Crna Gora - preliminarni rezultati: Pokret Europa sad tijesni pobjednik

11.06.2023.

Zadnja izmjena 22:37

Autor: HRT/IMS/Hina

Podgorica

Podgorica

Foto: Stevo Vasiljevic / Reuters

Pokret Europa sad (PES), prema preliminarnim rezultatima koje je objavio Centar za monitoring (CEMI), osvojio je oko 26% glasova, odnosno 24 mandata, na izvanrednim parlamentarnim izborima u Crnoj Gori, i prema svim procjenama ta će stranka sastavljati novu vladu u toj zemlji. Hrvatska građanska inicijativa osvojila je 1 mandat. Premijer Andrej Plenković čestitao je predsjedniku HGI-a Adrijanu Vuksanoviću izbor u crnogorski parlament.

Crna Gora - preliminarni rezultati: Pokret Europa sad (PES) tijesni pobjednik izbora

Pokret Europa sad je politička stranka nastala iz prve vlade formirane nakon parlamentarnih izbora u kolovozu 2020., a čelnici su joj nekadašnji ministri u vladi bivšeg premijera Zdravka Krivokapića, Milojko Spajić i Jakov Milatović. Ta je vlada formirana pod jakim utjecajem Srpske pravoslavne crkve.

Spajić i Milatović dobili su podršku građana nakon što su početkom 2022., uoči pada Krivokapićeve vlade, uspjeli minimalnu plaću u Crnoj Gori povećati sa 220 na 450 eura. Jakov Milatović potom je početkom travnja izabran je za predsjednika Crne Gore, porazivši u drugom krugu predsjedničkih izbora dotadašnjeg predsjednika Mila Đukanovića.

Demokratska partija socijalista Mila Đukanovića osvojila je 22% glasova (ili 22 mandata), iako na njenoj izbornoj listi nakon duže od tri desetljeća nije bilo Đukanovića i njegovih dugogodišnjih suradnika. Đukanović je u travnju, nakon poraza na predsjedničkim izborima, podnio ostavku na mjesto čelnika stranke.

Koalicija Ujedinjene reformske akcije i Demokratske Crne Gore, aktualnog premijera Dritana Abazovića i bivšeg predsjednika parlamenta Alekse Bečića osvojila je 13% glasova, ili 11 mandata.

Koalicija nastala raspadom desnog, prosrpskog i proruskog Demokratskog fronta, a koju čine Nova srpska demokratija, četničkog vojvode Andrije Mandića i Demokratska narodna partija Milana Kneževića osvojila je 15% podrške birača, ili 14 mandata, dok je treći član ugašenog Demokratskog fronta, Pokret za promjene Nebojše Medojevića ostao ispod cenzusa.

Očekivano, jedina stranka Hrvata u Crnoj Gori, Hrvatska građanska inicijativa (HGI), uspjela je prijeći povlašteni census od 0,3% važećih glasova i osvojiti jedan mandat. Premijer Andrej Plenković čestitao je predsjedniku HGI-a Adrijanu Vuksanoviću izbor u crnogorski parlament, priopćio je premijer na Twitteru.

Dvije albanske nacionalne stranke također su osvojile po jedan mandat, no ne isključuje se mogućnost da do jutra njihov broj mandata poraste na tri.

Najveće iznenađenje je Bošnjačka stranka koja bi u budućem crnogorskom parlamentu mogla imati šest mandata, u odnosu na dva koja su imali u postojećem sazivu.

Konačni broj mandata ipak će biti poznat tek nakon prebrojavanja svih glasova jer će se glasovi onih koji nisu prešli prag preliti na pobjednike izbora.

Izvanredne parlamentarne izbore u Crnoj Gori pratilo je oko 2000 tisuće domaćih i stranih promatrača koji nisu zabilježili nepravilnosti koje bi mogle utjecati na izborni rezultat.

Na izborima je sudjelovalo 15 stranaka i koalicija. Crnogorski parlament broji 81 zastupničko mjesto.

Novi podaci

Neslužbeni rezultati na osnovu 85% obrađenog uzorka

Centar za monitoring i istraživanje objavio prve neslužbene podatke

Birališta zatvorena, prvi rezultati oko 21 sat

U Podgorici je izbore pratila ekipa HRT-a, a u središnji Dnevnik HTV-a iz Podgorice se javio novinar Vicko Dragojević s najnovijim informacijama.

