Kina počela vojne vježbe u Tajvanskom tjesnacu

Kina je u Tajvanskom tjesnacu započela vojne vježbe, koje Peking naziva oštrim upozorenjem Tajvanu nakon što je njihova predsjednica posjetila SAD. Čak 71 kineski vojni zrakoplov i devet brodova prešlo je središnju liniju tjesnaca, koja je i neslužbena crta razdvajanja kineskog i tajvanskog teritorija. S jednog od brodova pucano je dok je plovio nedaleko od otoka Ping-tan, Tajvanu najbliže kineske točke.

Nisu prošla ni 24 sata od povratka tajvanske predsjednice Tsai Ing-Wen iz SAD-a, a kineska vojska najavila je vježbe u Tajvanskom tjesnacu te sjeverno, južno i istočno od otoka. 

Ubrzo je tajvansko ministarstvo obrane priopćilo da su otkrivena 42 kineska borbena zrakoplova i osam ratnih brodova u zoni tajvanske protuzračne obrane, od kojih je dio prešao središnju liniju - granicu u Tajvanskom tjesnacu.

To što Kinezi šalju avione i brodove na to područje, posljednjih je godina svakodnevna pojava, ali sad ih je više nego inače i sve nalikuje na vježbe koje su pokrenuli prošlo ljeto nakon što je tadašnja predsjednica Zastupničkog doma Nancy Pelosi posjetila Taipei.

Kina demokratski Tajvan sa samoupravom vidi kao dio svog teritorija koji kad-tad želi zauzeti. Na vježbe kojima testiraju sposobnost preuzimanja kontrole nad morem i u zraku, ali i kontrolu informacija, tajvansko ministarstvo obrane odgovorit će, kaže, smireno i racionalno. Tijekom susreta s američkim izaslanstvom u Taipeiju, vježbe je osudila i tajvanska predsjednica.

Bez obzira na to što su iz SAD-a više puta stizale poruke da podržavaju status quo, Peking smatra da kontakti sa stranim dužnosnicima ohrabruju Tajvance koji žele službenu neovisnost. A to je korak koji bi za Kineze značio rat.

Unatoč pojačanoj vojnoj aktivnosti, na Pingtanu, jugoistočnom kineskom otoku koji je najbliža kopnena točka prema Tajvanu, turisti bezbrižno fotografiraju. Ali pomorske vlasti te pokrajine upozorile su brodove da ne plove u blizini područja gdje se održavaju vojne vježbe. Očekivanja Zapada da će Kina pristati na kompromis u vezi s Tajvanom, za Peking su ipak samo "pusta želja".

Amfibijski desantni brod za prijevoz trupa, letjelica i vozila - ispalio je nekoliko granata u području zaljeva Luoyan na obali pokrajine Fujian, oko 50 km sjeverozapadno od otoka Matsu u blizini kopna pod kontrolom Tajvana. 

Ratni brod nije plovio prema vjetrovitim otocima Matsu, koje kontrolira Tajvan otkako je vlada Republike Kine pobjegla u Taipei 1949. nakon što je izgubila građanski rat od komunističkih snaga Mao Zedonga. To se područje smatra prvom metom Pekinga u slučaju vojne eskalacije.

Jedno od pet zapovjedništava kineske Narodne oslobodilačke vojske koje nadzire Istočno kinesko more, uključujući Tajvanski tjesnac, priopćilo je da će se patrole borbene pripravnosti provoditi oko Tajvana tri dana kao "ozbiljno" upozorenje protajvanskim snagama za neovisnost a radi zaštite kineskog teritorijalnog integriteta.

Planirane su i vježbe na sjeveru, jugu i istoku otoka Tajvana, nakon što se tajvanska predsjednica Tsai Ing-wen sastala s predsjedateljem Zastupničkog doma američkog Kongresa Kevinom McCarthyjem u Sjedinjenim Državama, što je izazvalo bijes Pekinga.