Kako bi izgledao američki udar na Iran: Scenariji, ciljevi i moguće posljedice

Napetosti između SAD-a i Irana otvaraju pitanje mogućeg rata koji bi imao dalekosežne posljedice za cijeli Bliski istok i globalnu energetsku sigurnost. Dok diplomacija slabi, gomilanje vojne sile i razmjena prijetnji sve više oblikuju novu geopolitičku realnost.

Gordan Akrap, pomoćnik rektora Sveučilišta obrane i sigurnosti "Dr. Franjo Tuđman", kazao je u emisiji Hrvatskog radija "U mreži Prvog", kako postoji teoretska mogućnost da ne dođe do vojnog napada na Iran. 

- Ako Iran pristane na zahtjeve koje je postavio SAD, koji se ne razlikuju bitno od ranijih zahtjeva, a to je da se odrekne obogaćivanja urana u vojne svrhe s ciljem razvoja nuklearnog naoružanja te odustane od razvoja balističkih krstarećih raketa kojima može doseći ne samo države Bliskog istoka nego i Europu - onda će se vjerojatno obustaviti pripreme SAD-a za napad na Iran. No ako Iran ne odustane, a nema naznaka da će prihvatiti te zahtjeve, možemo govoriti o vrlo visokoj razini izvjesnosti da će doći, ne do ograničenog, nego do ozbiljnog udara, ali na birane ciljeve na području Irana, rekao je Akrap.

Kako bi izgledao američki napad na Iran?

Pentagon je već prikupio jednu trećinu američke ratne mornarice u blizini Irana. Vjerojatno je već i drugi nosač zrakoplova Gerald R. Ford u blizini Izraela. Najvjerojatnije će i ostati u istom dijelu Sredozemnog mora za obranu Izraela.

- S druge strane, avioni koji su na tom nosaču, mogu s istočnog Sredozemlja djelovati po Iranu. Od 2003. godine, kada je bila invazija na Irak, nije bilo toliko američkih ratnih brodova na tom području, izjavio je vojni analitičar Mario Galić. Objasnio je da su ondje dva nosača aviona, 10-ak razarača koji samostalno djeluju. Jedan razarač je ispred Izraela, a jedan je na području u smjeru Crvenog mora zbog hutista. Tu je i više od 120 borbenih aviona ratnog zrakoplovstva uz još leteće radare, leteće cisterne. Ogromna je to sila. Treba računati i na strateške bombardere B52 i B2. Oni su sada u Americi, ali mogu doletjeti bez problema, kazao je Galić.

Iranci pak raspolažu udarima balističkih projektila i to više u obliku odvraćanja, napominje Galić. Iranci su uspjeli obnoviti kapacitete uz pomoć Kine. Navodno imaju više od 1500 balističkih projektila koji mogu dosegnuti ciljeve u Izraelu. Vjerojatno će im Izrael biti glavni cilj plus američke baze u Perzijskom zaljevu, dodao je.

Govoreći o tome bi li SAD mogao dopustiti Iranu nastavak "obogaćivanja uranija" pod uvjetom da se Teheran obveže kako neće razvijati atomsku bombu, Obućina je kazao kako misli da je to jedna od mogućnosti na koje bi američki predsjednik Donald Trump sigurno pristao.

- "Ruku na srce", nije nuklearni program najveći problem koji Iran stvara u svijetu. Ako ćemo gledati razloge zašto na Iran treba udarati, zašto Iran treba dobivati sankcije, to je zato što je tek par mjeseci do nastanka bombe. To se sluša već 30 godina. Znači, nije to velika zabrinutost američke administracije, nego je jednostavno sređivanje toga područja svijeta izvan svih međunarodnih protokola koji su do sada funkcionirali, pogotovo što se tiče UN-a, nego jednostavno, nova jedna geopolitička slika svijeta u kojemu je moć brutalna, rekao je Obućina.

Koji je cilj Amerikanaca?

- Govorimo o trenutačnoj američkoj administraciji, a ne o cjelokupnoj američkoj strategiji kroz nekoliko desetljeća, naglasio je Obućina i istaknuo da se ne znaju konkretni dijelovi tajnih pregovora te da definitivno ne idu dobro.

