Grlić Radman: Probleme u BiH rješavati dijalogom, sankcije EU nisu na dnevnom redu

Hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman danas je rekao u Sarajevu kako Hrvatska zagovara da se problemi u BiH rješavaju dijalogom te tvrdi da o sankcijama političarima u toj zemlji do sada nije bilo nikakve formalne rasprave u tijelima EU.

Da se Hrvatsku pita, Bosna i Hercegovina već bi bila u Europskoj uniji, izjavio je hrvatski šef diplomacije Gordan Grlić Radman nakon razgovora s ministricom Turković.

- Iskreno se nadamo da će doći do poboljšanja političkih okolnosti unutar Bosne i Hercegovine, a normalno tom bi uvelike pridonijelo i postizanje dogovora oko izbornog zakona. Očekujem da se predstojeće posjete međunarodnih dužnosnika pridonijeti tom cilju, rekao je Gordan Grlić Radman, ministar vanjskih i europskih poslova RH.  

- Republika Hrvatska je članica Europske unije i NATO-a i naše je prirodni saveznik. Bosna i Hercegovina spremna investirati u dobre, čvrste i iskrene odnose stoga sam uvjerena da će period pred nama donijeti napredak, trajni mir i prosperitet kojemu svi težimo, naglasila je Bisera Turković, ministrica vanjskih poslova BiH.

Ministri su komentirali i vijest o sankcijama SAD-a pojedinim političarima i gospodarskim subjektima u BiH.

- Mislim da postoji usuglašen stav SAD-a i Europske unije i ovo nije završetak već početak sankcija, rekla je Turković.

Ministar Grlić Radman kaže kako sankcije nisu bile na dnevnom redu ni jednog foruma Europske unije. 

- Niti na jednom Vijeću do sada nije bilo razgovora o bilo kakvim sankcijama, rekao je Grlić Radman.

Vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić nakon sastanka s hrvatskim ministrom poručuje kako put BiH u Europu vodi preko Hrvatske.

- To je ozbiljan razlog zašto je došao i hvala mu, a vjerujem da bosanskohercegovački ljudi koji su u vlasti mogli su tu gestu prepoznati, istaknuo je Puljić.

Dvoje ministara usuglasilo je stajališta kako u prvoj polovini godine treba biti održana zajednička sjednica Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine.

Na stolu bi se trebala naći brojna pitanja o nastavku suradnje i potpore Hrvatske Bosni i Hercegovini, ali i neka, kako kažu, otvorena pitanja.

Šef hrvatske diplomacije je tijekom službenog posjeta BiH novinarima u Sarajevu kazao kako sankcije političarima u BiH nisu bile na dnevnom redu niti jednog foruma Europske unije pa se ne može govoriti ni o tome da je neka od članica veći ili manji zagovornik takvih mjera.

- Treba najprije iscrpiti sve mogućnosti koje proizilaze iz razgovora i dijaloga pa onda utvrditi ostale instrumente koji bi trebali djelovati da se nastave reformski procesi u BiH, kazao je Grlić Radman koji tvrdi kako je to stajalište ne samo Hrvatske nego i Europske unije.

Ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković s kojom se Grlić Radman sastao ranije tijekom dana kazala je kako se očekuju zapadne sankcije odgovornima za ugrožavanje mira u BiH no šef hrvatske diplomacije o tome nije mogao više kazati novinarima.

Ministarstvo financija SAD-a je kasnije u srijedu objavilo da su sankcionirani član Predsjedništva BiH Milorad Dodik i Alternativna televizija iz Banje Luke koja slovi za glasilo blisko Dodiku i vlastima Republike Srpske.

Ranije je posebni američki izaslanik za zapadni Balkan Gabriel Escobar upozoravao kako je njegova vlada spremna posegnuti za sankcijama kojima će kazniti osobe umiješane u korupciju pri čemu je izravno spominjao upravo Dodika.

Istaknuo je kako je važan dijalog za čije su ishode odgovorni politički lideri u BiH a Hrvatska ostaje spremna snažno podržati sve vanjskopolitilke ciljeve koje BiH želi ostvariti.

Kazao je kako je iskoristio prigodu da bi podupro mirotvorno djelovanje Crkve u BiH koja je suočena s brojnim poteškoćama te ohrabrio nastajanja da u BiH opstanu Hrvati i katolici.

Grlić Radman je iz Sarajeva otputovao u Mostar kako bi se tamo sastao s hrvatskim dužnosnicima iz BiH, biskupom Petrom Palićem i provincijalom hercegovačkih franjevaca fra Miljenkom Štekom.

Grlić Radman: Mostar kao model za izbornu reformu bez preglasavanja Hrvata

Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman i gradonačelnik Mostara Mario Kordić ocijenili su u srijedu da je dogovor o Mostaru u kojemu nema preglasavanja naroda model koji bi trebalo primijeniti na razini države Bosne i Hercegovine.

- Izborni zakon bi se trebao izmijeniti tako da bude odraz ovoga primjera iz Mostara kako bi se omogućila pravična zastupljenost konstitutivnih naroda u kolektivnim tijelima temeljem Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma, rekao je Grlić Radman na konferenciji za novinare u Mostaru.

Poručio je da se to ponajprije odnosi na tročlano Predsjedništvo BiH i u Domu naroda.

- Ovdje prije svega mislim na hrvatski narod, dodao je.

Dragan Čović, čelnik HDZ-a BiH, vodeće stranke u BiH s hrvatskim predznakom te Bakir Izetbegović, čelnik bošnjačke stranke SDA u lipnju 2000. potpisali su sporazum o održavanju lokalnih izbora u Mostaru i sporazum o izmjeni Izbornog zakona kojim se uklanja diskriminacija prema presudama Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu i Ustavnog suda BiH u predmetu Ljubić.

Ti su sporazumi omogućili da se održe lokalni izbori u Mostaru nakon 12 godina i u Gradskome vijeću nema preglasavanja Hrvata prema Bošnjacima.

Potpisu dva sporazuma između Izetbegovića i Čovića nazočili su predstavnici američke i administracije EU, te Ujedinjenog Kraljevstva, Ureda visokog predstavnika i misije OESS-a.