Grlić Radman: Dobri odnosi s Ukrajinom ne isključuju dobre odnose s Rusijom

Hrvatski šef diplomacije Gordan Grlić Radman u ponedjeljak je zahvalio kolegi Sergeju Lavrovu na pomoći Moskve tijekom stjecanja neovisnosti devedesetih godina i naglasio da dobri odnosi Hrvatske s Ukrajinom ne isključuju dobre odnose s Rusijom. 

Grlić Radman u ponedjeljak boravi u uzvratnom posjetu Lavrovu, kao prvi ministar neke članice Europske unije u Moskvi ove godine. Dan kasnije u rusku prijestolnicu stiže njemačka ministrica Annalena Baerbock.

Hrvatski šef diplomacije u Moskvu je stigao uoči 30. godišnjice uspostave diplomatskih odnosa između Hrvatske i Rusije koji se obilježavaju 25. svibnja 1992. godine. Moskva je Hrvatsku priznala 17. veljače te godine, mjesec dana nakon članica EU-a.

Lavrov je u ponedjeljak kazao kako Rusija Hrvatsku vidi kao poštovanog europskog partnera s kojom je vežu povijesne i kulturne veze.

Grlić Radman u Moskvi je govorio o hrabrom otporu velikosrpskoj agresiji režima Slobodana Miloševića kojim je Hrvatska uspjela obraniti svoj teritorij pa zahvalio Lavrovu na konstruktivnoj ulozi, priznanju i pomoći devedesetih godina.

Hrvatska je u ovih 30 godina uspjela ostvariti velika postignuća, a Rusija je uvijek bila tu kad je to bilo potrebno i hvala vam još jednom na tome, rekao je hrvatski ministar.

Naglasio je kako ruski predsjednik, premijer i ministri unutarnjih poslova i pravosuđa imaju otvorene pozive za posjet Hrvatskoj.

Dvojica ministara razgovarali su o jačanju poslovnih veza, ali i u suradnji na području turizma, kulture, znanosti i sporta i o potpisivanju sporazuma o ruskom kulturnom centru u Hrvatskoj.

Hrvatsko iskustvo Ukrajini

Grlić Radman je kazao kako su u trenutku dogovaranja ovog posjeta međunarodne okolnosti bile puno drugačije, no da je to otvorilo priliku da se prilično otvoreno razgovara o trenutnoj geopolitičkoj situaciji.

Njegov posjet Moskvi poklopio se s razdobljem velikih napetosti između Moskve i zapada zbog Ukrajine.

Zapadne prijestolnice zabrinute su zbog ruskog grupiranja vojske na ukrajinskoj granici, tvrdeći da se Rusija priprema na invaziju, dok Moskva traži pravne garancije zapada da se NATO neće širiti na istok kontinenta.

Grlić Radman je na konferenciji za medije, dugoj gotovo sat vremena, kazao kako je Lavrovu prenio neke poruke s neformalnog sastanka europskih ministara koji se početkom prošlog tjedna odvio u francuskom Brestu, ne otkrivši koje. 

I Zagreb i Moskva smatraju da se rješenje treba naći unutar Sporazuma iz Minska, potpisanih 2014. i 2015., no koji i dalje nisu zaživjeli. Oni sadrže točke poput potpunog povlačenja vojske s područja istoka Ukrajine, veću autonomiju Donecka i Luhanska ili vraćanja potpune kontrole ukrajinskih vlasti nad istočnom granicom.

Premijer Andrej Plenković, bivši izvjestitelj Europskog parlamenta za Ukrajinu i hrvatska diplomacija javno su u Kijevu podržali teritorijalni integritet Ukrajine i ponudili joj svoje iskustvo u mirnoj reintegraciji istoka zemlje.

Grlić Radman je kazao kako ta ponuda nije usmjerena protiv Moskve, a da dobri odnosi s Ukrajinom zaista ne isključuju dobre odnose s Rusijom.

Naglasio je da je mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja bila jedna od najuspješnijih operacija odobrenih u Vijeću sigurnosti UN-a, od svih članica Vijeća sigurnosti pa i Rusije kao značajnog sudionika u tom procesu.

Dakako, hrvatski model nije isti kao ukrajinski, no neka iskustva vezana za civilni sektor mogu pomoći, kazao je Grlić Radman i dodao da Hrvatska u bilateralnoj suradnji s Ukrajinom nema namjeru raditi nikakve radnje koje nisu u skladu sa sporazumom iz Minska.

Lavrov je pak kazao kako Hrvatska i Ukrajina imaju različita tumačenja prenošenja iskustava mirne reintegracije Hrvatska razmišlja o humanitarnim aspektima, rješavanju jezičnih problema, stvaranju kulturnih autonomija. A Kijev želi iskoristiti vojni dio procesa koji se odvijao, kazao je ruski ministar.

Takve namjere, do kojih se nadam neće doći, opasne su, upozorio je Lavrov i dodao da je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij govorio da Ukrajinci koji se ne smatraju Rusima mogu ići za Rusiju.

