09:34 / 12.05.2022.

Autor: M.M./Hina/HRT

Finski predsjednik i premijerka podržali članstvo u NATO-u

Finski predsjednik Sauli Niinisto

Finski predsjednik Sauli Niinisto

Foto: Seppo Samuli/Lehtikuva / via Reuters

Finska mora podnijeti zahtjev za članstvo u NATO-u "bez odgađanja", objavili su finski predsjednik Sauli Niinisto i premijerka Sanna Marin u zajedničkoj izjavi, što je veliki zaokret u politici koji je potaknula ruska invazija na Ukrajinu.

Finska, koja s Rusijom dijeli 1300 km dugu granicu i tešku prošlost, postupno je pojačavala suradnju sa Sjevernoatlantskim savezom kao partnerom otkako je Rusija anektirala Krim 2014. godine. No, sve do ruske invazije na Ukrajinu, ova nordijska zemlja se suzdržavala od pridruživanja kako bi održala prijateljske odnose sa svojim istočnim susjedom.

- Finska mora bez odgađanja podnijeti zahtjev za članstvo u NATO-u, rekli su Niinisto i Marin u zajedničkoj izjavi. Članstvo u NATO-u ojačalo bi sigurnost Finske. Kao članica NATO-a, Finska bi ojačala cijeli obrambeni savez, istaknuli su, te dodali: Nadamo se da će nacionalni koraci koji su još potrebni za donošenje ove odluke biti poduzeti brzo u sljedećih nekoliko dana.

Stajalište Finaca o NATO-u brzo se promijenio nakon što je Rusija pokrenula ono što naziva "specijalnom operacijom" u Ukrajini.

Ruska invazija na Ukrajinu gurnula je Finsku i Švedsku na rub podnošenja zahtjeva za članstvo u NATO-u i odustajanja od uvjerenja koje je desetljećima postojalo da se mir najbolje održava ako se javno ne biraju strane.

Finska javna potpora pridruživanju NATO-u rekordno je porasla tijekom posljednjih mjeseci, a posljednja anketa nacionalne televizije YLE pokazuje da 76 posto Finaca podržava članstvo u NATO-u a samo 12 posto je protiv. Podrška članstvu godinama se kretala oko 25 posto prije rata u Ukrajini.

Sudbina Ukrajine bila je posebno uznemirujuća za Finsku koja je vodila dva rata s Rusijom između 1939. i 1944. Finska je odbila pokušaj invazije, ali je izgubila oko 10 posto svog teritorija prema mirovnom sporazumu.

Brzo okretanje Finske prema NATO-u vjerojatno će povući i susjednu Švedsku.

Rusija je upozorila da će rasporediti nuklearno oružje i hipersonične projektile u Kalinjingradu, svojoj enklavi na baltičkoj obali, ako se Finska i Švedska odluče pridružiti NATO-u.

Povijesni dan za Finsku

- Ovo je povijesni dan za finsku državu i društvo, rekao je HRT-ov novinar Dragan Nikolić u javljanju u podnevni Dnevnik iz Helsinkija.

Istaknuo je kako su predsjednik i premijerka izašli sa službenim stavom, a da će država Finska to učiniti u nedjelju, jer još svoje trebaju reći i čelnici parlamentarnih stranaka.

- Naznačili su da je riječ o dvosmjernom procesu. Finsko članstvo u NATO savezu jača sigurnost njihove zemlje, ali i da ulazak Finske u NATO jača cjelokupnu sigurnosnu strukturu tog saveza, rekao je Nikolić.

Dodao je i da se u nedjelju iščekuje poruka iz Švedske da su spremni i željni ući u NATO savez.

- Kada Finska uđe u NATO, duljina granica između država članica NATO-a i Rusije više će se nego udvostručiti. Finska je zemlja koja ima jednu od najjačih kopnenih vojski u Europi, zaključio je HRT-ov novinar.

video thumb

Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg poručio je da bi članstvo Finske ojačalo i NATO i samu Finsku, no Rusija je oštro reagirala. Stoltenberg dodaje i da bi proces finskog pristupanja bio gladak i brz. Prema najoptimističnijim prognozama u Helsinkiju, to bi moglo biti kraj ljeta.

U Moskvi je, naravno, današnja vijest "dočekana na nož". Rusko Ministarstvo vanjskih poslova prijeti "poduzet ćemo korake odmazde, vojno-tehničke, ali i druge prirode, kako bismo zaustavili nastanak prijetnje našoj nacionalnoj sigurnosti". I glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov poručuje kako ulazak Finske u NATO definitivno predstavlja prijetnju Rusiji, što je razlog za žaljenje i za simetričan odgovor. Ponavlja kako svi žele izbjeći izravan sukob između Rusije i NATO-a te da proširenje Saveza neće učiniti svijet ili Europu stabilnijima. Sada sve ovisi hoće li pomaknuti svoje vojne objekte bliže granici, zaključuje Peskov, kazao je novinar HRT-a Dragan Nikolić u središnjem Dnevniku.

Ruske snage koje su bile smještene blizu 1340 kilometara duge kopnene granice s Finskom premještene su na jug. Ne znači da se uskoro neće vratiti, zajedno s projektilima, uz prizore pojačanog patroliranja mornarice i zračnih snaga. Ali Finci zapravo strahuju od ruskih kibernetičkih napada. Kremlj sigurno to može začiniti i dezinformacijskim kampanjama te povremenim povredama finskog zračnog prostora ili teritorijalnih voda, što se već često i događalo.

Finski ministar vanjskih poslova Pekka Haavisto ponovio je danas želju da Finska uđe u NATO zajedno sa Švedskom, gdje je potpora građana toj ideji manja, iznosi 57%.

Švedski dnevnik Expressen objavio je, pak, danas da švedska vlada planira poslati zahtjev za članstvom u NATO-u sljedećeg tjedna. Sutra se očekuju zaključci revizije švedske sigurnosne politike, a vladajući socijaldemokrati još raspravljaju treba li je promijeniti i podržati apliciranje za ulazak u NATO. Stranka bi odluku trebala donijeti u nedjelju. U ponedjeljak slijedi rasprava o sigurnosnoj situaciji u švedskom parlamentu. Netom prije ovoga uključenja završilo je druženje finskog ministra vanjskih poslova Haaviasto, nekoć otvorenog zagovornika tješnje suradnje Finske s Rusijom, a sada zagovornika ulaska u NATO, sa stranim novinarima.

U razgovoru s novinarom Draganom Nikolićem Haaviasto je odgovorio na pitanje o povijesnoj prekretnici u finskom geopolitičkom narativu, ali i inicijativi predsjednika RH Zorana Milanovića da zaustavi put Finske i Švedske u NATO dok Zapad ne učini sve da se izmijeni Izborni zakon u BiH.

- Važno je da proces ratifikacije u svih 30 zemalja članica NATO-a prođe glatko, a Hrvatska je važna članica NATO-a i Europske unije. Zvao sam ministra vanjskih poslova Hrvatske i pitao ga što misli, a on je kazao da hrvatska Vlada i Sabor podupiru finsko članstvo u NATO-u. Ne bismo voljeli da se neka pitanja, koja nisu vezana za sigurnost Europe, vežu za naše pristupanje NATO-u. Zapadni Balkan nam je važan. Razgovarao sam i s ministrima Makedonije, Crne Gore i Albanije jer mi želimo što hitniju integraciju tih zemalja u Uniju. Finska ih podupire na tom putu, rekao je Pekka Haavisto. 

video thumb

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!