Europa 2025. - Velike razlike u udjelu žena u parlamentima

Najnoviji prikaz zastupljenosti žena u parlamentima europskih država pokazuje da Europa u 2025. godini ima vrlo neujednačene rezultate kada je riječ o rodnoj ravnopravnosti u zakonodavnoj vlasti. Podaci iz infografike, izrađene prema izvorima Parline i MapChart, otkrivaju raspon od svega 15 posto zastupnica u pojedinim državama do gotovo 46 posto u predvodnicama.

Najveći udio žena bilježe nordijske zemlje, koje i inače prednjače u europskim i globalnim indeksima ravnopravnosti. Finska doseže 46 posto zastupnica, a vrlo blizu su Švedska s 45 te Norveška s 44 posto. Visoki udjeli potvrđuju dugogodišnje trendove stabilnog političkog uključivanja žena u ovim državama. I Danska bilježi visok rezultat od 40 posto, dok Island ima 44 posto zastupnica.

Zapadna Europa uglavnom se kreće oko trećine zastupnica. U Francuskoj žene čine 36 posto parlamenta, u Njemačkoj 32, dok Ujedinjeno Kraljevstvo ima 41 posto zastupnica. Španjolska postiže jedan od najviših udjela u južnoj Europi s čak 44 posto. Italija ima 33 posto, a Portugal 36 posto.

Srednja Europa i zemlje Baltika pokazuju mješovitu sliku. Poljska ima udio od 31 posto, Češka 26, a Slovačka 23 posto. Baltičke zemlje stoje nešto bolje: Litva 28 posto, Latvija 31, a Estonija 29 posto. Švicarska se ističe s relativno visokih 39 posto zastupnica.

U jugoistočnoj Europi razlike su izrazite. Hrvatska bilježi 36 posto žena u Saboru, Srbija 39, a Slovenija 33 posto. S druge strane, Bosna i Hercegovina ima tek 19 posto, a Sjeverna Makedonija 27 posto zastupnica. Grčka je na 23 posto, dok je Albanija na 35 posto. Turska se nalazi pri dnu ljestvice s udjelom od samo 20 posto.

Najniže brojke na kontinentu bilježe se u Mađarskoj, gdje žene čine svega 15 posto parlamenta, te u Rusiji, s 16 posto. Ukrajina ima 21 posto te se nalazi na donjem dijelu europske ljestvice. Moldova je iznad regionalnog prosjeka s 25 posto zastupnica, dok Rumunjska bilježi udio od 22 posto.