Izrael u političkoj krizi - Havel: Eisenkot ima nekoliko opcija, sve su loše

Izrael se nakon parlamentarnih izbora suočava s neizvjesnim pregovorima o sastavljanju nove vlade. Iako je predsjednik Isaac Herzog mandat povjerio Gadiju Eisenkotu, nijedan politički blok nema potrebnu većinu, a suradnju otežavaju duboke podjele oko arapskih stranaka i vojne službe ultraortodoksnih Židova. 

Stručnjak za Bliski istok Boris Havel ocijenio je u HRT-ovoj Agendi da Eisenkot teško može sastaviti vladu jer bi gotovo svaka moguća koalicija zahtijevala kršenje predizbornih obećanja. Uz unutarnjopolitičku krizu, Izrael se suočava i s neizvjesnošću oko buduće američke vojne pomoći te posljedicama ratova u regiji.

Netanyahuov blok ima 53 mandata, Eisenkot traži većinu

Na izborima za izraelski parlament, Knesset, koji ima 120 zastupnika, nijedan politički blok nije osvojio potrebnu većinu od 61 mandata.

Likud Benjamina Netanyahua ostao je najveća pojedinačna stranka s 27 zastupnika, ali njegov blok raspolaže s ukupno 53 mandata. Savez okupljen oko Gadija Eisenkota osvojio je 48, dok arapske stranke imaju 19 zastupnika.

Predsjednik Isaac Herzog povjerio je Eisenkotu mandat za sastavljanje vlade nakon što ga je preporučilo 67 zastupnika. Međutim, preporuka predsjedniku ne znači nužno i spremnost svih tih zastupnika da podrže buduću vladu.

Herzog je pozvao parlamentarne zastupnike da učine sve kako bi izbjegli nove izbore.

- Ovaj Knesset mora ispuniti svoj mandat suočen s brojnim zadaćama. Morate učiniti sve što je moguće kako biste izbjegli još jedan krug izbora, poručio je izraelski predsjednik.

Arapske stranke mogle bi biti presudne

Jedno od ključnih pitanja u pregovorima jest sudjelovanje arapskih stranaka u novoj parlamentarnoj većini. Netanyahu, koji vodi tehničku vladu, pozvao je na nacionalno jedinstvo zbog iranske prijetnje, ali je istodobno odbacio mogućnost sastavljanja vlade koja bi ovisila o potpori arapske stranke Ra'am ili Zajedničke liste.

- Ne smije se formirati vlada koja bi na bilo koji način ovisila o Ra'amu ili Zajedničkoj listi, izjavio je Netanyahu.

Nakon njegova govora Eisenkot je otkazao planirani sastanak s Likudom, čime su izgledi za široku koaliciju dodatno smanjeni. Ra'am je spreman podržati novu vladu, dok Zajednička lista postavlja uvjete. Njezin čelnik Yusuf Jabareen smatra da je smjena Netanyahuove vlade nužna, iako ne očekuje da bi nova vlast ispunila sve zahtjeve arapskih stranaka.

- Znamo da ta odluka neće dovesti do vlade koja ispunjava naše zahtjeve, ali bit će to manje loša i manje opasna vlada, rekao je Jabareen.

Podjele su vidljive i među građanima. Dok jedni ističu da su izraelski Arapi ravnopravni građani koji trebaju sudjelovati u političkom životu, drugi odbacuju njihovo uključivanje u vlast.

Ultraortodoksne stranke i vojna služba kao prepreka dogovoru

Alternativni put do većine predložio je Avigdor Liberman, nekadašnji Netanyahuov saveznik i ministar obrane, a danas čelnik stranke Yisrael Beiteinu. Prema njegovoj računici, Eisenkotovih 48 zastupnika, sedam zastupnika Ujedinjene Tore i šest zastupnika Shasa činili bi većinu od točno 61 mandata. No Shas zasad ostaje uz Netanyahua, a ultraortodoksne stranke traže jamstva u vezi s vojnom službom i financiranjem svojih institucija.

- Nismo preporučili nijednog kandidata. Predsjedniku smo rekli da se za to pitanje mora pronaći rješenje, izjavio je Yitzhak Pindrus iz Ujedinjene Tore.

Nakon godina ratovanja i mobilizacija sve su glasniji zahtjevi da se i ultraortodoksni muškarci uključe u vojsku. To pitanje postalo je jedna od najvećih političkih i društvenih prepreka sastavljanju nove vlade.

Eisenkot najavljuje drukčiji pristup upravljanju državom

Iako bi Eisenkotov dolazak na čelo vlade značio političku promjenu, ne očekuje se potpuni zaokret u izraelskoj sigurnosnoj politici. Kao bivši načelnik Glavnog stožera izraelske vojske, Eisenkot zagovara čvrst pristup prema Iranu i oružanim skupinama u regiji, a ne podržava uspostavu palestinske države.