- Izbori zasad protječu mirno, bez većih turbulencija. Ipak jedna od nepravilnosti, bolje reći provokacija, dogodila se u općinama Tivat i Kotor, gdje glasaju Hrvati. Na glasačkim mjestima dočekali su ih glasački listići na ćirilici. Iako su po crnogorskom zakonu ćirilica i latinica izjednačene, dosad je bilo uobičajeno da na mjestima gdje Hrvati glasaju, ti listići budu na latinici, rekao je.

- Ono što je svakako obilježilo ove izbore, to je mala izlaznost. Primjerice, do 17 sati na birališta je izašlo oko 42,2% birača, dok je samo par godina ranije izlaznost do 17 sati bila gotovo 70%. Birališta se zatvaraju za sat vremena, a ovo bi vrlo vjerojatno mogli biti izbori sa najslabijom izlaznošću, još od uvođenja višestranačja u Crnoj Gori. Većina građana je zapravo umorna od prijevremenih izbora i pokušaja stabilizacije vlasti, dodao je.

- U Crnoj Gori ne postoje izlazne ankete, pa će se tek kasnije doznati tko je pobjednik, a tko gubitnik izbora. Na svim anketama favorit broj 1 je stranka Europa sad, stranka koju su osnovali Milojko Spajić i današnji crnogorski predsjednik Jakov Milatović, a koji su najpoznatiji po podizanju minimalne plaće u Crnoj Gori sa 220 na 450 eura. Nekadašnja stranka Mila Đukanovića, DPS, prema predviđanjima, mogla bi osvojiti oko 20% glasova, slično kao i zajednička lista aktualnog premijera Dritana Abazovića i Alekse Bečića, objasnio je Dragojević.

- Važno je i pitanje manjina. Hrvatska manjina, jedina stranka koja zapravo zastupa Hrvate na ovim izborima, Hrvatska građanska inicijativa, mogla bi osvojiti i prijeći prag od 0,3% glasova, te tako dobiti svog zastupnika u crnogorskom parlamentu, istaknuo je.

- Prema svemu sudeći, teško je očekivati da će netko u ovom krugu izbora biti apsolutni pobjednik. Vjerojatno će se raditi o tome da će biti realni pobjednik izbora i onda će krenuti dogovori koalicije i tu će se još jednom pokazati sva slojevitost crnogorskog društva koja već duže vrijeme se razdvaja i dijeli na istok, na zapad, na približavanje EU-u, na povratak na jače veze sa Srbijom i Rusijom. Ako se ispune predviđanja i stranka "Europa sad" preuzme vlast, za očekivati je da će nastaviti vanjsku politiku kakva je bila i do sada, dakle, vanjska politika približavanja EU-u i svim njezinim vrijednostima, izvijestio je Dragojević.

video thumb

Donosimo izjave čelnika Pokreta Europa sad Milojka Spajića i bivšeg crnogorskog predsjednika i bivšeg čelnika DPS-a Mile Đukanovića.

video thumb

Miran izborni dan u Crnoj Gori uz nižu izlaznost birača

Izvanredni parlamentarni izbori protječu mirno i uz tek manje nepravilnosti, no izlaznost je manja nego na prošlim parlamentarnim i predsjedničkim izborima, objavili su promatrači.


Prema podacima Centra za demokratsku tranziciju, do 15 sati glasalo je oko 35 posto posto birača, manje nego na parlamentarnim izborima 2020. i predsjedničkim u travnju kada je izlaznost bila oko 50 posto.


Nepravilnosti se uglavnom odnose na fotografiranje glasačkih listića, a evidentiran je i jedan sukob birača i članova izbornog povjerenstva na biračkom mjestu.


Birališta su otvorena do 20 sati i prvi rezultati očekuju se oko 21 sat. Milatović je nakon glasanja izjavio novinarima izjavio da nova vlada treba nastaviti reformski put, unaprijediti životni standard građana i vladavinu prava te ubrzati europski put Crne Gore.


Izbore prati oko dvije tisuće posmatrača od kojih je 200 inozemnih.

