Strože kazne za uznemiravanje na internetu, nova pravila i za društvene mreže

Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan najavio je izmjene Kaznenog zakona kojima će se uvesti nova kaznena djela povezana s nasiljem i uznemiravanjem na internetu. Kažnjivo bi postalo internetsko uhođenje, neovlašteno otkrivanje osobnih podataka te slanje neželjenih fotografija ili snimki spolnih organa. Izmjene se pripremaju radi usklađivanja hrvatskog zakonodavstva s europskom direktivom o suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u obitelji.

Među novim kaznenim djelima koja bi trebala biti propisana izmjenama Kaznenog zakona nalaze se uhođenje na internetu, uznemiravanje putem informacijskih i komunikacijskih tehnologija te neovlašteno otkrivanje osobnih podataka na društvenim mrežama i drugim internetskim kanalima.

Za internetsko uhođenje bit će potrebno propisati maksimalnu kaznu od najmanje jedne godine zatvora. Direktiva predviđa i kažnjavanje slanja fotografija ili snimki spolnih organa osobama koje ih ne žele primiti.

Kažnjivo i dijeljenje intimnih fotografija te deepfake snimki

Hrvatski Kazneni zakon od 2021. predviđa kaznu zatvora do tri godine za osobu koja bez pristanka snimane osobe drugima učini dostupnom spolno eksplicitnu snimku koja je izvorno nastala uz pristanak, ali isključivo za osobnu uporabu. Novim izmjenama ta bi se odredba proširila i na neovlašteno dijeljenje spolno eksplicitnih fotografija te fotografija intimnih dijelova tijela.

Kažnjivo bi postalo i širenje lažnih ili manipuliranih materijala, uključujući takozvane deepfake snimke izrađene uz pomoć umjetne inteligencije, kojima se osobu lažno prikazuje u seksualno eksplicitnim situacijama. Kaznenim djelom postala bi i prijetnja objavljivanjem takvih sadržaja.

Europska direktiva obuhvaća i sakaćenje ženskih spolnih organa te prisilu na sklapanje braka. Budući da su ta kaznena djela već propisana hrvatskim zakonodavstvom, u tim će dijelovima biti potrebne manje prilagodbe.

Habijan: Tehnologija brza, zakoni ponekad kasne

Objašnjavajući potrebu izmjena, Habijan je istaknuo da zakonodavstvo mora pratiti razvoj tehnologije i nove oblike kriminaliteta.

- Sigurno će te izmjene Kaznenog zakona morati biti češće i brže. Tehnologija ide jako brzo, a normativni dio ponekad kasni za tim, rekao je ministar.

Naglasio je da nove tehnologije donose i nove rizike te da je potrebno pravodobno reagirati na ponašanja koja prije nekoliko godina nisu bila prisutna ili nisu bila prepoznata kao kaznena djela.

Među područjima koja će zahtijevati dodatne zakonske prilagodbe naveo je i moguće ugrožavanje života i imovine uporabom sustava umjetne inteligencije.

Ograničenja društvenih mreža za djecu mlađu od 13 godina

Habijan se osvrnuo i na europski prijedlog poznat kao EU Kids Act, koji se odnosi na zaštitu djece na internetu i provjeru dobi korisnika digitalnih platformi. Prema nacrtu rješenja o kojem se raspravlja na razini Europske unije, djeci mlađoj od 13 godina ograničio bi se pristup društvenim mrežama.

Djeca u dobi od 13 do 15 godina mogla bi pristupati društvenim mrežama uz nadzor roditelja ili skrbnika, dok za starije od 15 godina takva ograničenja ne bi bila predviđena. Ministarstvo pravosuđa priprema i prijedlog zakona o zaštiti maloljetnika u digitalnom okruženju, čije se donošenje očekuje sljedeće godine.

Taj bi zakon trebao obuhvatiti širi krug pitanja od europskog prijedloga, a jedan od ključnih izazova bit će pronalaženje pouzdanog tehničkog rješenja za provjeru dobi korisnika.

Izmjene Kaznenog zakona očekuju se početkom 2027.

Radna skupina za pripremu izmjena Kaznenog zakona osnovana je u travnju, a donošenje zakona očekuje se u prvom tromjesečju 2027. godine. Države članice Europske unije dužne su direktivu, donesenu 2024., prenijeti u nacionalna zakonodavstva i početi primjenjivati najkasnije do 14. lipnja 2027. godine.