Bandov: Uloga UN-a značajno se promijenila, ali i dalje je bitna

Predstavljaju li Ujedinjeni narodi danas mjesto gdje velike sile rješavaju probleme ili svojevrsni forum gdje iznose svoja uistinu nepomirljiva stajališta? O tome se razgovaralo u emisiji Otvoreno.

Prorektor Sveučilišta obrane i sigurnosti "Dr. Franjo Tuđman" izv. prof. dr. sc. Gordan Akrap Ujedinjene narode vidi kao prostor u kojem predstavnici različitih država imaju određeno vrijeme da iznesu svoje viđenje određenih geostrateških izazova s kojima se na nacionalnoj razini, ali i kao dio određenih integracija, suočavaju.

- Nemojmo zaboraviti da pored skupštine postoji i Vijeće sigurnosti, koje ima svoje stalne članice s pravom veta i nestalne članice. Imaju i različita druga tijela, međutim Vijeće sigurnosti je ključno i vidimo već desetljećima da Vijeće sigurnosti može funkcionirati i ima pozitivne učinke svaki put kad jedna od strana u sukobu, pogotovo agresor, nije njegova stalna članica. Kad se dogodi da stalne članice Vijeća sigurnosti, koje imaju pravo veta, nisu izravno uključene u određene ratove i sukobe, tada postoje određene mogućnosti dogovora, uspostavljanja komunikacija i nametanja određenih rješenja, rekao je Akrap.

- U svim ovim drugim situacijama, Ujedinjeni narodi postaju prostor za komunikaciju, za javnu i nejavnu diplomaciju i za iznošenje svojih stavova, dodao je.

O značaju Opće skupštine UN-a govorio je prof. dr. sc. Goran Bandov sa Sveučilišta u Zagrebu.

- Opća skupština je ono što jest bitno, jedna vrsta javne diplomacije, komunikacije, ali ne bih rekao da je to najbitniji segment Ujedinjenih naroda. Ujedinjeni narodi su puno kompleksnija priča, sjetimo se samo onih momenata kada su nastajali. U tim momentima, i do danas, ostvarili su cijeli niz uspjeha. Danas se uloga UN-a značajno promijenila, ali i dalje je izrazito bitna, kaže.

- Nemojmo zaboraviti da postoji niz agencija Ujedinjenih naroda koje su izrazito značajne i danas, poput UNICEF-a, UNHCR-a, cijelog niza organizacija, poput Svjetske zdravstvene organizacije i Svjetske organizacije za hranu, naglasio je Bandov.

Predsjednik Zoran Milanović smatra da su Ujedinjeni narodi prestali postojati kao jamac međunarodne kolektivne sigurnosti. Ističe i da najveći financijeri, a to su ponajprije Sjedinjene Države, cijelo vrijeme prijete prestankom financiranja, to je komentirao vanjskopolitički analitičar Denis Avdagić.

- S jedne strane - da, UN je postao golema organizacija. Vjerojatno možemo naći mnoštvo slučajeva gdje ćemo ga opravdano kritizirati. Možemo govoriti i tome kako su u Hrvatskoj plave kacige bile puki promatrači, da ne govorimo o Bosni i Hercegovini gdje su, između ostalog, dopustili genocid u Srebrenici, no probajmo zamisliti što bi se događalo da tih plavih kaciga nije bilo, rekao je Avdagić.

- Reforma je potrebna, ali što se tiče ukidanje UN-a - zamislite sukobe u kojima nemate neutralne strane ili faktore, naglasio je.

Pet stalnih članica praktički odlučuje o svemu

Gordan Akrap smatra da je potrebna ne samo reforma procesa djelovanja i organiziranja Ujedinjenih naroda, nego i procesa odlučivanja unutar Vijeća sigurnosti, kao i novi sastav Vijeća sigurnosti.

- Znamo već 20-ak godina da postoje interesi da Japan i Savezna Republika Njemačka uđu kao stalne članice Vijeća sigurnosti, međutim to se odbija. Postoje potrebe i ideje da se proširi stalni sastav Vijeća sigurnosti, kao i broj zemalja članica koje su nestalne te da se u situaciji kad jedna ili dvije države blokiraju vetom odluke Vijeća sigurnosti, dozvoli da se u određenom omjeru odluke prebace na Opću skupštinu Ujedinjenih naroda, podsjetio je Akrap.

Možemo razgovarati o tome kako i na koji način reformirati Vijeće sigurnosti, ali pet stalnih zemalja članica koje imaju pravo veta će praktički o svemu odlučiti, naglasio je.

Avdagić kaže da će bilo kakvu promjeni biti teško provesti.

- Teško je očekivati da će bilo koje tijelo na bilo kojoj razini odlučiti da sebi oduzme ovlasti, da ih preda nekome drugom ili da dovede dodatne ljude čime bi smanjilo svoje ovlasti, komentirao je Avdagić i istaknuo da već neko vrijeme nemamo na čelu UN-a jednu snažnu osobnost koja bi mogla posredovati dogovorima.

Svijet živi u vrlo globalno izazovnim vremenima. 

- To nije samo pitanje geopolitičkog preslagivanja, tu je pitanje i klimatskih promjena, migracija, umjetne inteligencije. Imamo cijeli niz pitanja i treba izvrstan komunikator (na čelu UN-a), zaključio je Bandov.

Cijelu emisiju Otvoreno pogledajte u nastavku: