Grenland u središtu geopolitičke borbe: Arktik, rude i "Zlatna kupola"

Danska premijerka Mette Frederiksen doputovala je u Nuuk na Grenlandu gdje je s premijerom Jens‑Frederikom Nielsenom razgovarala o pripremama zajedničkih diplomatskih aktivnosti. Ovaj je tjedan Donald Trump najprije odbacio ideju vojnog preuzimanja Grenlanda, a zatim povukao prijetnju carinama za osam europskih država.

Europski čelnici vjeruju da je popustio jer su jasno naglasili da je status Grenlanda kao autonomnog teritorija Danske neupitan, a na hitnom summitu u Bruxellesu najavili su i jačanje sigurnosti na Arktiku.

Prema geološkim procjenama, pod ledenim pokrivačem i duž obale Grenlanda nalaze se znatne rezerve nafte i plina, ali i rijetki metali – ključni za moderne tehnologije. No dosad su otvorena samo dva rudnika. Njihova eksploatacija složena je, skupa i dugotrajna, ali za rudarske kompanije na otoku bio bi to posao stoljeća.

- Grenland ne želi biti dio SAD-a. Da, želimo s njima poslovati, kao i s bilo kim drugim, ali pod uvjetom da poštuju našu neovisnost, rekao je Taatsi Olsen, voditelj tvrtke za eksploataciju ruda na Grenlandu.

Grenland je i ključ arktičke sigurnosti u vrijeme kada se mijenja klima, a ledeni putovi otvaraju. Danska premijerka posjetila je glavni grad otoka u trenutku kada američki zahtjevi za njegovim preuzimanjem potresaju transatlantske odnose.

- Situacija je ozbiljna, što svatko može vidjeti. Sada postoji diplomatsko-politička linija djelovanja koju će Danska i Grenland zajednički slijediti, poručila je danska premijerka Mette Frederiksen.

Frederiksen je doputovala nakon razgovora s glavnim tajnikom NATO-a Markom Rutteom o tome kako povećati sigurnost u širem arktičkom području. Iako je Trump povukao prijetnju carinama kojom je htio iznuditi preuzimanje Grenlanda, najavljujući okvirni dogovor o arktičkoj sigurnosti, europski saveznici svjesni su da mu ne mogu vjerovati.

- Kolektivno smo premalo ulagali u Arktik i njegovu sigurnost, stoga je sada krajnje vrijeme da pojačamo napore i nadogradimo ono što smo već postigli. Usto namjeravamo produbiti suradnju sa SAD-om i svim partnerima na važnoj temi sigurnosti Arktika. Konkretno, smatramo da bismo trebali iskoristiti povećanje naših obrambenih izdataka za opremu prilagođenu arktičkim uvjetima, primjerice europski ledolomac, te ojačati naše sigurnosne i obrambene aranžmane s partnerima u regiji, izjavila je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.

Trump: Svi ćemo surađivati

S obzirom na to da je Grenland smješten ispod ruta kojima bi rakete s nuklearnim naoružanjem iz Kine i Rusije mogle letjeti na američke ciljeve, Trump tvrdi da je američko vlasništvo nad otokom ključno za njegovu Zlatnu kupolu, sustav osmišljen za presretanje balističkih i hipersoničnih raketa koji bi uključivao i presretače u svemiru. Trump kaže da bi okvirni sporazum s Danskom omogućio američkoj vojsci da radi što god želi, ali nije odgovorio na ključno pitanje.

Novinar ga je pitao daje li mu to zapravo kontrolu nad teritorijem Grenlanda te znači li to da SAD dobiva vlasništvo nad tim područjem.

- Što god želimo. Svi ćemo surađivati. NATO će zapravo biti uključen u sve to. Dijelove projekta realizirat ćemo u suradnji s NATO-om, što i jest pravi način. Troškovi će nam se svesti samo na izgradnju Zlatne kupole. Bit će to nešto dosad neviđeno. Naša tehnologija zaista je nevjerojatna, rekao je američki predsjednik Donald Trump.

I nakon što je prošle godine najavio taj projekt, stručnjaci su upozoravali na tehničku složenost, goleme troškove i geopolitičke rizike, dovodeći u pitanje njegovu provedivost. Nejasna je i potreba za posjedovanjem Grenlanda kad se danska vlada ne bi protivila pojačanoj američkoj vojnoj prisutnosti, što se pokazalo tijekom Hladnog rata. Kopenhagen je usto još jednom jasno dao do znanja da se o prijenosu suvereniteta nad otokom ne može pregovarati.