Više od 20 zemalja osigurava prolaz kroz Hormuški tjesnac, cijene nafte rastu

Više od dvadeset zemalja, među kojima su Velika Britanija, Njemačka, Francuska, Japan, Južna Koreja, Ujedinjeni Arapski Emirati i Bahrein, najavilo je da će pridonijeti osiguravanju prolaska brodova kroz Hormuški tjesnac.

Blokada prometa tjesnacem prijeti najvećom energetskom krizom u povijesti. 

Cijena sirove nafte, koja je prije početka rata bila oko 70 dolara po barelu, u jednom je trenutku dosegnula gotovo 120 dolara. 

Na kraju ovoga tjedna cijena barela na tržištu u Londonu je 112 dolara.

U ionako napetoj gospodarskoj situaciji koja godinama vlada u Argentini, rast cijena goriva zbog sukoba na drugom kraju svijeta širi strah od ubrzanja inflacije. 

I to dok predsjednik Javier Milei pokušava stabilizirati ekonomiju, što je već dovelo do pada zaposlenosti i socijalnih nemira. 

Čelnik najveće državne naftne tvrtke preporučio je Argentincima da spremnike ne pune sutra, nego danas.

- Posljednje poskupljenje goriva za 10% smanjilo je moju dobit, a ona je već bila minimalna. Stalno se smanjuje, sve je manja i manja. Zasad uspijevamo izdržati, ali ne znam dokad, kaže Luis Catalano, taksist, Buenos Aires.

- Nije samo benzin, sve je poskupjelo. Jedino što znam jest da mi je mirovina svaki mjesec sve manja, dodaje Carlos Abramovich, umirovljenik, Buenos Aires.

O otvaranju Hormuškog tjesnaca ponovno je upitan američki predsjednik Donald Trump. 

Za njega je to jednostavan vojni manevar, ali, kaže, treba im pomoć, mnogo brodova, te da bi se NATO mogao uključiti, no da zasad nema hrabrosti.

- Ukupno nam ide vrlo dobro. Znate, mi, SAD, mi se ne koristimo tim tjesnacem. Nama on ne treba. Treba Europi, Koreji, Japanu, Kini, mnogim drugima. Morat će se svi malo uključiti u to, rekao je Donald Trump.

No analiza švicarske banke UBS pokazuje da će taj energetski šok teško pogoditi i SAD. 

Navodi se da su cijene nafte bile visoke i između 2011. i 2014., no procvat američke industrije dobivanja nafte iz škriljevca pružio im je zaštitu. 

Od tada su se američka ulaganja u taj oblik naftne industrije znatno smanjila pa više nema kompenzacije.

Druga velika financijska institucija, Goldman Sachs, objavila je da bi ovakve cijene nafte, čak i u slučaju skorog kraja rata u Zaljevu, ostale sve do 2027.

Da je i SAD zabrinut, pokazuje odluka tamošnjeg ministarstva financija o privremenom ukidanju sankcije na iransku naftu koja je već na moru. 

Slično su odluku nedavno donijeli i za rusku naftu.

No već prijeti i novi problem na još jednom ključnom globalnom pomorskom prolazu. 

Jemenski hutisti, saveznici Irana, razmatraju blokadu tjesnaca Bab el-Mandeb, koji spaja Crveno more i Indijski ocean, za, kako oni kažu, brodove iz agresorskih zemalja. 

Kako prenose ruski mediji, napadali bi samo brodove država koje sudjeluju u agresiji na Iran, Libanon, Palestinu i Irak. 

Tako bi brodovi koji bi i prošli kroz Hormuz, do Europe morali oko afričkog kontinenta.