Na izborima sudjeluje 15 stranaka i koalicija


Izbori se održavaju jer se dosadašnja vladajuća koalicija nije mogla složiti o mandataru nove vlade, nakon što je aktualnoj vladi premijera Dritana Abazovića u kolovozu 2022. izglasano nepovjerenje.

Na izborima sudjeluje 15 stranaka i koalicija, a prema predizbornim anketama najvjerojatnije će Pokret Europa sad, politička stranka nastala iz prve vlade formirane nakon parlamentarnih izbora u kolovozu 2020., biti stožer nove vlade, uz procjene o 30 posto potpore. Čelnici su joj nekadašnji ministri u vladi bivšeg premijera Zdravka Krivokapića, Milojko Spajić i Jakov Milatović, koja je formirana pod jakim utjecajem Srpske pravoslavne crkve.

Spajić i Milatović dobili su podršku građana nakon što su početkom 2022., uoči pada Krivokapićeve vlade, uspjeli minimalnu plaću u Crnoj Gori povećati s 220 na 450 eura. Jakov Milatović potom je početkom travnja izabran za predsjednika Crne Gore, porazivši u drugom krugu predsjedničkih izbora dotadašnjeg predsjednika Milu Đukanovića.

Posljednjih dana izborne kampanje politički protivnici pokušali su diskreditirati čelnika Europe sad Milojka Spajića, povezujući ga s južnokorejskim "kraljem kriptovaluta" Do Kwonom, koji se od ožujka nalazi u pritvoru u Crnoj Gori, a kojega SAD i Južna Koreja traže zbog prijevare na kriptotržištu vrijedne 40 milijardi dolara.

Projekcije govore da bi Demokratska partija socijalista, koju nakon poraza na izborima više ne vodi Milo Đukanović, mogla osvojiti oko 20 posto glasova birača. Listu stranke predvodi mladi političar Danijel Živković, a na njoj nema dugogodišnjih Đukanovićevih bliskih suradnika.

Aktualni premijer Dritan Abazović i njegova Ujedinjena Reformska akcija nastupaju u koaliciji s Demokratskom Crnom Gorom Alekse Bečića i po anketama ove stranke centra mogle bi dobiti između 10 i 15 posto glasova. 

Desni, prosrpski i proruski Demokratski front uoči izbora prestao je postojati kao koalicija političkih stranaka, jer je Pokret za promjene Nebojše Medojevića izašao iz te koalicije. Ostale članice, Nova srpska demokratija, četničkog vojvode Andrije Mandića i Demokratska narodna partija, Milana Kneževića nastupaju zajedno i predviđa se da će imati između 10 i 15 posto podrške, dok se Medojevićev PZP bori kako bi prešao cenzus.

Na rubu cenzusa je i Socijaldemokratska partija Crne Gore, koju je nekada vodio Ranko Krivokapić, dugogodišnji predsjednik parlamenta. SDP nije ušao u koaliciju s Đukanovićevim DPS-om, iako se to očekivalo, nego se tijesnom većinom odlučio za samostalan nastup.

Od manjinskih stranaka predviđa se da će dvije stranke Albanaca dobiti po jedan mandat, Bošnjačka stranka dva, te da će Hrvatska građanska inicijativa, jedina stranka Hrvata u Crnoj Gori koja sudjeluje na izborima, prijeći povlašteni cenzus od 0,3 posto važećih glasova. Hrvate su na izborima 2020. predstavljale dvije političke stranke pa zbog rasipanja glasova nisu uspjeli osigurati zastupnički mandat u crnogorskom parlamentu.

Crnogorski parlament ima 81 zastupničko mjesto.

Izvanredne parlamentarne izbore prati nekoliko stotina domaćih promatrača nevladinih udruga Centra za monitoring (CEMI) i Centra za demokratsku tranziciju (CDT) te međunarodna misija OESS-a. 

Razdoblje političke nestabilnosti


Birališta su otvorena do 20 sati, a prvi rezultati bit će objavljeni pola sata kasnije.

Crna Gora posljednje tri godine prolazi kroz razdoblje političke nestabilnosti. Nakon što je tadašnja oporba na parlamentarnim izborima prvi put nakon tri desetljeća porazila Demokratsku partiju socijalista Mila Đukanovića, promijenile su se dvije vlade, od kojih je druga, premijera Dritana Abazovića, dulje u tehničkom nego u redovitom mandatu.

