07:41 / 13.04.2022.

Autor: T.D./U mreži Prvog/HRT

Matušić: Protjerivanje diplomata je jasan znak neslaganja s ruskom agresijom na Ukrajinu

Frano Matušić

Frano Matušić

Foto: U mreži Prvog / HRT

Državni tajnik za političke poslove u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Frano Matušić i bivši veleposlanik u Ruskoj Federaciji Božo Kovačević gostovali su u emisiji Hrvatskog radija "U mreži Prvog" te govorili o diplomatskim aktivnostima prema Rusiji.




Hrvatska je među državama koje su protjerale ruske diplomate. Rusija je najavila odgovor. Frano Matušić je rekao kako u Hrvatskoj ostaje jednak broj ruskih diplomata onome kojeg Hrvatska ima u Rusiji.

- Rusija je najavila neku odmazdu, vidjet ćemo o čemu se radi. Mi smo reagirali kao i sve ostale države članice. Izrazili smo naše neslaganje s ruskom agresijom na Ukrajinu. Vidimo da su tamo počinjeni brojni ratni zločini. Događaju se bombardiranja škola, skloništa, civila koji su premješteni. Protjerivanje ruskih diplomata je jasan znak neslaganja s tom ruskom agresijom na Ukrajinu, ničim izazvanom, rekao je. 

Kovačević: Osim što će Ukrajina biti razrušena, najveću cijenu platit će Rusija

Na pitanje je li moguć ruski prekid diplomatskih odnosa sa zemljama koje su potjerale ruske diplomate, Božo Kovačević je rekao da je u teoriji moguć, ali to nije u interesu Ruske Federacije. 

- Ruska strana je iznenađena žestokim odgovorom na agresiju na Ukrajinu. Sad smišljaju kako da se ne prekorači taj Rubikon, i kako da Rusija ne bude u potpunosti izolirana. Putin je napravio stratešku grešku. U trenutku kad se dogodila mogućnost da neke od svojih strateških interesa Rusija riješi diplomatskim putem, ona se odlučila na vojnu agresiju. Osim što će Ukrajina biti razrušena, najveću cijenu toga platit će Rusija, naglasio je.

Kovačević je komentirao značenje dolaska neke zemlje na listu neprijateljskih zemalja te rekao da ako nije objavljen rat, onda je prostor prilično nedefiniran.

- Jedna metoda iskazivanja neprijateljstva je smanjivanje broja diplomata i drugih službenika u diplomatskim predstavništvima. Rusija nije prva počela s takvim načinom iskazivanja "neprijateljstva". Zbog navodne umiješanosti Rusije u izborni proces 2016. godine, SAD je napravio niz jednostranih poteza, ponajprije oko konfiskacije nekih zgrada koje su pripadale diplomatsko-konzularnim ruskim predstavništvima u SAD-u. 

"Jedinstvena Europa"

Matušić je istaknuo kako će mjere najsnažnije pogoditi Rusiju.  

- Najsnažniji odgovor na rusku agresiju bio je u tome što je Europa bila jedinstvena. U tome leži i tajna eventualnog uspjeha svih ovih sankcija i svega onog što se priprema prema Rusiji. Peti paket mjera je usvojen na europskoj razini i one se proširuju iz dana u dan. Posljedice se osjećaju svakodnevno. Teško je imati uvid što se događa u Rusiji, pogotovo kad imate autokratski režim koji kontrolira sve što se događa u medijima. Među ostalim tu su i sankcije prema medijskim kućama koje su u službi ruske propagande. Moramo pokazati empatiju prema Ukrajini jer to je na granici EU-a, rekao je. 

"Vojni poraz Rusije značio bi kraj Putinovog režima"

Kovačević je rekao kako je oprez pojedinih zemalja u sankcijama prema Rusiji temeljen zbog ovisnosti o ruskim energentima, vezama i drugim interesima.

- Europa se pokazala jedinstvenijom, nego li je bila i u jednoj prilici do sad. Europa bi se do sad suočena s vanjskim prijetnjama razjedinjavala, a ovaj put je postignuta unutarnja kohezija. To je iznenađenje za Rusiju, da se suočava sa situacijom u kojoj bi Zapad mogao inzistirati na takvom vođenju rata, da njegov ishod bude nedvojbeni vojni poraz Rusije. Vojni poraz Rusije značio bi kraj Putinovog režima. Tek sad je shvatio razmjere i moguće posljednice svoje strateške greške. Prijetnja nuklearnim oružjem bila je krajnji znak nervoze. U Rusiji se smišlja način da se evidentni poraz prikaže kao uspjeh i da se i izbjegne pitanje sudbine Krima, naglasio je.  

O prijemu novih članica u EU i NATO

Kovačević je rekao da je odlučnost Švedske i Finske da uđu u NATO izravna posljedica ruskih strateških grešaka. Smatra da kad su u pitanju Gruzija i Ukrajina, to je dobra gesta sa strane EU-a, ali bi najava ubrzanog postupka kad je u pitanju Ukrajina, mogla izazvati opravdano neraspoloženje u Sjevernoj Makedoniji i Albaniji.

- Ukrajini treba pomoći na svaki mogući način. Europska unija može pomoći ekonomski i nedvojbeno je da će snositi glavni teret obnove Ukrajine nakon što ovaj rat bude završen. Kriteriji za proširenje EU-a ne bi trebali biti dovedeni u pitanje zbog geostrateških interesa koji u ovom slučaju nisu europski, istaknuo je. 

Matušić je mišljenja da će teško doći do ubrzanog primanja u EU.

- Hrvatska najbolje zna koliko je težak put prema Europskoj uniji. Riječ je o gesti i signalu prema ove tri države da su dobrodošle ako se odluče na europski put sa svojim reformama i prilagodbom svojih država europskom putu. U tom smislu radi se o deklaratornom pozivu. Ambicije kod zapadnog Balkana su jasne jer on već pregovara. Najsnažnija poruka bila bi otvaranje pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom i u tom smislu očekujemo da će se to doista dogoditi kao jedan konkretan znak i napredak. Nama je od posebnog interesa pitanje BiH. Vidimo da taj postupak dosta teško ide. Očekujemo da se političke snage u BiH dogovore i da se postigne dogovor između Bošnjaka i Hrvata, da dođe do promjene izbornog zakona i djelomične promjene ustava, rekao je.  



Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!