Sj. Makedonija uporno čeka ispred europskih vrata, Skoplje je u šoku

Premijer Sjeverne Makedonije Zoran Zaev podnio je ostavku na mjesto predsjednika Vlade i čelnika Socijaldemokratskog saveza. Odluku nije donio samo zbog loših rezultata na lokalnim izborima svoje stranke nego i zbog razočaranosti Prespanskim sporazumom koji je jamčio Sjevernoj Makedoniji skoro otvaranje pregovora s Europskom unijom. U Makedoniji je bio novinar HRT-a Željko Raić.

Sjeverna Makedonija uporno čeka ispred europskih vrata, vijesti iz Bruxellesa nisu nimalo povoljne, a početak pregovora o pridruživanju nikako da se definira. Osim što čekanje frustrira, s istoka stiže nova blokada budućih pregovora, iz susjedne Sofije. Bugarska je tako odlučila ispitati podrijetlo makedonskog naroda i jezika, ustvrdivši da je jezik bugarski, da je makedonska nacija stvorena umjetnim putem, i to nastankom Titove Jugoslavije. I da se to mora javno priznati. Skoplje je u šoku.

Predsjednik Sjeverne Makedonije Stevo Pendarovski kaže kako je situacija vrlo neugodna te da to nije samo njegovo osobno mišljenje. 

- Ako naše građane pitate o euroentuzijazmu, odnosno koliko podupiru integraciju u Europsku uniju, u ovim okolnostima podrška je pala za 20-25 %, samo radi ove najnovije blokade koju nitko nije očekivao, kaže Pendarovski.

Prošla je Sjeverna Makedonija trnovit put približavanja Bruxellesu nakon grčkih zahtjeva od prije nekoliko godina. Mijenjala je i ime i ustav. I mislili su svi da je napokon sve riješeno, da nema zapreka za pregovore i da je suradnja je u regiji izvrsna.

- Pojavio se neočekivan, neprijateljski zahtjev prijateljske Bugarske, kaže premijer o ostavci Zoran Zaev koji suradnju s Bugarskom naziva odličnom te naglašava rast trgovine i ulaganja između dviju zemalja. 

Smatra kako je do ove situacije došlo vjerojatno zbog političkih konstelacija u Bugarskoj koja je već tri puta imala parlamentarne izbore u kratkom vremenu i to je dio ovog pitanja. Kada se retorika tipična za 20. stoljeće, koja nije tipična za 21. stoljeće otvori među političarima, tada nastaje problem, kaže Zaev.

I opet se povijest ponavlja. Sjevernomakedonski put prema Europi ne rješava se u Skoplju, nego ovisi o nekome drugome. 

Unatoč brojnim razlikama koje postoje između dvije najjače političke opcije u Sjevernoj Makedoniji, povezuje ih zajednička želja da se napokon počnu pregovori s Unijom. Sadašnji problem s Bugarskom zajedno žele riješiti, ali pritom ne odustaju od međusobnog optuživanja.

Dosadašnja vladajuća socijaldemokratska struktura tvrdila je da je njezina vlada bila najuspješnija u približavanju Skoplja Bruxellesu. Oporba iznosi neke druge podatke.

Predsjednik stranke VMRO-DPMNE Hristijan Mickoski kaže kako u protekla 52 mjeseca vlada socijaldemokrata, odnosno Zorana Zaeva i SDSM-a niže samo poraze. 

Skoplje u političkom vakuumu

Nakon nedavne ostavke premijera Zorana Zaeva Vlada je tehnička, no problemi sa Sofijom moraju se riješiti. 

Svjesni su svi da Bugarska krši europske norme jer ovi zahtjevi nemaju nikakvu pravnu osnovu. 

- Rješenje je vjerojatno moguće negdje nakon bugarskih izbora, koji su sredinom studenog, rekla je ravnateljica Instituta za europsku politiku Simonida Kacarska.

Međutim rješenje se nalazi u potencijalnom progresivnom liderstvu u Bugarskoj, jer tko god bio na vlasti u posljednjih godinu i pol, nije dao nikakav impuls ili znak da se ovaj problem može riješiti, kaže.

Ipak postoje kakvi-takvi pomaci, posljednji je došao sa summita u Brdu kod Kranja, kada su europski čelnici pozvali na proširenje, ali i rješavanje nesporazuma. Neke članice, Hrvatska prva među njima, daju punu potporu Skoplju.

- Nažalost, Bugarska nikako da se složi da počnemo pregovore ili da ostavimo taj bilateralni problem koji imamo da ga rješavamo kroz drugi kontekst. Postoje neki pozitivni signali, mora se postići kompromis, smatra Erol Shaqiri, urednik TV postaje 21.

Stanovnici Sjeverne Makedonije umorni su od svega. Od obećanja se ne živi, život je sve teži, gospodarstvo stagnira, svi žele da se pregovori što prije otvore, jer od Bruxellesa očekuju veliku gospodarsku i financijsku pomoć pa zato ne razumiju zašto ih Bugari u tome zaustavljaju.

I tako je bremeniti zapadni Balkan opet sa svojim specifičnostima u fokusu briselskih birokrata. Koji su, čini se, izgubili volju za rješavanje problema na ovim prostorima. Istina je, iz Unije stalno stižu vijesti o tome da je proširenje jedina opcija, no za sada nijedan potez ne argumentira konkretnim djelima. A uz ovakve uvjete koje traži Bugarska, čini se da su europske vrijednosti, na koje se svi pozivaju, vrlo udaljene od ovih prostora.