Vlahov iz Tel Aviva: Snage Izraela i SAD-a spremne, Iran diže generale

Tenzije između SAD-a i Irana rastu, a prostor za diplomatsko rješenje sve je uži. Nakon što su SAD i Izrael prošlog lipnja bombardirali iranska postrojenja i dio vojnih lokacija, Donald Trump u siječnju je, tijekom masovnih prosvjeda u Teheranu, ponovno zaprijetio novim udarima. Iz Tel Aviva se javio novinar Petar Vlahov, koji upozorava da razloga za optimizam ima sve manje.

SAD dovršio raspoređivanje zračnih snaga, Anušić stiže u Izrael 

Dok diplomacija još tinja, vojna priprema na Bliskom istoku ulazi u novu fazu. Nakon dolaska drugog američkog nosača zrakoplova u Sredozemlje, Gerald Forda, Sjedinjene Američke Države dovršile su raspoređivanje svojih zračnih snaga u regiji, javlja Petar Vlahov iz Tel Aviva.

Riječ je o ukupno 357 američkih udarnih zrakoplova, uključujući lovce i bombardere raspoređene na nosačima i u regionalnim bazama. Kako se neslužbeno čuje u Izraelu, takva koncentracija snaga označava spremnost za moguću veliku vojnu operaciju protiv Irana, koju ovdje opisuju kao “Armagedon na nebu”, javlja Vlahov.

Tom broju treba dodati i izraelske zračne snage, koje raspolažu sa stotinama borbenih zrakoplova. Posebna prednost Izraela, ističe Vlahov, leži u iskustvu pilota koji iza sebe imaju stotine, pa i tisuće sati borbenih naleta, što u ovakvim operacijama predstavlja ključnu prednost.

S druge strane, stižu vijesti iz Irana da je vojni vrh aktivirao pričuvu i vratio iz mirovine niz generala, kojima je povjereno zapovijedanje elitnim postrojbama. Time Teheran, prema Vlahovu, dobiva dvije važne komponente – zapovjednike s ratnim iskustvom i ljude za koje se smatra da su potpuno lojalni vrhovnom vođi ajatolahu Aliju Hamneiju.

Vojni scenarij sve realniji 

Pregovori između Washingtona i Teherana trenutačno su zaustavljeni, a pomaka nema ni u vezi s jednom od ključnih točaka. Američka strana traži ograničenje obogaćivanja uranija na tri posto, što Iran odbija, javlja Vlahov. Jednako tako, Teheran ne pristaje na smanjenje dometa svojih balističkih projektila, koji trenutačno dosežu i do 3000 kilometara.

Dodaje kako bi se određeni prostor za kompromis mogao otvoriti u vezi s iranskim financiranjem Hamasa i Hezbolaha, no i tu zasad nema konkretnih pomaka.Dok pregovori stoje, Iran ubrzano obnavlja i jača vojnu infrastrukturu. Prošlog lipnja izraelski su napadi uništili 12 silosa za lansiranje balističkih projektila, no prema informacijama s terena tri su već u obnovi, a jedan je potpuno obnovljen, kaže
Petar Vlahov.

U vojnoj bazi Shahroud ponovno se aktiviraju skladišta krutog goriva, ključnog za balističke projektile, što upućuje na to da se Iran priprema i za vojni scenarij. U slučaju vojne eskalacije, legitimne mete bile bi ta vojna baza te gradovi Koramšar, Tabriz i Teheran, koji bi mogli pretrpjeti najžešće udare, javlja Vlahov.

Sjedinjene Države u međuvremenu dodatno jačaju vojnu prisutnost u regiji. U Mediteran je uplovio i drugi američki nosač zrakoplova, Gerald Ford, a u blizini Irana trenutačno je raspoređeno oko 1300 američkih zrakoplova, uključujući borbene avione i nevidljive bombardere.

Unatoč ozbiljnim napetostima u Tel Avivu je počeo uobičajen radni dan. Grad funkcionira bez vidljive nervoze, a vremenski uvjeti su stabilni, javlja Vlahov. No, kako zaključuje, daljnji razvoj situacije ovisit će o tome hoće li se pregovori između SAD-a i Irana uspjeti obnoviti ili će prevladati vojna logika, s posljedicama koje bi mogle zahvatiti cijelu regiju, ali i šire.