BiH: Novi pregovori bez Dodika, cilj ubrzati europski put

Čelnici HDZ BiH, tri stranke bošnjačko-građanskog bloka te tri stranke iz Republike Srpske potvrdili su u srijedu kako su spremni raditi na uspostavi nove vladajuće većine na državnoj razini što bi značilo odlazak u oporbu Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) predvođenih Miloradom Dodikom.

Na sastanku održanom u Sarajevu lideri HDZ BiH, SDP BiH, Naroda i pravde (NiP) te Naše stranke (NS) kao partneri iz Federacije BiH pregovarali su o koaliranju sa Srpskom demokratskom strankom (SDS), Partijom demokratskog progresa (PDP) i Listom za pravdu i red (LPR), strankama koje su do sada bile oporba na državnoj razini.

Ilko Barbarić javio se za središnji Dnevnik HTV-a.

Kazao je kako je, unatoč dobroj volji i dobrim namjerama, ipak bilo preoptimistično očekivati da bi danas moglo doći do potpisivanja novog koalicijskog sporazuma.

- Na stolu je niz otvorenih i teških pitanja koja opterećuju političke prilike u BiH, ne samo mjesecima, već i godinama i treba dosta strpljenja da bi se došlo do usuglašavanja. Ipak, sudionici današnjeg sastanka su izrazili optimizam i kako kažu, dalje će se dogovarati. 

Ono što je važno je da se svi slažu oko toga da treba ubrzati da se dođe do određenih zakona koji su važni za daljnji nastavak puta prema Europskoj uniji, to su Visoko sudsko-tužiteljsko vijeće, Sud BiH, te imenovanje glavnog pregovarača. 

Srpska oporbena strana traži imenovanje svoga ministra sigurnosti koji je upražnjeno mjesto na razini vijeća ministra. S druge pak strane, za Hrvate, ono najvažnije, kao uvjet za daljnji nastavak pregovora, je novi izborni zakon. 

Dragan Čović je danas rekao da se Hrvati ne osjećaju u potpunosti u pravu zato što i dalje postoji mogućnost da im drugi biraju člana Predsjedništva. 

S druge pak strane, trojka iz Sarajeva, insistira da uz izmjene izbornog zakona koje predlažu Hrvati, koji će biti na parlamentu u petak, treba provesti i presude suda u Strasbourgu.

Predsjednik SDP BiH Nermin Nikšić kazao je novinarima nakon sastanka kako su svi iznijeli svoje viđenje i prioritete no svi su jedinstveni da je važno nastaviti europski put BiH i usvojiti dva reformska zakona, a razlike su oko drugih prioriteta, primjerice oko izbornog zakona na čemu inzistira HDZ BiH.

Novi će se međustranački sastanak, kako je najavio Nikšić, održati 10. travnja i to u Banjoj Luci, a nakon toga bi moglo uslijediti potpisivanje formalnog sporazuma o suradnji.

Zastupnica HDZ-a u Domu naroda parlamenta BiH Marina Pendeš je tijekom dana već podnijela prijedlog svoje stranke za izmjene izbornog zakona o kojemu bi ovo tijelo trebalo raspravljati na izvanrednoj sjednici zakazanoj za petak.

U prijedlogu stoji kako bi se hrvatski član Predsjedništva BiH birao uz uvjet da dobije većinu glasova u županijama unutar Federacije BiH s hrvatskom većinom.

Nikšić je kazao kako bošnjačke stranke taj prijedlog još nisu vidjele, ali žele da izborna reforma obuhvati i provedbu svih presuda Europskog suda za ljudska prava.

- HDZ ničim nije uvjetovao europske zakone, ustvrdio je Nikšić.

Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova BiH i čelnik stranke Narod i pravda (NiP) , kazao je kako nikakvih ultimatuma nema, a svi žele raditi na tome da se očuva mir i stabilnost u BiH.

Upozorio je kako je ostalo još samo malo vremena za nastavak europskog puta pa reformski zakoni moraju biti usvojeni prije lipnja.

Kazao je kako bošnjačke stranke uvažavaju zahtjeve HDZ-a vezane uz izborni zakon, ali i HDZ mora uvažiti zahtjeve drugih pa je najavio nastavak razgovora.

Izgledna uspostava nove koalicije rezultat je odluke bošnjačko-građanske "trojke" koju je naknadno prihvatio i HDZ BiH da raskine koaliciju s Dodikovom strankom koja je uspostavljena na temelju rezultata izbora provedenih u listopadu 2022. godine.

Odgovor je to na odluke za kojima je Dodik posegnuo nakon što ga je Sud BiH nepravomoćno osudio na godinu dana zatvora i zabranio mu političko djelovanje na razdoblje od šest godina.

Ne čekajući okončanje tog pravosudnog postupka Dodik je potaknuo parlament RS na donošenje niza zakona kojima je pokušao onemogućiti da se u tom entitetu provode odluke državnog pravosuđa kao i djelovanje sigurnosnih agencija BiH.

Njegovi dotadašnji koalicijski partneri iz Federacije BiH ocijenili su kako je to nedopustiv udar na ustavni poredak odlučivši da Dodik zbog toga više ne može sudjelovati u državnoj vlasti.

Nova vladajuća većina u BiH može računati na sigurnu natpolovičnu većinu u Zastupničkom domu parlamenta BiH.

No još nema odgovora kako će otkloniti blokade SNSD-a u Domu naroda u kojemu Dodikova stranka rušenjem kvoruma može blokirati sjednice pa tako i donošenje svih zakona, ali i odluka o smjenama njenih kadrova odnosno ministara i doministara za što su već pokrenute inicijative.