Hrvatska i SAD potpisali su Konvenciju o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između dviju država. Naša je zemlja gotovo tri desetljeća lobirala za rješavanje tog pitanja te je bila jedina članica Europske unije koja dosad nije imala takav sporazum sa SAD-om. Očekuje se da će se njime osnažiti gospodarska suradnja dviju država.
Sporazum su potpisali hrvatski ministar financija Marko Primorac i američki podtajnik za gospodarski rast, energetiku i okoliš Jose W. Fernandez.
- Dugo radimo na ovom sporazumu i jako smo sretni što je potpisan. Kao što je ministar Primorac rekao, mnoge tvrtke iz Hrvatske žele doći u SAD i ulagati, a mnoge tvrtke iz SAD-a žele ulagati u Hrvatskoj. Ovo će im omogućiti da ne moraju plaćati poreze u obje zemlje. To će znatno olakšati ulaganje u Hrvatsku i SAD, rekao je Fernandez za HRT.
- Postoji i druga pogodnost koju mi je objasnio. U SAD-u živi milijun stanovnika hrvatskog podrijetla, mnogi od njih presele se u Hrvatsku, mnogi borave ondje. Zbog toga će lakše primati mirovinu u SAD-u, plaćat će manje poreza i imat će više novca. Ovo neće pomoći samo tvrtkama nego i radnicima, otvorit će radna mjesta, a pomoći će i ljudima koji putuju između SAD-a i Hrvatske, dodao je.
Ratificiranje Konvencije
Posljednji korak je ratifikacija sporazuma što obavlja Senat.
- Često to potraje, mislim da moramo biti strpljivi, ne mogu ništa predvidjeti, ali reći ću vam da može potrajati. Naš je posao da uvjerimo kolege u Senatu da od toga korist imaju i SAD i Hrvatska, rekao je Fernandez.
- Ne prestaje ruska agresija na Ukrajinu, u isto vrijeme, savez između EU-a i SAD-a i dalje je snažan. To su dobre vijesti. U Europi rastu frustracije zbog cijene energenata, dodao je.
Pitanje ukapljenog plina
Fernandez ističe da se svakodnevno bave problemom ukapljenog plina i onime što Amerika može učiniti kako bi pomogla Europi.
- Ovo je i meni važno. Ja se divim, mi se divimo onomu što je Hrvatska učinila. Od prvog je dana snažan ukrajinski partner, uvijek je podupirala Ukrajinu, snažno podupire sankcije nametnute zbog ruske invazije. Prema posljednjim podacima, primila je više od 20 000 izbjeglica koje su iz Ukrajine došle u Hrvatsku. To je hvalevrijedno. Ponosimo se onime što smo postigli, to je učvrstilo i naš savez s Hrvatskom, rekao je.
- Cijena energenata razlog je za zabrinutost. Američke tvrtke zaista su se iskazale. Prije rata, kada je Europa dobivala plin iz Ukrajine, izvozili smo malo ukapljenog plina, ali sada više od 50 posto ukapljenog plina koji se uvozi u Europu dolazi iz SAD-a. Naši su proizvođači bili vrlo aktivni. Ono što vi u Hrvatskoj radite kada je riječ u ukapljenom plinu, ono što radite na Krku, to će nam mnogo pomoći. S ministrom Primorcem razgovarao sam o tome da planiraju udvostručiti kapacitet. To će mnogo pomoći, dodao je Fernandez.
Hrvatska kao regionalno energetsko središte
Hrvatska može imati veliku ulogu u tome da postane regionalno energetsko središte.
- Ako Hrvatska uspije udvostručiti kapacitet postrojenja na Krku, svojim će susjedima moći slati mnogo ukapljenog prirodnog plina. To će mnogo pomoći, snizit će se cijene, rekao je Fernandez.
Nema više otvorenih pitanja između Washingtona i Zagreba. Ovo je bila posljednja tema.
- Pitamo se što još možemo učiniti. Ministar i ja razgovarali smo o sustavu provjere stranih ulaganja, što bi omogućilo da Hrvati dobivaju sigurna ulaganja. Na tome ćemo raditi zajedno, možemo ponuditi pomoć, možemo im ponuditi svoje iskustvo, pokazati kako smo mi to učinili. Razgovarali smo i s EU-om o potrebi poboljšanja provjere ulaganja u nekim zemljama. Naime, naša je provjera ulaganja snažna onoliko koliko je jaka naša najslabija karika, istaknuo je Fernandez.
- Svi moramo poboljšati kvalitetu. Radit ćemo na tome. Ali možemo poboljšati ulaganja. Možemo raditi i na prijenosu tehnologije. Možemo učiniti mnogo toga. A ovo će pomoći, dodao je.