- Jednostavno se želi prikazati da je Iran sada ta najveća prijetnja i ako se nju "sruši", da će onda postojati mir na Bliskom istoku kojega neće moći ugroziti nijedna velika strana, a koja bi na neki način ugrozila američke, pa i izraelske interese, kazao je Obućina.

"Witkoff nema diplomatskih sposobnosti niti znanja što iranski narod misli"

Posebni američki izaslanik Steve Witkoff sastao se s Rezom Pahlavijem, sinom svrgnutog šaha, koji bi navodno nakon moguće intervencije i promjene režima vodio Iran prema demokratskoj budućnosti. Obućina takav scenarij smatra iznimno smiješnim.

- Witkoff nema nikakvih diplomatskih sposobnosti ni znanja u pregovorima, ni vjerojatno znanja o povijesti Irana, a pogotovo nema znanja o tome što iranski narod misli o Pahlaviju, rekao je Obućina.

- Tko je Reza Pahlavi i zašto se on gura, to se može jasno vidjeti u nedavnom intervju gdje ga je jedan francuski novinar pitao hoće li se on ikad ispričati za zlodjela koja je njegov otac napravio. On nije mogao smoći čak ni dovoljno snage da to kaže. Ono što vidimo iz svih medijskih izjava Reze Pahlavija je da on smatra da je Iran njegovo vlasništvo. To je doslovno taj nastup i taj nastup nikako neće proći među građanima Irana. Tako da ideja da bi on mogao doći na vlast - to je potpuno neizgledno, rekao je Obućina.

U slučaju da i dođe do američke vojne intervencije, Akrap smatra će se u nju uključiti ne samo Izrael, već i druge države.

- Očekuje se ponavljanje scenarija od prošle godine kada su izraelsko i američko zrakoplovstvo i sustavi za elektronsko djelovanje i digitalno ratovanje praktički onesposobili iranske sustave protuzračne obrane. Iransko zrakoplovstvo nije postojalo, rekao je Akrap i istaknuo kako se može očekivati 500-600 borbenih zrakoplova koji mogu djelovati.

- S obzirom da se očekuje da će Iranci uzvratiti salvom balističkih krstarećih projektila kojima će gađati ciljeve u Izraelu te američke baze u Jordanu, moguće Egipta, ali sasvim sigurno u Kataru, Bahreinu, Kuvajtu, u Ujedinjenim Arapskim Emiratima te da će koristiti šijitske milicije i ostatke Hamasa, Hezbolaha i Hutije za napade na Izrael i druge ciljeve, nije nemoguće očekivati da će se opet uključiti i zrakoplovstvo Jordana te sustavi i oružane snage ovih država gdje će Amerikanci napasti. To je jednostavno tako i u tom kontekstu treba gledati i sve ove poruke koje se šalju, rekao je Akrap.

Tko bi bio prijelazno rješenje u Iranu?

Intervju s Pahlavijem i njegovo pojavljivanje u medijima tumači kao poruku onim krugovima na koje se računa da bi u Iranu mogli biti prijelazno rješenje, stabilizirati Iran i spriječiti unutarnje sukobe. Smatra da za to trenutačno nema bolje osobe u Iranu od aktualnog predsjednika Masouda Pezeshkiana, koji je ustvari bez stvarnih ovlasti.

I Obućina smatra da je Pezeshkian jedna opcija s kojom treba računati. Ističe da je zapravo najveći strah da u slučaju reformi ili možda zaokreta vanjske politike Irana, postoji mogućnost vojnog ili paravojnog udara Revolucionarne garde, što bi dodatno ugrozilo narod Irana i regiju Bliskog istoka.

"Dođe li do vojne intervencije - zaustavlja se promet tankera"

Onog trenutka kad osiguravateljske kuće procijene da bi moglo doći do vojnih operacija, promet tankera će se zaustaviti, tvrdi Galić.

- Već sada tankeri, kada dođu do Hormuškog tjesnaca, voze vršnom brzinom koju mogu postići natovareni. To je krajnje neracionalno jer troše nenormalno puno goriva da bi postigli nekoliko čvorova više, ali to se događa zato što Islamska revolucionarna garda, njena mornarica, tamo pokušava zaustaviti tankere. Pa da bi se to smanjilo, došli su i američki brodovi, a tankeri plove najbrže što mogu, kazao je Galić.

