'Spajanje' blagdana obilježit će 2026. - devet praznika 'pada' na radne dane

'Spajanje' vikenda s neradnim danima mnogim je u Hrvatskoj omiljena prilika za odmor. Nova, 2026. godina donosi ukupno 14 državnih praznika i blagdana, od toga devet 'pada' na radne dane, što će mnogi sasvim sigurno iskoristiti.

Samo jedan pogled na kalendar dovoljan je da mnogima izmami osmijeh. Godina pred nama donosi niz prilika za ono što građani rado koriste - spajanje neradnih dana. S dva blagdana i nekoliko vikenda moguće je dobiti i do šest dana odmora, svojevrsni mini godišnji.

Prvu takvu priliku mnogi su već iskoristili spojivši Novu godinu i blagdan Sveta tri kralja. Građani kažu da im takav predah itekako treba.

- Tko može spojiti, neka spoji. Čovjeku je potreban odmor da bi bio produktivniji, spremniji za obaveze, privatne ili poslovne. Mislim da je to skroz u redu, rekla je jedna sugovornica.

No mogućnost spajanja neradnih dana ne vrijedi jednako za sve. U uslužnim djelatnostima rad često ovisi o klijentima.

- U uslužnoj djelatnosti radimo kad od nas zahtijevaju da radimo. Ako stranke ne rade, ne radimo ni mi, kaže jedan od anketiranih građana.

I dok dio zaposlenih koristi svaku priliku za odmor, poslodavci na spajanje blagdana gledaju znatno opreznije. Razlog je jasan - vrijeme je novac.

- Ako vi plaćate radnika, želja vam je da se radi što više, a ne da se radi što manje, ističe Boris Podobnik iz udruge Glas poduzetnika.

Ipak, tržište rada se mijenja, a s njime i pogled na radno vrijeme. Sve više dolazi do izražaja produktivnost, a ne strogo brojanje sati.

- U mnogim industrijama, kao što je IT, čovjek može raditi od doma. Kad radiš od doma ili si na godišnjem, to je praktički isto - bitno je da isporučiš proizvod, a hoćeš li to učiniti od kuće ili s Bahama, potpuno je irelevantno, smatra jedan sugovornik.

Za mnoge građane spajanje blagdana nije luksuz, nego rijetka prilika za putovanje, obiteljsko druženje ili jednostavan odmor od ubrzanog ritma svakodnevice. Sociolog Erik Brezovec upozorava da se takve odluke ne mogu promatrati isključivo kroz ekonomsku prizmu.

- Mi danas život gledamo kao svojevrsni biznis, jer sve što radimo u slobodno vrijeme mora biti u službi onoga što radimo u radno vrijeme. U tom kontekstu možemo govoriti i o psihičkim posljedicama koje ljudi mogu iskazivati, kaže Brezovec.

Spajanje neradnih dana, dodaje, sve češće postaje alat za uspostavljanje ravnoteže između privatnog i poslovnog života. No ključ ostaje u dogovoru.

Naime, kako ističu i radnici i poslodavci, ostvarivanje prava na slobodne dane moguće je samo uz obostran i pravodoban dogovor – jer i odmor i posao, složit će se mnogi, imaju svoju cijenu.