Njegove glavne razlike u odnosu na Netanyahua odnose se na odgovornost za sigurnosne propuste prije Hamasova napada 7. listopada, odnos prema državnim institucijama i način upravljanja zemljom.

- Naš je kompas duboka predanost židovskoj, demokratskoj, liberalnoj i ravnopravnoj Državi Izrael za sve njezine građane, poručio je Eisenkot.

Trump najavio obustavu vojne pomoći Izraelu

Politička neizvjesnost u Izraelu odvija se i u trenutku promjena u odnosima sa Sjedinjenim Državama. Nakon promjene odnosa snaga u američkom Kongresu predsjednik Donald Trump poraz republikanaca povezao je, među ostalim, s nezadovoljstvom birača ratom i američkom politikom prema Izraelu.

- Nije im se svidio rat. Nije im se svidjelo ni poskupljenje benzina. Postoji i nevjerojatno veliko nezadovoljstvo Izraelom, izjavio je Trump.

Američki predsjednik najavio je da će do kraja godine obustaviti približno četiri milijarde dolara godišnje vojne pomoći Izraelu, iako postojeći sporazum vrijedi do 2028. godine. O budućem modelu suradnje još se razgovara.

Dodatni pritisak stvara humanitarna kriza u Pojasu Gaze, gdje su obilne kiše poplavile desetke tisuća šatora. Trumpov Odbor za mir ocijenio je izraelski odgovor nedostatnim i zatražio hitan ulazak humanitarne pomoći.

Rok za sastavljanje vlade istječe 6. prosinca

Eisenkot ima rok do 6. prosinca da sastavi novu izraelsku vladu, uz mogućnost produljenja za još dva tjedna.

U međuvremenu je konstituiran novi Knesset, a već 17. studenoga zastupnici bi trebali glasovati o oporbenom kandidatu Matanu Kahani za predsjednika parlamenta, čime bi mogao biti smijenjen Netanyahuov saveznik.

Čak i ako Eisenkot uspije okupiti većinu, pred njim će biti iznimno zahtjevan mandat. Novu vladu čekaju duboko podijeljeno društvo, neriješena sigurnosna pitanja, odnosi s Washingtonom i posljedice višegodišnjih ratova.

Havel: Eisenkot teško može sastaviti vladu, sve su mu opcije loše

Stručnjak za Bliski istok s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu Boris Havel ocijenio je u HRT-ovoj emisiji Agenda da su izgledi mandatara Gadija Eisenkota za sastavljanje nove izraelske vlade vrlo mali.

Podsjetio je da Netanyahuov blok ima 53 zastupnika, Eisenkotov 48, a arapske stranke 19. Za parlamentarnu većinu potreban je najmanje 61 zastupnik, zbog čega su nužna politička preslagivanja.

- Eisenkot u ovom trenutku ima nekoliko opcija, od kojih su sve loše, rekao je Havel.

Prema njegovoj procjeni, novi izbori bili bi posebno nepovoljni za Eisenkota. Smatra da je oporbeni blok u kampanju uložio velika sredstva i očekivao znatno bolji rezultat, pa bi na ponovljenim izborima Netanyahu mogao ostvariti bolji rezultat.

"Suradnja s arapskim strankama značila bi kršenje predizbornih obećanja"

Havel je upozorio da bi Eisenkot mogao pokušati sastaviti široku koaliciju s arapskim strankama ili manjinsku vladu koja bi ovisila o njihovoj potpori. No obje mogućnosti smatra politički teško ostvarivima jer su pojedine stranke Eisenkotova bloka svojim biračima izričito obećale da neće ulaziti u takve saveze.

- Netko iz oporbenog bloka morat će, kako sada stvari stoje, prekršiti neka svoja obećanja, istaknuo je Havel.

"Vojna služba ultraortodoksnih jedno je od ključnih pitanja"

Mogućnost suradnje s ultraortodoksnim strankama dodatno otežavaju njihovi zahtjevi za izuzećem od vojne službe i nastavkom državnog financiranja vjerskih institucija. Havel je objasnio da su upravo ukidanje takvih povlastica i ravnomjernija raspodjela obrambenih obveza među glavnim obećanjima stranaka koje se protive Netanyahuu.

Prema njegovim riječima, izraelski vojnici i pričuvnici nakon Hamasova napada 7. listopada 2023. provodili su i više od 200 dana godišnje na vojnim dužnostima. Smatra da bi uključivanje ultraortodoksnih muškaraca u obrambeni sustav moglo znatno smanjiti opterećenje ostalih građana.

- Izravan interes oporbe u ovom trenutku nije toliko rušenje Netanyahua koliko raspoređivanje tog tereta na čitavo društvo, zaključio je Havel.

Više pogledajte u videoprilogu: