Granić: Svijet se preslaguje, NATO i europska sigurnost pod upitnikom

Mate Granić upozorava da se svijet geopolitički preslaguje te da Trumpov mirovni prijedlog za Ukrajinu dovodi u pitanje NATO i europsku sigurnost. Naglasio je i potrebu povratka temeljnim načelima Daytonskog sporazuma u BiH.

'Dayton je zaustavio rat, ali je njegov duh iznevjeren'

Daytonski sporazum prije 30 godina zaustavio je rat u Bosni i Hercegovini i uspostavio mir, no, dr. Mate Granić smatra da je njegov izvorni duh danas ozbiljno narušen. Podsjetio je da je rat u BiH bio posljedica velikosrpske agresije te da su Bošnjaci u početku bili nespremni za sukob, a hrvatsko-bošnjački sukob dodatno je zakomplicirao situaciju.

Hrvatska je, ističe, imala ključnu ulogu u washingtonskim pregovorima i vojno pomogla BiH na molbu Alije Izetbegovića, što je dovelo do Daytonskog sporazuma.

Granić naglašava da su Sjedinjene Američke Države posljednjih desetljeća bile nedovoljno prisutne u BiH, a visoki su predstavnici međunarodne zajednice promijenili bit sporazuma, primjerice slučajem izbora Željka Komšića, čime su Hrvatima uskraćena prava na legitimno predstavljanje.

Smatra da su Hrvati u BiH izvukli najdeblji kraj te da je nužno vratiti se izvornim načelima Daytona, posebno konstitutivnosti naroda i donošenju novog izbornog zakona koji bi Hrvatima omogućio izbor vlastitog člana Predsjedništva.

Ulazak BiH u Europsku uniju i NATO vidi kao važan cilj, ali upozorava da se bez povratka izvornim postavkama Daytonskog sporazuma ne može osigurati stabilna i funkcionalna BiH.

'Američki plan koji ide na ruku agresoru'

Američki prijedlog mirovnog plana za prekid rata između Ukrajine i Rusije snažno je odjeknuo u Europi i svijetu, a prema ocjeni dr. Mate Granića, posebnog savjetnika predsjednika Vlade za vanjsku politiku i bivšeg ministra vanjskih poslova, riječ je o planu koji u svim ključnim elementima ide na ruku Rusiji kao agresoru.

Plan predviđa da predsjednik Volodimir Zelenski pristane na teritorijalne ustupke prema Vladimiru Putinu, prepolovi vojsku, odustane od ulaska u NATO te prihvati ruski kao drugi službeni jezik u Ukrajini. Granić smatra da je predsjednik Donald Trump imao dvije mogućnosti – snažno dodatno podržati Ukrajinu naprednim oružjem i uključiti Europsku uniju ili se dogovoriti s Putinom – te upozorava da je odabrao najgoru opciju.

– Ovo sliči, ne isto, ali sliči na München 1938. godine, što je bilo jedno od najgorih političkih popuštanja u modernoj povijesti. Danas gledamo novo preslagivanje svijeta u kojem više nema rasprava o demokraciji, ljudskim pravima, medijskim slobodama i međunarodnom pravu, ističe Granić.

Poraz diplomacije i udar na europsku sigurnost

Govoreći o trenutačkoj situaciji, Granić smatra da se Ukrajina našla u najtežem trenutku od početka rata. Iako je, naglašava, učinila maksimum i uspjela zaustaviti rusko napredovanje prema potpunoj okupaciji zemlje, sada je pritisnuta ultimatumima.

– Zelenski mora birati između ponižavajućeg mira i gubitka potpore Sjedinjenih Američkih Država. Bilo kakva vlast koja bi prihvatila ovakav plan ostat će upamćena kao vlast koja je izdala vlastiti narod, upozorava Granić.

Prema njegovu mišljenju, riječ je i o ozbiljnom udaru na Europsku uniju, koja je, unatoč iznimkama poput Mađarske, imala jasne stavove i snažno podupirala Ukrajinu. Ističe da je izostanak konzultacija s europskim partnerima prije donošenja ovakvog prijedloga dodatno produbio krizu povjerenja.

Doveden u pitanje i NATO

Granić smatra da je američki prijedlog doveo u pitanje ne samo europsku sigurnost, nego i sam NATO.

– Ovim potezom predsjednik Trump je nanio najgoru moguću pljusku Europskoj uniji i doveo u pitanje NATO. On razmišlja isključivo geostrateški, kako će srediti odnose s Rusijom da bi se kasnije mogao posvetiti Kini, Pacifiku i Tajvanu. Pitanje tko će platiti cijenu, njega ne zanima, naglašava.

Dodaje da bi Europa, suočena s ovom situacijom, morala snažno osnažiti svoju vanjsku i obrambenu politiku jer je ovo jasna poruka da više nema oslanjanja isključivo na SAD.

Europa se mora uključiti u završne pregovore

Granić smatra da Europska unija mora inzistirati na svojoj ulozi u završnim pregovorima o budućnosti Ukrajine i jasno poručiti da želi biti ozbiljan politički subjekt, a ne tek promatrač.

– Ako Europa sada ne preuzme aktivniju ulogu, gubi smisao kao politička i gospodarska zajednica. Mora učiniti sve da bude uključena u pregovore i da se ne pristaje na nepravedan i ponižavajući mir, ističe.

Hrvatska ostaje na strani Ukrajine

Granić naglašava kako je Hrvatska od početka imala jasan i dosljedan stav, stojeći čvrsto uz Ukrajinu, kao što je i Ukrajina bila uz Hrvatsku u vrijeme velikosrpske agresije.

– Hrvatska je dala primjer Europi kako se postupa u ovakvim situacijama. Ostajemo na strani pravde i međunarodnog prava, poručuje.

Zaključuje da su pred nama dani u kojima će se donositi ključne odluke za budućnost Ukrajine, Europe i globalnog poretka, te da će ishod pokazati hoće li Europa uspjeti sačuvati svoje temeljne vrijednosti.