Kajtazi: Cilj nam je romsko običajno pravo zaštititi UNESCO-om

Na II. međunarodnoj konferenciji "Romsko običajno pravo", održanoj u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti, organizatori su predstavili inicijativu da se ono uvrsti na UNESCO-ov popis nematerijalne baštine.

Romskim običajnim pravom, poznatim i kao Romanipen ili sustav Kriss, uređuju se imovinski odnosi, obiteljski i bračni sporovi, kao i sukobi među članovima romske zajednice, ali i ozbiljna kaznena djela poput krađa i nasilja.

Na I. konferenciji, održanoj u Zagrebu 24. ožujka prošle godine, usvojena je Zagrebačka rezolucija nakon koje je Hrvatski sabor potom u rujnu dao potporu međunarodnoj inicijativi da se taj dan, 24. ožujka, obilježava kao Svjetski dan romskog običajnog prava.

Na početku II. konferencije, koju su organizirali saborski zastupnik Veljko Kajtazi, zagrebački Pravni fakultet i Saveza Roma u RH "Kali Sara", predsjednica Saveza Suzana Krčmar zahvalila je Vladi koja je, kako je rekla, "pokazala empatiju.

- Nakon tisuću godina migracije i svega što smo doživjeli - romska zajednica je tu, rekla je dok je kao brojku na koju je posebno ponosna navela 16 predstavnika Roma europskih država, potpisnika Zagrebačke rezolucije.

Saborski zastupnik Veljko Kajtazi poručio je da su potpisom Zagrebačke rezolucije postali "dio povijesnog procesa koji ima potencijal mijenjati način na koji se romsko običajno pravo razumije i vrednuje u Hrvatskoj i šire.

Istaknuo je i da romska zajednica kroz povijest nije imala institucionalni okvir kakav danas poznajemo.

- Romska zajednica nije imala vlastitu državu ni službene institucije koje bi uređivale društvene odnose (...), no zato je uspostavljen sustav unutarnje regulacije temeljene na dubokom osjećaju za pravdu, rekao je.

Kajtazi: Romsko običajno pravo važan je dio našeg identiteta

Upozorio je i na suvremene izazove očuvanja tih praksi.

- Neki od vas živjeli su u mahalama i bili uključeni u rasprave oko odluka temeljenih na romskom običajnom pravu, stoga ono nije samo dio prošlosti već važan dio našeg identiteta. No danas se suočavamo s izazovom - modernizacijom je dio tih praksi oslabio, naglasio je.

Ako nešto učimo iz romskog običajnog prava, poručio je Kajtazi, onda je to da "pravila i norme nemaju vrijednosti same po sebi i njihova snaga ne proizlazi iz toga što su izrečene ili zapisane, već iz toga što se ponavljaju, primjenjuju i prihvaćaju u zajednici i tek tada postaju dio javnog dobra.

Kako je istaknuo, u procesu započetom 2025. jasno je definiran i glavni cilj da se romsko običajno pravo uvrsti na UNESCO-ov popis nematerijalne kulturne baštine.

Značaj tog međunarodnog okvira pojasnio je Mario Krešić s Pravnog fakulteta u Zagrebu.

- Riječ je o živoj baštini, o obrascima znanja i zajedničkog pamćenja koji se prenose kroz generacije, ali i stalno obnavljaju. Upravo zato nijedan popis ne može obuhvatiti svu njezinu raznolikost, jer se ona ponajprije prepoznaje kroz povezanost s identitetom zajednica koje je nose, a u toj vezi ona postaje i pitanje ljudskih prava, rekao je.

Konferenciji su prisustvovali saborski zastupnik Nikola Mažar (HDZ), zamjenik predsjednika Ustavnog suda Mato Arlović, kao i predstavnici niza pravnih i znanstvenih institucija, a nastavlja se sutra i prekosutra stručnim predavanjima te završava čitanjem zaključaka u Saboru 26. ožujka.