Iako je Abazović odlučio vratiti se starim koalicijskim partnerima iz prosrpskog bloka predvođenog Demokratskim frontom, njegova Ujedinjena reformska akcija nije dala pisanu podršku njihovu kandidatu Miodragu Lekiću da kao novi mandatar sastavi treću vladu od parlamentarnih izbora 2020.

Kako mjesecima, od rujna 2022. do ožujka 2023. nije bilo dogovora vladajuće većine o novom mandataru, tadašnji predsjednik Milo Đukanović 17. ožujka raspisao je izvanredne parlamentarne izbore, dok je dan ranije raspustio crnogorski parlament.  

- Očekujem stabilnu vladu, bolju nego ovu do sada, ulazak u Europsku uniju, bolji standard, rekla je jedna Crnogorka.

- Očekujem da se formira demokratska vlada, da se krene naprijed, dodao je jedan Crnogorac.

U kojem će smjeru Crna Gora krenuti


Birači će danas odlučiti ide li Crna Gora prema europskim integracijama ili prosrpskim idejama koje podržava i ruska vanjska politika. 

- Prema nekim predviđanjima izlaznost će vjerojatno biti manja nego na predsjedničkim izborima. Ankete pokazuju prednost prosrpskih i proruskih stranaka jer Srbija, i Rusija u manjoj mjeri, angažirane su na ovim izborima. Prepušteni smo tom njihovom propagandnom lobiju. Preko 80 posto medija je pod kontrolom Beograda, kao i sve institucije. Tako da je to jedna neravnopravna bitka, rekao je u emisiji "Studio 4" Milodrag Popović, crnogorski književnik, publicist i politički aktivist.

Je li točno, ako ne bude velike koalicije, da Crna Gora neće imati stabilnu vladu?


- Premijer Abazović je tri dana pred izbore sazvao vijeće za nacionalnu sigurnost da raspravlja o tome treba li uhititi Spajića koji je na čelu izborne liste kojoj daju najveće šanse. To je u europskim demokracijama nepojmljivo. Moguće da će to biti nestabilna vlada. Kad god se stvore sukobi, veliki brat iz Beograda na razne načine pokušava to nivelirati. Teško je predvidjeti tko će s kim, rekao je Popović.

Zašto stranke manjina izlaze samostalno na izbore? Na čiju će stranu otići glasovi Hrvata i Bošnjaka?


- U izbornom zakonu postoji tzv. pozitivna diskriminacija gdje manjine imaju svoje kvote da bi im se osiguralo prisustvo u parlamentu. Na sve manjine je veliki pritisak iz Beograda da ih odvoje od prozapadnih Crnogoraca. U dobroj mjeri su uspjeli kad su Albanci u pitanju. Rama je u tome pomogao Vučiću koji ima ideju da stvori osovinu Tirana-Beograd odnosno dovršetak etničke podjele između Albanaca i Srba. Plan je da se stvori jedna dominacija na ovom dijelu zapadnog Balkana. Glasovi Albanaca će biti podijeljeni.Što se tiče Bošnjaka, Beograd isto stvara pritiske. Instalirao je jednu malu stranku koja je pod njihovim nadzorom. Hoće li se othrvati, kakve će biti ponude novog mandatara, ostaje za vidjeti, rekao je Popović.

Je li se DPS udaljio od Đukanovića kojeg opterećuju korupcijske afere?


- Jest. Đukanović je godinama pokušavao da se izvuče iz aktivne politike. Naravno da on nije paradigma prosvijećenog političara. Najveći krimen mu je što je bio na čelu pokreta za nezavisnost Crne Gore. Tako da su izgubili jedan važan propagandni motiv jer su sve svodili na njega. Među mladim liderima ne vidimo značajnu ličnost koja bi mogla povesti taj pokret, pojasnio je crnogorski aktivist.

Zašto čak 38 posto mladih Crnogoraca želi napustiti zemlju i nastaviti živjeti u zapadnoj Europi?


- Mladi ovdje ne vide perspektivu, ne vide sigurnost. Imate vladajuću strukturu koja je neozbiljna, nesposobna da upravlja procesima, rekao bih da je čak nezainteresirana. Mladi žele otići i to je nešto što će se loše odraziti na budućnost zemlje, zaključio je Popović.


Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!