Kako bi zapadne sankcije mogle pogoditi Rusiju?

22.02.2022.

15:03

Autor: HRT/Hina/J.L.

Kako bi zapadne sankcije mogle pogoditi Rusiju?

Kako bi zapadne sankcije mogle pogoditi Rusiju?

Foto: Tomasz Makowski / SHUTTERSTOCK

 SAD i njegovi saveznici koordiniraju uvođenje novih sankcija Rusiji, nakon što je Moskva priznala kao neovisne države dvije separatističke oblasti na istoku Ukrajinu. Države članice Europske unije također razmatraju sankcije, a njemački kancelar Olaf Scholz je kao odgovor na postupke Moskve zaustavio certificiranje plinovoda Sjeverni tok 2. Sankcije protiv Rusije mogle bi biti uvedene u više sektora.

Banke i financijske ustanove

Neke manje ruske državne banke već su pod sankcijama: Washington je 2014. uveo sankcije Banci Rusija zbog bliske povezanosti s dužnosnicima Kremlja.

Prema izvorima, Bidenova je administracija pripremila sveobuhvatnu mjeru za nanošenje štete ruskom gospodarstvu kojom bi se prekinuli odnosi između određenih ruskih i američkih banaka koje omogućuju međunarodna plaćanja.

Washington će također upotrijebiti svoj najmoćniji alat za sankcioniranje određenih ruskih pojedinaca i tvrtki tako što će ih staviti na popis posebno označenih državljana (SDN) i time ih izbaciti iz američkog bankarskog sustava, zabraniti njihovu trgovinu s Amerikancima i zamrznuti im imovinu u SAD-u.

Reuters navodi, pozivajući se na upućene izvore, da su moguće mete VTB banka, Sberbank, VEB i Gazprombank.

Nejasno je bi li ruske banke bile dodane na listu SDN, ali oba tipa sankcija mogla bi teško pogoditi Rusiju i otežati transakcije u američkim dolarima.

Najveće ruske banke duboko su integrirane u globalni financijski sustav pa bi se sankcije mogle osjetiti daleko izvan granica Rusije.

Prema podacima Banke za međunarodna poravnanja (BIS), europski zajmodavci drže lavovski udio od ukupno 30 milijardi dolara koliko iznosi izloženost stranih banaka Rusiji.

Prema podacima ruske središnje banke, ukupna inozemna aktiva i inozemna pasiva ruskih banaka iznosi 200,6 milijardi dolara, odnosno 134,5 milijardi dolara, pri čemu je 53 posto i aktive i pasive u dolarima. To je smanjenje u odnosu na 76-81 posto prije dva desetljeća.

Britanija je prošloga tjedna zaprijetila da će ruskim kompanijama onemogućiti pribavljanje kapitala u Londonu, europskom financijskom središtu.

Premijer Boris Johnson rekao je da bi potencijalne sankcije bile usmjerene na ruske banke i kompanije.

Sankcije pojedincima

Sankcioniranje osoba zamrzavanjem imovine i zabranom putovanja uobičajeno je sredstvo, a Sjedinjene Države, EU i Britanija već imaju takve sankcije protiv više ruskih državljana.

Europska unija u ponedjeljak je uvela sankcije protiv pet osoba koje su sudjelovale na ruskim parlamentarnim izborima na anektiranom Krimu u rujnu 2021.

Dok se SAD prije koristio SDN-om za sankcioniranje nepoćudnih oligarha u prošlosti, posljednjih je godina oprezniji u vezi s tim nakon što su sankcije iz 2018. protiv vlasnika Rusala izazvale veliko povećanje cijena aluminija, zbog čega je Washington povukao odluku.

Prema prijedlogu demokrata u senatu, koji je predstavljen u siječnju, predviđene su sankcije protiv visokih dužnosnika u ruskoj vladi i vojsci, uključujući i one ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, dok je predsjednik SAD-a Joe Biden rekao kako je spreman razmotriti osobne sankcije protiv ruskog predsjednika.

