Češke žetvene svečanosti obilježavaju 100. obljetnicu, evo kako je to bilo prije tri desetljeća...

Češke žetvene svečanosti, najveća kulturna manifestacija češke manjine u Hrvatskoj ove godine obilježavaju 100 obljetnicu. Idućega vikenda Daruvar je mjesto gdje trebate otići ako želite uživati u bogatom prikazu tradicionalnih običaja žetve. Pogledajte kako je to izgledalo 1995. kada su Dožinky slavile 70 obljetnicu.

Česi svoje žetvene svečanosti zovu ili Dožinky, ili Obžinke, ili Dožata. Različiti nazivi svjedoče o različitim krajevima u kojima je ljeto bilo obojeno tom svetkovinom žita.

- Urod i žetva često su ovisili o vremenskim prilikama i elementarnim nepogodama, kad je sve završilo, kad se i posljednji snop dovezao pod krov ili štagalj slijedila je radost svih onih koji su u žetvi sudjelovali, rekao je tada prof. Josip Matušek.

Česi na našim prostorima žive više od dvije stotine godina, no Dožinky se slave tek ili već sedamdeset godina. Čini se kao da prvi doseljenici nisu sa sobom donijeli običaje. 

- Kad su Česi došli ovamo, dakle naši prvi doseljenici donijeli su sa sobom običaj žetvenih svečanosti. Najčešće su to bili siromašni ljudi koji su se morali boriti za komadić kruha, nije bilo vremena za zabavu. Nalazili bi se prigodom proslave Posvećenja kada bi se okupili, zaplesali i to je bilo sve. Žetveni radovi su se obavljali bez pomoći strojeva, tako da je posao bio naporan, a urod je često bio skroman, istaknuo je Matušek.

Umjesto Dožinky organizirale su se vrtne zabave, Majales, a tek početkom stoljeća, kada su niknula brojna manjinska društva, počeli su Česi razmišljati kako kod seoskog života obnoviti narodne igre i običaje.

- Skupina kulturnih djelatnika u Daruvaru došla je na zamisao da bi takva proslava u koju bi bila uključena mladež sa sela mogla biti pokretač razvoja kulturnog života manjine na selu. Tu su bili zastupljeni plesovi, pjesme, glazba koja ih je pratila, a što je najvažnije, okupljala se mladež sa šireg područja, ovdje su se upoznavali i dobivali poticaj za dalji rad, dodao je Matušek. 

Veselje je obuzimalo sve sudionike žetvene svečanosti i prije samog nastupa. Nervoza oko priprema i posebno kićenja alegorijskih kola vladala je nekoliko tjedana prije završetka žetve. Kola je naime trebalo ukrasiti prije no što je posljednje klasje bilo požnjeveno. Jednako uzbuđenje vlada i danas kada se među sudionicima svečanosti može naći i onih koji nikada u životu nisu vidjeli žetvu.

Znoje se ruke, a jutarnje je uzbuđenje veće nego u samom prolazu povorke gradom. Pa ipak tek su posljednjih godina žetvene svečanosti dobile prije svega folklorno tradicionalni oblik.

- Zajednica u kojoj se živjelo također je pridavala pažnju obilježjima koja su je određivala. Tako da se u žetvene svečanosti uključivalo sve ono što je obilježavalo pojedinu zajednicu. Željelo se prikazati kako su napredovala naša društva, tako da je u žetveme svečanosti trebalo uključiti i mehanizaciju. Za lijepo ukrašenim kolima i povorkom slijedili su strojevi, vršalice, kombajni, vojnici, zastave, slike državnika, a time su žetvene svečanosti postupno gubile svoje prvobitno obilježje, a to je proslava kraja veselih i sretnih žetvenih poslova.

Limena je glazba, baš kako je i stajalo u programu, prve taktove koračnice zasvirala točno u 9 sati, no brzo su prekinuli. Nošnje u povorci još nisu bile spremne. Ali kada je sve krenulo, jednako su sretni bili i Daruvarčani na ulicama i oni u povorci.

- To je poput raja na zemlji. Takav kolorit, takvo bogatstvo boja, takva radost i veselje na licima svih sudionika, a najljepše od svega je što je u svemu sudjelovalo i gledateljstvo, tako da su zajedno s onima iz povorke pjevali, pljeskali te gotovo i zaplesali. Predivno zar ne? komentirao je snimajući tadašnju obljetnicu Tony Hnojčik, fotoreporter "Jednote".

20 folklornih društava Čeških beseda, Gosti, Slovaci, Ukrajinci, Mađari te nekoliko hrvatskih skupina, njih ukupno 1200, prekrili su Daruvarske ulice. Povorka alegorijskih kola bila je zapravo prikaz osnovnih faza žetve i to redom od prve brazde i sijanja preko nezaobilazne užine. Zlatno se zrnje od klasja odvajalo ili mlaćenjem ili vršilicom, a kada je bilo spremljeno, na red je dolazilo veselje u češkim hospodama.

- Što reći, poslije ovako velike posjete, toliko mnogo sudionika, lijepog vremena koje nas uvijek prati, samo da dam poruku, i ovo je Daruvar, izjavio je Ivan Cegledi, tadašnji gradonačelnik Daruvara.

- Osobito smo sretni što proslavljamo pospremanje bogatog uroda, ali proslavljamo i bogatstvo našega folklora i nacionalne manjine svojim sudjelovanjem u mozaiku hrvatske kulture. Izuzetno sam sretna što su u žetvenim svečanostima sudjelovale sve naše Češke besede i naši gosti. Presretna sam što je toliko posjetitelja koji jedva čekaju da se svečanosti organiziraju ponovno. Ne znam koliko nas ima, ali ima nas mnogo, naglasila je Leonora Janotova, tadašnja predsjednica Saveza Čeha u RH.

Nekima su ove daruvarske dožinke prve, neki su plesali na posljednjih 15-ak.

- Plesovi su mnogo bolji, mnogo kvalitetniji jer nam dolaze koreografi iz Češke i uče nas plesati. Ove godine imamo i glazbenu pratnju koja dolazi iz Češke, a to je novina, rekla je tada Zora Sigalova, Češka beseda Končanica. 

-  To se sve nekako kad su nam pričali o tome činilo malo, što znam, manje svečanijim i tako to, ali mi smo stvarno dali sve najviše što smo mogli da se nekako pokažemo u najboljem svjetlu, iako smo imali jako malo vremena za sve ove pripreme. Nadam se da ćemo druge godine pokazati veće znanje, ne ovako amatersko i da ćemo ostaviti puno ljepši i veći dojam nego što smo to napravili ove godine, rekla je Valentina Kontrec, Češka beseda Rijeka.

Ovogodišnje su Dožinky održane pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike. U počasnoj loži, uz brojne uzvanike, predsjednike drugih nacionalnih manjina i Hrvatskog sabora, bila je i posebna predsjednikova izaslanica Vesna Škare Ožbolt. Iz Češke Republike došli su predsjednici kabineta Vaclava Havela, ali i brojni novinari.

- Često se na manjine gleda kao na nešto što će brzo doživjeti svoj kraj i što ne može preživjeti daljnjih 50 godina, ali ja osjećam da će se održati barem još daljnjih 200 godina, a to ću i napisati, istaknuo je Daniel Anyž, novinar češkog tjednika "Týden".

- Ljubav prema svom narodu stječe se od najmanjih nogu, od prvih školskih klupa, razvija se u obitelji, a vjerujem da je današnja proslava žetvenih svečanosti samo jo jedan dokaz toga, dodala je Janotova. 

Pod stalnom prijetnjom kiše, koja je na sreću počela padati samo nekoliko minuta nakon završetka službenog dijela programa, plesalo je 30 folklornih skupina. Proslava se žita i kruha tako pretvorila u posvetu mladosti i glazbe.

- Jako me raduje što smo na ovim žetvenim svečanostima pokazali da nas je mnogo. To su žetvene svečanosti na kojima imamo oko 1200 sudionika, gdje je sve u plesnom pokretu i raspjevano, gdje se vide mladi koji će nastaviti našim putem. To znači da ćemo za 50 godina ponovno imati žetvene svečanosti,  rekao je Ivan Blaha, Češka beseda Dežanovac. 

- Ponosni smo na sve koji su pomogli, zahvaljujemo svima. Doviđenja na sljedećim žetvenim svečanostima. Gdje? To vam ne mogu otkriti, to će biti tajna, rekla je Janotova. 

 Mjesto i može ostati tajnim, ali više nije tajna da će Dožinky jednako oduševiti gdje god bile. Jer poslije nastupa, kada se vrpce na nošnjama mogu popustiti, kada mladići otkopčaju zadnji gumb na košulji, uz to pivo počinje slavlje. No to vam više nećemo pokazati. Trebali ste doći sami...

Više o svemu pogledajte na našoj multimedijskoj platformi HRTi.