsjedništva BiH glasuje za najjačeg kandidata, Borjanu Krišto. 

Kolegu Nina Raspudića (Most), javno je upitao za koga je glasovao na izborima u BiH? Jesi li, možda, zaokružio Komšića, onako kako ti je srce željelo, ili si bio dovoljno velik i jak pa rekao 'u interesu je hrvatskog naroda da Borjana Krišto bude član Predsjedništva, upitao ga je.

Most je prozvao i da ima najbolju spregu i komunikaciju s predsjednikom Milanovićem koji je, kaže Zekanović, na prilično nemušt način, pokušao napasti visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta i hrvatsku Vladu govoreći o 'neuspjehu hrvatske politike'.

- A zapravo je suprotno, jedini koji je ovdje poražen je predsjednik Milanović, poražene su te populističke i antihrvatske politike u BiH, ocijenio je Zekanović.

- Zahvaljujući Schmidtu, izborni zakon je promijenjen, nametnut je novi i siguran sam da ćemo u idućem razdoblju imati puno bolji status Hrvata u BiH, naglasio je Zekanović. 

Petrov: Hrvati u BiH su dobili mrvice 

Drugačije viđenje izbora u BiH ima Božo Petrov (Most) koji odbacuje ocjene o diplomatskom uspjehu hrvatske vanjske politike u BiH.

- Taj enorman uspjeh sastoji se u tome da je u izbornoj noći visoki predstavnik dodijelio malo mrvica hrvatskom narodu, povećavajući broj zastupnika u Domu naroda, rekao je, pozivajući da se to stavi u korelaciju s onim što uistinu treba hrvatskom narodu, a to je promjena izbornog zakona, gdje svaki konstitutivni narod ima pravo birati svojeg zastupnika. To je jedino pravedno i ono što vi obećavate 20 godina nije se dogodilo, poručio je Petrov vladajućima.

Ponovno slušamo obećanja, a dok čekamo odgovor, ogroman broj Hrvata u zadnjih 20 godina otišao je iz BiH, rekao je Petrov i poručio da je bez hrvatskog naroda u BiH, Hrvatska geostrateški dugoročno neodrživa.

Klasić: Imamo 234 tisuće osiguranika više od stanovnika 

Darko Klasić (HSLS) upozorio je na brojne probleme hrvatskog zdravstva, među kojima je i više osiguranika HZZO-a, od broja stanovnika.

Hrvatska je 3. listopada imala 234 tisuće više osiguranika nego ima stanovnika, rekao je zastupnik, objašnjavajući da je to posljedica činjenice da su se stotine tisuća hrvatskih građana odselile u inozemstvo, ali se nisu odrekle hrvatske zdravstvene iskaznice i uredno koriste zdravstvene usluge u Hrvatskoj.

- Po nekim procjenama, na taj način zdravstvene usluge povremeno koristi dvije trećine građana koji su otišli, a na temelju grube računice, godišnji rashod državnog proračuna na to ime iznosi 1, 2 milijarde kuna, ne računajući trošak zdravstvene usluge koji se takvim osiguranicima pruža, rekao je Klasić.

- Glavna tema izvan sabornice je sutrašnja sjednica Antikorupcijskog vijeća na kojoj bi trebao svjedočiti bivši predsjednik Uprave Janafa, a sada USKOK-ov optuženik Dragan Kovačević koji je jučer najavio da planira doći na tu sjednicu, rekla je Munižaba.

Dodala je kako još nije sigurno hoće li Kovačević i svjedočiti, HDZ to želi spriječiti, pa su Odboru za Ustav uputili dopis u kojem traže mišljenje je li to u skladu s Poslovnikom i pozitivnim propisima.

- Odbor za Ustav sazvan je sutra u 9 sati, samo 2 sata prije Antikorupcijskog vijeća, rekla je.

Orešković pozvala Plenkovića da se odazove pozivu Antikorupcijskog vijeća

Saborska zastupnica Centra Dalija Orešković pozvala je premijera Andreja Plenkovića da se odazove pozivu saborskog Antikorupcijskog vijeća istaknuvši kako ni jedna osoba, pa niti Plenković, nije iznad institucija koje je osnovala država.