Tijekom našeg razgovora shvatili smo da u Zagrebu razumiju našu retoriku i opaske o težnji Kijeva da iskoristi vojne elemente hrvatskog iskustva, rekao je Lavrov, poručivši kako za ukrajinsko pitanje ne postoji plan B, samo Minski sporazum koji mora biti ispunjen do zadnje točke.

RH ove godine očekuje oko 200 tisuća ruskih turista

Hrvatska se ove godine nada rekordnom broju ruskih turista, a prošle je zabilježena najveća robna razmjena u posljednjih nekoliko godina, rečeno je na početku posjeta Grlića Radmana Moskvi.

Riječ je uzvratnom posjetu koji je dogovoren prije više od godinu dana na poziv ruskog kolege Sergeja Lavrova, izvijestio je u podnevnom Dnevniku HRT-ov novinar Gordan Žvanović. 

Ministar Grlić Radman u Rusiju je došao s porukom da Hrvatska dijeli stavove EU-a i NATO-a i priznaje teritorijalni integritet Ukrajine, a istovremeno želi graditi bilateralne i gospodarske odnose s Rusijom, rekao je.

Istaknuo je da su razgovarali o daljnjem jačanju turističke suradnje, o situaciji na jugoistoku Europe, prvenstveno u BiH i Srbiji, a neizostavne teme bile su sigurnosna situacija u ruskom susjedstvu i aktualna zdravstvena i energetska kriza.

Jedan od ciljeva posjeta je i pomoć hrvatskim gospodarstvenicima oko poslovanja na hrvatskom tržištu pa je ministar održao sastanak s poslovnim klubom hrvatskih tvrtki s predstavništvima u Rusiji.

Sastanak s predstavnicima hrvatskih tvrtki

Grlić Radman ujutro se sastao s predstavnicima hrvatskih tvrtki, članicama hrvatsko-ruskog Poslovnog kluba.

To što posjet počinje ovim segmentom jasno pokazuje što gospodarstvo znači za hrvatsko-ruske odnose, rekao je hrvatski veleposlanik u Rusiji Tomislav Car na sjednici na kojoj su sudjelovali predstavnici Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske turističke zajednice i desetak hrvatskih i ruskih tvrtki.

Grlić Radman je tom prigodom kazao kako je 2020. godine izvoz iz Hrvatske u Rusiju povećan za 16,2 posto u odnosu na 2019. godinu i iznosio je 201,7 milijuna dolara.

Za prošlu godinu očekuje dodatan rast od otprilike 25 posto u odnosu na godinu prije.

Naši podaci i statistike kada govorimo o prvih 10 mjeseci 2021. pokazuju da će to biti godina s najvećom robnom razmjenom u zadnjih nekoliko godina, rekao je ministar, najavivši pritom hrvatsko-gospodarski forum koji će se ove godine održati u nekoliko ruskih gradova.

Hrvatska s Rusijom bilježi trgovinski deficit koji je neizbježan sa zemljom bogatom energentima kao što je Rusija, ne samo za nas, nego i za gotovo sve države svijeta, kazao je hrvatski šef diplomacije.

Izrazio je zadovoljstvo što je Hrvatsku prošle godine posjetilo čak 145 tisuća ruskih turista koji su ostvarili 800 tisuća noćenja.

Direktor predstavništva Hrvatske turističke zajednice u Rusiji Rajko Ružička rekao je kako je to rezultat brzog otvaranja Hrvatske za ruske turiste izdavanjem viza koje je krenulo već 1. travnja, što tada nije radio nitko od konkurenata u Europskoj uniji. Ključno je bilo i što je Hrvatska među prvima počela priznavati rusko cjepivo Sputnjik V, dodao je.

Ove godine očekujemo daljnji rast, ja se nadam da bi ova godina mogla biti rekordna, odnosno negdje oko 200 tisuća ruskih gostiju, rekao je Ružička.

Posjet hrvatskog ministra Rusiji poklopio se s razdobljem velikih napetosti između Moskve i zapada. Zapadne prijestolnice izrazile su zabrinutost zbog ruskog grupiranja vojske na ukrajinskoj granici, strahujući od potencijalne ruske invazije na istok te države. Mediji navode različite brojeve ruskih vojnika na ukrajinskoj granici, no oni su uvijek veći od 100.000. Washington stoga prijeti uvođenjem sankcija koje potencijalno uključuju financijsku izolaciju Rusije, poput izopćenja iz međunarodnog financijskog sustava SWIFT. Moskva, pak, traži pravne garancije da se NATO neće dalje širiti na istok te da se ne postavljaju raketni sustavi u blizini ruskih granica.

Zbog tih napetosti dvije strane održale su nekoliko bilateralnih sastanaka, u Ženevi i Bruxellesu, a izravno su razgovarali i ruski i američki predsjednici Vladimir Putin i Joe Biden. Lavrov je prošli tjedan najavio da očekuje pismeno očitovanje o ruskim zahtjevima ovaj tjedan.