Đana Luša: Stavovi Moskve i Kijeva nepomirljivi, EU šalje jasnu poruku

U Dnevniku HTV-a izv. prof. dr. sc. Đana Luša s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu komentirala je posljednji krug pregovora između Rusije, Ukrajine i NATO-a, ocjenjujući da značajnog pomaka nema te da kraj sukoba nije na vidiku.

Na pitanje je li dojam o izostanku napretka točan, Luša je odgovorila: “Nažalost jest”. Nakon pregovora američke i ukrajinske delegacije, a zatim američke i ruske, kaže da smo ponovno “u istoj lošoj poziciji”.

Rusija, po njezinim riječima, čvrsto inzistira na svojim zahtjevima, ispod kojih ne želi ići - anektiranje svih “oslobođenih područja”, demilitarizaciju ostatka Donbasa koji i dalje teritorijalno pripada Ukrajini, zabranu članstva Ukrajine u NATO-u, smanjenje ukrajinskih oružanih snaga te ono što je Putin najavljivao od početka - promjenu vlasti.

Pregovori od početka osuđeni na propast 

Dodaje da je takav stav vidljiv i u 28 ruskih pregovaračkih točaka, među kojima je i zahtjev da se izbori u Ukrajini održe u roku od 100 dana, kao i uvjetovanje posebnih pregovora između NATO-a i Rusije.

S druge strane, Luša ističe ukrajinske zahtjeve: sigurnosna jamstva, činjenicu da je članstvo u NATO-u upisano u ukrajinski ustav — što bi značilo da bi se ustav morao mijenjati — te nemogućnost provođenja izbora dok rat traje.

- Jednostavno je nemoguće pomiriti takve suprotstavljene stavove, naglašava. Smatra da su pregovori bili “osuđeni na propast od samog početka” i da je za rješenje potrebno “jako puno rada”.

EU zaoštrava sankcije Rusiji

Komentirajući zaoštravanje odnosa između Europske unije i Rusije, Luša kaže da Putin prijeti velikim posljedicama ako bi Europa “odlučila zaratiti”, dok istodobno EU pojačava sankcije. Na pitanje jesu li najavljene mjere najozbiljnije dosad, odgovara potvrdno.

Ističe da je Europa “na neki način stavljena sa strane” u pregovaračkom procesu, ali da sada “ozbiljno staje uz Ukrajinu” najavljujući rigorozni paket sankcija, koji bi bio pravno obvezujući i uklopljen u područje zajedničke vanjske i sigurnosne politike.

- U tom području članice nemaju mogućnosti veta kao kod drugih odluka, što, kaže, mijenja i dinamiku unutar EU-a.

Mađarska se protivi, EU poručuje da je spremna na teret

Na pitanje o zajedničkoj poziciji članica Unije, Luša navodi primjer Mađarske, koja tvrdi da bi zbog sankcija bila narušena njezina nacionalna energetska neovisnost i da se ne može dovoljno brzo energetski diverzificirati.

No, dodaje kako Europa ovim pokazuje da je spremna snositi posljedice takve politike — od povećanja cijena energenata do potpune diverzifikacije izvora.

Govoreći o zamrznutoj ruskoj imovini, smatra da EU time šalje poruku da je spremna “još barem dvije godine financirati rat u Ukrajini”, premda postoje brojni pravni, politički i provedbeni izazovi u načinu korištenja tih sredstava.

Poruka, kaže, jest jasna: “Bit ćemo tu za Ukrajinu, nećemo ju staviti na cjedilu”.

Putin želi zavaditi europske saveznike

Đana Luša ističe da su Putinove poruke o mogućnosti rata “više retorika zastrašivanja”, usmjerena i prema domaćoj javnosti i prema Europi. Upitnim drži koliko Rusija stvarno ima resursa te kako bi izgledao eventualni recipročni odgovor Zapada, uključujući eventualnu aktivaciju članka 5 NATO-a.

Podsjeća i da generalni tajnik NATO-a upozorava kako je “jako teško postići konsenzus” o zajedničkom odgovoru.

- Putin to radi da bi stvorio podjele među europskim saveznicima. One donekle i jesu prisutne, rekla je.

Zaključuje kako se oko zamrznute ruske imovine također mora postići konsenzus, što je trenutačno teško očekivati zbog različitih interpretacija vlasništva i nadležnosti pojedinih država.

- Jasna je poruka vodstva EU, ali treba čekati provedbu takve politike, dodaje.

Pogledajte razgovor: