Najbogatijih 1 posto emitira jednaku količinu ugljičnog dioksida (CO2) kao najsiromašnije dvije trećine stanovništva planeta, prema novom izvješću Oxfama, organizacije za borbu protiv siromaštva.
20.11.2023.
09:44
Autor: Hina/HRT
Najbogatijih 1 posto emitira jednaku količinu ugljičnog dioksida (CO2) kao najsiromašnije dvije trećine stanovništva planeta, prema novom izvješću Oxfama, organizacije za borbu protiv siromaštva.
U 2019. emisija ugljika od 1 posto najbogatijih porasla je na 16 posto ukupne svjetske emisije, što je jednako količini emisija koje proizvodi 5 milijardi najsiromašnijih ljudi.
Oxfamovo izvješće, objavljeno u nedjelju i temeljeno na istraživanju Stockholmskog instituta za okoliš (SEI), procijenilo je emisije potrošnje različitih dohodovnih skupina.
Nalazi studije naglašavaju jaz između ugljičnog otiska superbogatih, čiji su način života i ulaganja u fosilna goriva bogati ugljikom, i ostatka svijeta.
Chiara Liguori, Oxfamova viša savjetnica za politiku klimatske pravde, rekla je da superbogati "pljačkaju planet", dok siromašni plaćaju cijenu.
- Ogroman opseg klimatske nejednakosti otkriven u izvješću naglašava koliko su dvije krize neraskidivo povezane - potiču jedna drugu - i hitnu potrebu da se osigura da sve veći troškovi klimatskih promjena padaju na one koji su najodgovorniji i najsposobniji platiti, rekla je.
- Jaz između superbogatih i nas ostalih je ogroman. Bilo bi potrebno oko 1500 godina da netko u donjih 99 posto proizvede onoliko ugljika koliko najbogatiji milijarderi u jednoj godini. To je suštinski nepravedno.
- Vlade na globalnoj razini, uključujući UK, moraju se uhvatiti u koštac s dvostrukom krizom nejednakosti i klimatskih promjena, usmjeravajući se na prekomjerne emisije superbogatih tako što će ih dodatno oporezivati.
- To bi prikupilo prijeko potrebne prihode koji bi se mogli usmjeriti na niz vitalnih potreba socijalne potrošnje, uključujući pravedno prebacivanje na čistu, obnovljivu energiju, kao i ispunjavanje naših međunarodnih obveza za podršku zajednicama koje već snose najveći teret klimatske krize.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!
Autorska prava - HRT © Hrvatska radiotelevizija.
Sva prava pridržana.
hrt.hr nije odgovoran za sadržaje eksternih izvora