Jakovina: Bliski istok će se teško umiriti bez rješenja pitanja Libanona

Iako je najavljeno primirje između SAD-a i Irana donijelo prve znakove smirivanja napetosti, stanje na Bliskom istoku i dalje je neizvjesno, a posljedice se odavno prelijevaju i na globalna tržišta. U emisiji "U mreži Prvog" povjesničar Tvrtko Jakovina upozorio je na političke i sigurnosne rizike, posebno u kontekstu Libanona, dok je ekonomski analitičar Damir Novotny istaknuo da stabilnost cijena nafte i goriva u idućem razdoblju nije vjerojatna.

Povjesničar Tvrtko Jakovina ocijenio je da primirje zasad ne ulijeva pretjerani optimizam te da su ključni problemi ostali neriješeni.

- Najviše što smo dobili od toga primirja je to da je SAD prestao s napadima, ali Hormuz je i dalje blokiran, rekao je.

Govoreći o odnosima između Washingtona i Tel Aviva, upozorio je na izostanak komunikacije s izraelskom stranom.

- Vidjeli smo i nove odnose između SAD-a i Izraela. Izrael nije bio obaviješten o tome da su pregovori došli do te mjere da će doći do prekida vatre, istaknuo je.

Osvrnuo se i na razvoj događaja na terenu, posebno u Libanonu.

- S druge strane, jučerašnji dan bio je najkrvaviji od početka rata, naročito za Libanon koji je za Irance dio jednadžbe, a za Izraelce nije. Za SAD je on možda dio jednadžbe, dodao je.

Istaknuo je kako upravo Libanon ostaje jedna od ključnih točaka nestabilnosti.

- Postoji razumijevanje SAD-a za izraelsku stranu što se tiče Libanona, ali bez rješenja tog pitanja teško ćete umiriti Bliski istok, naglasio je.

Upozorio je i na krhkost unutarnjih odnosa u toj zemlji te moguće posljedice vojnih operacija.

- Libanon je toliko fragilan da će s ovim stanjem koje imamo, Izrael okupirati 10 posto teritorija i zauzeti prostor do rijeke Litani, rekao je.

- To rade s pretpostavkom da više ne dolazi do ugroze sjevernog Izraela. Stanovnici sjevernog Izraela su na godinu dana nakon početka rata u Gazi preseljeni u sigurniji dio države i obećanje ove vlade je bilo da se to više neće dogoditi, nastavio je.

- Međutim, možda će se morati dogoditi čišćenje južnog dijela Libanona. To izaziva dramatičan kaos unutar Bejruta gdje su svi krenuli, upozorio je.

Govoreći o unutarnjim napetostima, izdvojio je i vjersku dimenziju sukoba.

- Strah je i od ponovnog razbuktavanja osjećaja da jedna vjerska zajednica nije dovoljno solidarna s drugom, rekao je.

- Kršćane je strah da ako prime šijite, postat će meta izraelskih napada, dodao je.

- Predsjednik Joseph Anoun rekao je da je potrebno razoružati šijitske milicije, ali to je kao da kažete da ćemo razoružati 40 posto stanovništva te zemlje, naveo je.

Zaključno je istaknuo globalnu dimenziju krize.

- To je ostavljeno sa strane i mislim da je za svjetsku ekonomiju puno važniji Hormuz. To je ono što zanima globalnu zajednicu, poručio je.

Novotny: Neizvjesnost će se nastaviti, nema stabilnih cijena

Ekonomski analitičar Damir Novotny rekao je da reakcija tržišta na najavu primirja ne znači i dugoročnu stabilizaciju.

- Nestabilnosti na Bliskom istoku nisu nikakva novost. Traju od Jomkipurskog rata i prije toga, kada je cijena nafte u listopadu 1973. narasla od tri dolara do 30 pa u veljači 1974. do 60 dolara po barelu, rekao je.

- U današnjim cijenama to bi bilo 350 dolara po barelu. To je bio prvi veliki naftni šok koji je rezultirao visokom stagflacijom, dodao je.

- Onda je došlo vrijeme otvaranja azijskih zemalja koje su svojim niskim cijenama proizvodnje, osobito Kina, vršile pritisak na inflaciju, istaknuo je.

Govoreći o inflaciji, naglasio je da je riječ o dugoročnom fenomenu.

- Inflacija je fenomen koji je tu i ne možemo ga izbjeći. On će sigurno biti prisutan i u idućim godinama, neovisno o tome kako će se razvijati situacija na Bliskom istoku ili kakve će biti cijene nafte, poručio je.

Osvrnuo se i na cijene goriva u Hrvatskoj.

- Imamo mehanizam definiranja cijena koji je uveden za naftne derivate, ali ne za sirovu naftu. Njemačka ima potpuno slobodno formiranje cijena naftnih derivata. Iako je obnovljena rafinerija u Rijeci, koja prema tvrdnjama INA-e može pokriti potrebe Hrvatske i više od toga, potpuno je nejasno zašto se cijene nafte kod nas vežu za cijene derivata, istaknuo je.

- Cijene derivata, osobito dizela, ne prate liniju kretanja cijene nafte. U Njemačkoj su cijene derivata pale preko noći, dodao je.

Usporedio je i strukturu tržišta.

- Postoji velika konkurencija u Njemačkoj. Postoji 12 rafinerija koje međusobno konkuriraju i distributivni kanali su potpuno disperzirani, rekao je.

- Kod nas se Vlada previše uključila u reguliranje cijena. To nije Vladin zadatak, ne znam zašto to radi, dodao je.

- Možemo se pitati hoće li se Vlada uključiti u to da je cijena janjetine udvostručena u posljednjih šest mjeseci. Ne možemo regulirati cijene, poručio je.

Zaključno je upozorio na neizvjesnost.

- Uvjeren sam da stabilnosti cijena u narednim mjesecima neće biti. Ne možemo vidjeti nikakav trend. Ekonomija ne bi bila znanost da vjeruje u prognoziranje. Ne znamo što će se događati, ne postoji trend, zaključio je.