Bekić: Desetljećima se govori o reformi UN-a, ali provedba je teško ostvariva

Politolog Janko Bekić u središnjem Dnevniku naveo je da je reforma Ujedinjenih naroda tema o kojoj se intenzivno govori posljednjih dvadesetak godina te da je povremeno u fokus međunarodnog poretka stavljaju veliki svjetski lideri.

Kao aktualan primjer istaknuo je turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana koji je u rujnu najglasnije govorio o potrebi reforme.

- Ta činjenica nam govori da se o tome toliko dugo govori, a da je jako teško reformu provesti. Upravo ono što bi najbrže trebalo promijeniti je da kao stalne članice Vijeća sigurnosti sjedi tih pet članica koje se zapravo ne mijenjaju od završetka Drugog svjetskog rata i da imaju pravo veta. Upravo to sprječava da do reforme i dođe, jer oni bi se svi morali oko toga usuglasiti. Teško je očekivati da bi išli svi zajedno u tom smjeru. Zanimljivo, Trump se u svom govoru također dotaknuo teme reforme Ujedinjenih naroda, međutim, on ima nešto sasvim drugo na pameti. On se pohvalio kako je smanjen budžet Ujedinjenih naroda za 15 % i da je smanjena birokracija, odnosno da manje ljudi radi u UN-u, i to je nabrojio kao jedan od svojih uspjeha.

Trumpova vizija američke uloge u svijetu

Za Trumpov govor od 40-tak minuta rekao je da je djelomično očekivan.

- Rekao je puno toga važnog, ali je puno toga važnog i izostavio, što također puno govori. Iznio je svoje viđenje američke uloge koja objedinjuje suverenizam, koja također ima intervencionističku crtu u sebi, koja podsjeća na mandate Georgea Busha mlađeg. I ponovno je govorio o Monroeovoj doktrini, time što je rekao da će Amerika biti hegemon u zapadnoj hemisferi i neće dozvoliti nijednoj državi u zapadnoj hemisferi da na bilo koji način ugrozi interese i sigurnost SAD-a. Dakle, to je jedan miks vanjskopolitičkih stavova koji, dakle, objedinjuje suverenizam, intervencionizam i Monroeovu doktrinu. Rusiju, tj. rusko-ukrajinski sukob spomenuo je tek u 20. minuti, nije riječ kritike uputio prema Rusiji, objasnio je.

Dodao je da je Kina prvi put spomenuta tek pred sam kraj govora, oko 35. minute, i to bez izravne kritike, a u kontekstu utrke između SAD-a i Kine u razvoju umjetne inteligencije, koju je Trump nazvao "superinteligencijom".

Usporedio je tu situaciju sa svemirskom utrkom između SAD-a i SSSR-a tijekom hladnog rata. Također je istaknuo da Trump u govoru nije spomenuo ni Sjevernu Koreju ni Tajvan, ocijenivši da i ono što nije rekao može biti važno.

Macron upozorava na sve dublje podjele i "zakon džungle"

Komentirao je i govor francuskog predsjenika Emmanuela Macrona koji je bio oštar u kritici vezano za situaciju u Gazi.

- Kritizirao je Trumpove ideje i stavove, iako njega nije direktno spomenuo. Vrlo ljutito je govorio o situaciji u Gazi, jer ne prihvaća stav američke administracije da su oni zaustavili rat u Gazi i da je sad tamo mir i da sve odlično funkcionira. On je rekao da se ta grozna humanitarna situacija nastavlja, da se ništa u tom pogledu nije promijenilo otkada su prestale padati bombe. I vidi to kao sramotu za UN. I to je otvoreno rekao, da je to sramota svih koji sjede u toj dvorani, izjavio je Bekić.

Kaže da je Macron otišao i korak dalje, poručivši kako se svijet zajedničkim snagama mora suprotstaviti povratku na svojevrsni "zakon džungle" te se opredijeliti za civilizirano međunarodno društvo. Pritom je objasnio da se pod pojmom međunarodnog društva podrazumijeva svijet utemeljen na normama, pravilima i zajedničkim vrijednostima, dok međunarodni sustav označava anarhično okružje u kojem prevladava načelo moći. Dodao je da upravo u takvom sustavu djeluje i predsjednik Trump.

Govoreći o poruci glavnog tajnika Ujedinjenih naroda Antonija Guterresa, rekao je da su političke pukotine u međunarodnoj politici prerasle u duboke podjele, odnosno svojevrsne "kanjone", a da se one sve izraženije mogu uočiti i unutar pojedinih država.

- Vidim novu podjelu istočne i zapadne Njemačke, gdje će istočnom Njemačkom očigledno u bližoj budućnosti vladati AfD, dakle krajnja desnica, proruska desnica, rekao je.

Dok u zapadnom dijelu zemlje, ističe, prevladavaju tradicionalne političke stranke. Kao primjer sve izraženijih podjela naveo je i situaciju u Berlinu, gdje je na izborima pobijedila stranka krajnje ljevice, čiju je kandidatkinju opisao kao političarku turskog, odnosno čerkeskog podrijetla.