Hrvatske obitelji u Boki kotorskoj i dalje čekaju povrat oduzete imovine

Podno Lovćena, gdje planina pada u more, leži Kotor - grad koji spaja stoljetnu povijest i pritisak modernog turizma. Kroz uske kamene ulice svake godine prođe i do dva milijuna posjetitelja, dok brodovi kruzera sidre pred starim gradskim zidinama.

Crna Gora danas snažno grabi prema članstvu u Europskoj uniji, a njezino gospodarstvo počiva na turizmu, energetici i građevini. 

I dalje odjekuju sjene prošlosti

No uz sav razvoj, u Boki kotorskoj i dalje odjekuju sjene prošlosti.

Jedna od njih je pitanje nezakonito oduzete imovine hrvatskim obiteljima. 

Više od pedeset obitelji iz Boke već godinama vodi pravne bitke za povrat kuća, zemljišta i palača – ukupne vrijednosti oko pola milijarde eura.

- To je proces koji traje 17 godina. Imamo pravomoćnu presudu Višeg suda u Podgorici još iz 2013., ali katastar nam ne dopušta upis. Nadamo se da će Hrvatska država pomoći da se to privede kraju kaže Vlatko Marović iz Tivta.

Isti problem dijeli i Krsto Bošković, čija obitelj već tri generacije pokušava povratiti oduzetu zemlju. 

- Moja djeca više ni ne žele ulaziti u tu borbu. U ovom trenutku najviše nam pomaže hrvatska Vlada, koja je pitanje otvorila u razgovorima s Crnom Gorom, kaže Bošković.

Na najvećem su gubitku potomci slavnih bokeljskih kapetana - Tripkovići i Dabinovići - koji pravnu bitku vode iz Rijeke i Zagreba. 

Oni potražuju više od pola milijuna četvornih metara zemljišta i palača. 

Nakon trinaest godina i trinaest ročišta, slučaj se nije pomaknuo s mrtve točke. 

- Naši preci tu su imovinu stekli radom i trudom. Jednim potezom pera ostali smo bez svega, kaže Mirjana Tripković.

Poseban simbol identiteta bokeljskih Hrvata je palača Kokotova kula, u vlasništvu obitelji Dabinović. 

Izgrađena početkom 17. stoljeća, danas je potpuno devastirana. 

- Nakon potresa nije obnovljena, a poslije 1991. počela je krađa kamena i stupova. Sve smo prijavljivali, no ništa nije učinjeno, govori Toni Dabinović.

Imovina često uknjižena na treće osobe

Unatoč pojedinim sudskim presudama, imovina je često uknjižena na treće osobe. 

Od kotorskih lokalnih vlasti i tužiteljstva nije stigao nikakav odgovor. Povrat crkvene imovine, među kojom su crkve, samostani i vinogradi, traži i Kotorska biskupija.

- To je globalni problem koji se ne tiče samo Katoličke crkve, nego i drugih vjerskih zajednica. Pitanje je koliko se ta imovina uopće može vratiti ili kompenzirati, ističe don Robert Tonsati, kancelar Kotorske biskupije.

Hrvatsko Ministarstvo vanjskih i europskih poslova uputilo je Crnoj Gori diplomatsku notu, pozivajući na rješavanje i povrat oduzete imovine. 

Restitucija je, stoji u noti, ključna za pristupne pregovore Crne Gore s Europskom unijom i mora se provesti u razumnom roku, bez diskriminacije.

- Očekujemo da Hrvatska nastavi vršiti pritisak. Bez rješavanja tih imovinsko-pravnih pitanja, ulazak Crne Gore u EU teško će ići naprijed, poručuje Zlatko Petković iz Tivta.

Hrvatska zajednica u Boki kotorskoj, nekoć brojnija, danas čini tek oko 0,8 posto stanovništva. 

Još uvijek čeka povrat pedesetak obiteljskih imanja, rješavanje pitanja pomorskog dobra i povrat školskog broda "Jadran", koji je nekad plovio pod hrvatskom zastavom, a danas je usidren u Porto Montenegru.

Dok Crna Gora pokušava spojiti tradiciju i ambiciju, Kotor ostaje ono što je oduvijek bio - ogledalo Mediterana: star, lijep, ponekad umoran, ali uvijek vrijedan divljenja.

Emisija Globalna Hrvatska na rasporedu je u četvrtak, 30. listopada na Drugom programu HTV-a u 17:56.