- Pozivam Andreja Plenkovića i ostale da se odazovu pozivu na 25. sjednicu toga tijela, koja bi se trebala održati sutra s početkom u 11 sati u prostorijama Hrvatskog sabora, rekla je Orešković u slobodnom govoru u ime Kluba Centra i GLAS-a.

Sabor je Plenkoviću nadređeno državno tijelo

- Svaki neopravdani nedolazak Plenkovića i drugih pozvanih, a njemu podređenih osoba, poput Tene Mišetić i bivšeg ministra Tomislava Ćorića, predstavlja grubo rušenje Ustava, pravnog poretka, institucija države i države kao takve, poručila je.

Orešković, koja je članica Antikorupcijskog vijeća, podsjetila je da Sabor, sukladno Ustavu, bira i kontrolira Vladu te je u odnosu na Plenkovića nadređeno državno tijelo.

- Svako Plenkovićevo i HDZ-ovo opstruiranje postupka utvrđivanja okolnosti u kojima je došlo do sistemske korupcije, u kojoj je Ina oštećena za više od milijardu kuna, potvrđuje dojam kako Plenković, kao premijer i predsjednik HDZ-a, stoji iza tog kriminala, korupcije i teških kaznenih djela, dodala je.

Podsjetila je da su se saslušanju pred Antikorupcijskom vijeću, samo u sadašnjem sazivu Sabora, odazvali glavna državna odvjetnica, ravnateljica USKOK-a, neki ministri poput Gordana Grlića Radmana te čelnici drugih institucija i tijela.

- Zar Plenković misli da je jedino on iznad svih tih osoba. Zar će ga članovi vladajuće većine u tome podržati i time podržati ovu agoniju i stanje institucionalno otete države, pita Orešković.

Jeckov: Raste vršnjačko nasilje u školi ili izvan nje

Čestitavši Svjetski dan učitelja, Dragana Jeckov (Klub SDSS-a) upozorila je na problem vršnjačkog nasilja u školi ili izvan nje.

Međunarodno istraživanje, kojim je bila obuhvaćena i Hrvatska, pokazalo je da nasilno ponašanje doživljava 29,9 posto učenika, a njih 21 posto iskazuje nasilnost prema svojim vršnjacima.

Uz to, podaci MUP-a pokazuju da je lani zabilježeno 10 posto više slučajeva vršnjačkog nasilja u odnosu na 2020. Jeckov je upozorila da je vidljiv i zabrinjavajući trend spuštanja dobne granice u kojoj djeca postaju počinitelji nasilja.

Smatra kako treba revidirati Protokol o postupanju u slučaju nasilja među djecom i mladima iz 2004. jer su se od tada razvili novi sofisticiraniji oblici vršnjačkog nasilja, poput cyber nasilja.

Vidović: Hrvatska na samom dnu po razini minimalne plaće

Vezano uz donošenje Direktive o minimalnoj plaći, koju je usvojio Europski parlament, Davorko Vidović (Klub Socijaldemokrata) upozorio je da se Hrvatska nalazi na samom dnu europskih zemalja po razini minimalne plaće, ispod su samo četiri zemlje.

Istaknuo je važnost održavanja minimalne plaće na primjerenoj razini, što traži i Direktiva, kako bi se zaštitili najslabiji u društvu. Upozorio je da žene predstavljaju 60 posto primatelja minimalne plaće, a zastupljene su sa 46 posto u ukupnoj radnoj snazi.

Vidović ističe da bi minimalna plaća u Hrvatskoj, po kriterijima iz Direktive, trebala bruto iznositi najmanje 5246 kuna ili 693 eura, jer je u lipnju prosječna bruto plaća bila 10.492 kune ili 1392,5 eura.

Medijalna bruto plaća, koju većina europskih zemalja uzima za njezino određivanje, u Hrvatskoj iznosi 8562 kune i to sa Zagrebom, koji znatno iskače po visini plaća.