Moskva poručuje da takve sankcije ne bi oštetile osobno ruskog predsjednika, a bile bi "politički destruktivne".

Velika Britanija, u kojoj žive brojni imućni Rusi, zaprijetila je da će razotkriti imovinu i vlasništvo tvrtki na svom tlu ako Rusija napadne Ukrajinu, a Johnson je rekao da postoji "problem s ruskim novcem" u Londonu.

Ograničenje izvoza čipova

Bijela kuća poručila je američkoj industriji čipova da bude spremna na nova ograničenja izvoza u Rusiju ako Moskva napadne Ukrajinu, uključujući potencijalno blokiranje ruskog pristupa globalnim zalihama.

Slične mjere primjenjivane su tijekom Hladnog rata, kada su tehnološke sankcije držale Sovjetski Savez tehnološki zaostalim i ograničavale gospodarski rast.

Energetika i Sjeverni tok 2

Sjedinjene Države i EU već imaju na snazi sankcije protiv ruskog energetskog i obrambenog sektora, a državna plinska kompanija Gazprom, njezin naftni ogranak Gazpromnjeft i proizvođači nafte Lukoil, Rosneft i Surgutneftegaz suočavaju se s raznim vrstama prilikom izvoza i uvoza te zaduživanja.

Sankcije bi se mogle proširiti i produbiti, a jedna od mogućih opcija bila bi spriječiti tvrtke da se namiruju u američkim dolarima.

Nedavno dovršeni plinovod Sjeverni tok 2 čekao je regulatorno odobrenje EU-a i njemačkih vlasti prije no što je Berlin zaustavio proces certificiranja.

Ovisnost Europe o ruskim opskrbama energentima slabi opcije Zapada prilikom razmatranja sankcija u tom sektoru.

Izbacivanje iz SWIFT-a

Jedna od najstrožih mjera bila bi izbacivanje Rusije iz SWIFT-a, međunarodnog sustava za financijske transfere koji koristi više od 11 tisuća financijskih ustanova u gotovo svim zemljama.

Iz SWIFT-a su 2012., u sklopu međunarodnih sankcija, isključene iranske banke zbog nuklearnog programa.

Iran je time izgubio pola prihoda od izvoza nafte te 30 posto prihoda od međunarodne trgovine, procjenjuje moskovska podružnica think-thanka Carnegie.

Od zapadnih zemalja, Sjedinjene Države i Njemačka bi najviše izgubile takvim potezom, jer su njihove banke najčešći korisnici SWIFT-a kod transakcija s ruskim bankama, rekla je Maria Šagina iz Carnegija.

O izbacivanju Rusije iz SWIFT-a razgovaralo se i 2014. kada je Moskva anektirala Krim, zbog čega je Rusija razvila alternativni sustav SPFS.

Na SPFS je otpadalo oko petina transakcija unutar rusije 2020., prema podacima središnje banke, koja želi taj udio povećati do 30 posto u 2023.

Međutim, SPFS se nije uspio afirmirati po pitanju globalnih transakcija.

Suvereni dug

Pristup ruskim obveznicama postaje sve ograničeniji, a sankcije bi se mogle dodatno pooštriti, uz zabranu trgovanja novim euroobveznicama na sekundarnom tržištu i novim obveznicama u ruskim rubljama poznatim kao OFZ.

U travnju 2021. Biden je zabranio američkim ulagačima kupnju novih obveznica u ruskim rubljama zbog optužbi za miješanje u izbore.

Sankcije uvedene 2015. učinile su budući ruski dug u dolarima neprikladnim za mnoge ulagače i ključne indekse.

Te mjere smanjile su vanjski dug Rusije za 33% od početka 2014. -- sa 733 milijarde dolara na 489 milijardi dolara u trećem tromjesečju 2021.

Manji vanjski dug površinski poboljšava bilancu zemlje, ali je lišava izvora financiranja koji bi mogli doprinijeti gospodarskom rastu i razvoj.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!