Naglasio je da su u dosadašnjim raspravama izostavlja iranska vojska. Vojska je, tvrdi, bila odlučujući faktor kad je došlo do revolucije 1979. jer nije djelovala. Hoće li sad vojska ostati pasivna ili će se okrenuti na jednu ili drugu stranu, tek treba vidjeti. Smatra da bi jedino vojska mogla izaći na kraj s Islamskom gardom, no u tom je slučaju izgledan građanski rat.

 

"Dva uvjeta odredit će datum napada"

- Vrlo vjerojatno će se datum i vrijeme napada na Iran odlučiti u skladu s dva uvjeta. Prvi uvjet je da ne postoji mogućnost postizanja dogovora diplomatskim putem, a drugi je da se postave sustavi protuzračne i proturaketne obrane kako na istočnom Mediteranu, tako i u Crvenom moru i u Indijskom oceanu i u Hormuškom tjesnacu koji će spriječiti krstareće i raketne sustave Irana da dosegnu ciljeve i s druge strane da se kirurškim udarima po dubini terena unište sve postrojbe i svi vojni kapaciteti Islamske revolucionarne garde, kazao je.

Galić: Ja bih od Izraelaca kupio PZO sustav

Izrael je spomenut kao jedan od mogućih sudionika u napadu na Iran ili pak kao meta. Ondje se trenutačno nalazi potpredsjednik Vlade RH i ministar obrane Ivan Anušić. Predsjednik Republike Zoran Milanović prošle je godine pozvao Vladu RH da prekine trgovinu oružjem i vojnom opremom s Izraelom, dodajući da je zapovjedio i prekid vojne suradnje s tom zemljom. Iz Ministarstva obrane stigao je odgovor da Hrvatska od Izraela ne nabavlja naoružanje za oružane snage Republike Hrvatske, rekao je urednik i voditelj emisije Davor Rendulić.

- Mislim da je Ministarstvo obrane jasno komuniciralo zašto je ministar otišao - upoznati se sa situacijom, razvojnim mogućnostima, a i drugim aktivnostima s kojima mi možemo razvijati naš sustav oružanih snaga i obrambenog sustava. Ne treba se bojati učiti od drugih i prikupljati njihova iskustva, njihova znanja o razvoju novih tehnologija, novih sposobnosti, novih doktrina, a i širiti jednostavno krug država na koje se u određenim kriznim situacijama može računati, rekao je Akrap.

Galić tvrdi da ministar Anušić nije otišao u Izrael, a da nešto nije dogovoreno. Nešto se sprema, a tek ćemo vidjeti što, rekao je.

- Ono što bih ja osobno išao kupiti su PZO sustavi. Izrael ima najbolji PZO sustav na svijetu. Drugo, mi smo već počeli Patrije opremati izraelskim kupolama i protuoklopnim projektilima, znači to bi se mogao nastaviti taj proces. Srbija je kupila zapovjedno-nadzorni sustav pa bismo mogli i mi, rekao je Galić i poručio - kad imaš puno novca, onda možeš kupiti jako puno, a mi ćemo morati racionalizirati.

"Putin više ne zna živjeti bez rata"

Uoči sutrašnje četvrte godišnjice rata Ukrajine i Rusije, Galić je procijenio da kraj rata nije realan ako se to računa postići na terenu, već isključivo političkim utjecajem. Putin se neće zaustaviti, rekao je. Ukrajini ide puno bolje nego što su se svi nadali.

- Ja mislim da Putin više ne zna živjeti bez rata. On je tako uredio Rusiju da je ona potpuno prilagođena ratnoj ekonomiji. Ako on mora izaći iz ratne ekonomije, a Rusi će to očekivati od njega, pa ako Europa ne makne sankcije - onda je to propast za njega, tj. ako nastavi živjeti pod sankcijama, onda to neće biti dobro za njega, izjavio je Galić.

Cijelu emisiju pogledajte u nastavku: