Plenković: Gotovo trećina energije u Hrvatskoj iz obnovljivih izvora

Hrvatska danas troši najmanje 29,5 posto energije iz obnovljivih izvora energije, a cilj je projektima zelenog vodika i geotermalne energije taj postotak do 2030. povisiti na 42,5, rekao je u srijedu premijer Andrej Plenković na klimatskom skupu COP29 u Azerbajdžanu. 

- Hitno trebamo globalnu akciju protiv klimatskih promjena. Naša budućnost ovisi o tome kako smjelo djelujemo danas. Hrvatska je posvećena procesu dekarbonizacije svog energetskog sustava i ubrzanom prelasku na zelenu tranziciju. Međunarodna energetska agencija upozorava nas o skorom dosezanju vrhunca korištenja fosilnih goriva. Od toga se trebamo odmaknuti ne samo zbog klimatskih nego i ekonomskih razloga. Mi činimo svoj dio pomažući našim susjedima poput Bosne i Hercegovine, ojačavajući i podupirući klimatsku otpornost. Hrvatska dostignuća i investicije u obnovljivu energiju pokazuju našu posvećenost tomu, kazao je premijer. 

Poručio je kako su financijska pitanja na toj konferenciji važna, no da je najvažniji resurs vrijeme moramo djelovati sada.

U Hrvatskoj su obnovljivi izvori 2022. činili 29,5 posto naše energetske potrošnje, a taj broj nastavlja rasti.

Projektima poput zelenog vodika i geotermalnih izvora Hrvatska cilja na 42,5 posto energije iz obnovljivih izvora do 2030. godine, najavio je premijer.

- Hrvatska ima snažan potencijal za investicije u crpno-akumulacijske hidroelektrane, rekao je premijer.

Naglasio je kako napuštanje fosilnih goriva nije samo dobro za klimu, nego je i ekonomska nužnost jer Međunarodna agencija za energiju upozorava na nadolazeći vrhunac proizvodnje nafte.

Plenković je rekao da su hrvatski napori pokazali da ekonomski rast i odgovornost za okoliš mogu koegzistirati. Hrvatski ugljični otisak je daleko ispod prosjeka EU-a, a Hrvatska je osma od 193 članice UN-a po ispunjenju ciljeva održivog razvoja te organizacije.

Hrvatska pomaže i susjednim državama, počevši s Bosnom i Hercegovinom, da osnažuju otpornost na klimatske promjene.

Katastrofalne poplave u toj zemlji, ali i u Španjolskoj i na jugu Hrvatske pokazale su razoran učinak rasta temperatura, istaknuo je premijer.

Naglasio je da Hrvatska želi ekološki zaštititi 30 posto Jadrana, pa je, upozorivši da je Sredozemlje jedna od najranjivijih regija, pozvao na hitno djelovanje.

Stoga je pozdravio osnivanje portfelja Mediterana u novom sastavu Europske komisije koji će voditi hrvatska povjerenica Dubravka Šuica.

Duže razvijeni trebaju pomagati klimatskoj tranziciji zemalja u razvoju

Države koje su duže industrijalizirane trebale bi financijski pomoći da nova gospodarstva ne emitiraju toliko stakleničkih plinova koliko bi inače činila, rekao je novinarima na marginama klimatskog skupa COP29 u Azerbajdžanu hrvatski premijer.

- Oni koji su duže razvijeni, duže industrijalizirani, koji su kroz prošlost emitirali više dodatnih emisija stakleničkih plinova, nisu u istoj poziciji kao i oni koji su recentno u jednom dinamičnom razvoju, rekao je Plenković u Bakuu.

Plenković je rekao da je cilj ovogodišnjeg COP-a da pregovarači pokušaju dogovoriti povećanje dosadašnjeg iznosa od 100 milijardi dolara, koje razvijene zemlje izdvajaju za klimatsku tranziciju zemalja u razvoju.

- Sada je ambicija da se to otprilike udvostruči kako bi ta izdvajanja koje razvijene zemlje mogu dati u fond za one manje razvijene pridonijela tranziciji s fosilnih goriva na obnovljive izvore energije, pojasnio je Plenković.

Također, manja skupina razvijenih zemalja koja trenutno doprinosi želi da joj se pridruže i druge bogate države te glavni zagađivači, uključujući Kinu i zaljevske zemlje.

Premijer je na pitanje novinara o tome je li realno očekivati udvostručenje iznosa za zemlje u razvoju s obzirom na nove okolnosti kazao da će to biti "predmet pregovora" te dodao da će oni biti "zahtjevni".

Sastanak s kazahstanskim predsjednikom

Plenković se na marginama konferencije također sastao s kazahstanskim predsjednikom Kasim-Žomart Tokajevom, a sastanak je nazvao dobrom prilikom "da vidimo kako strukturirati gospodarsku suradnju između dvije zemlje".

- Napravili smo dobar memorandum o suradnji u gospodarstvu kao i zaštiti ulaganja. Niz hrvatskih kompanija je na velikom kazahstanskom tržištu, koje je zaista pulsirajuće. To je jedno gospodarstvo koje se diže i zato je dobro da smo tu prisutni, kazao je hrvatski premijer.

Dodao je da Kazahstan ima ambicije ulagati u nuklearnu energiju "bez obzira na velike rezerve plina, nafte i ugljena koje imaju".

- Zato je važno da na ovakvim konferencijama još bolje kalibriramo mjere koje poduzimamo tamo gdje je najvažnije jer se pitanje klimatskih promjena odnosi na nas svih osam milijardi. To nije samo pitanje jedne zemlje, jednoga naroda, bez obzira koliko bili brojni, kazao je.