Nema naznaka smirivanja rusko-ukrajinske krize

Nema naznaka smirivanja napetosti i diplomatsko rješenje rusko-ukrajinske krize. Rusija, nakon što je dovela više od stotinu tisuća vojnika na ukrajinsku granicu, vojne snage sada gomila u Bjelorusiji i optužuje Sjedinjene Države da će raspoređivanjem nekoliko tisuća vojnika u Rumunjskoj i Poljskoj samo povećati napetosti. Čelnica Europske komisije Ursula von der Leyen pozvala je Kremlj da se vrati na put mira i dijaloga. Stanje u Ukrajini prati reporterka HTV-a Elizabeta Gojan. 

- Ovdje je turski predsjednik Erdogan svog ukrajinskog domaćina Zelenskog pozdravio sa - "Slava Ukrajini"! Turski predsjednik pokušava biti posrednik u ovoj krizi s Rusijom bez kako je rekao zauzimanja strana. To je delikatan trenutak jer Turska nikako ne želi ugroziti svije odnose s Rusijom, ali ni umanjiti partnerske odnose s Ukrajinom. Sigurno da je riječ o osjetljivom posredovanju. Turska Crno more dijeli s Rusijom i Ukrajinom i dobra je s obje zemlje. No kao članica NATO-a, učinit će sve kako treba napadne li Rusija Ukrajinu. Inicijativa predsjednika Erdogana namijenjena je i njegovoj turskoj publici gdje treba pokazati njegov značaj na međunarodnoj sceni, rekla je Gojan.

Ruski pokušaj utjecaja na europsku sigurnosnu arhitekturu

Istaknula je kako se ovdje ne radi o Ukrajini, radi se o ruskom pokušaju utjecaja na europsku sigurnosnu arhitekturu.

- SAD šalje u Njemačku, Rumunjsku i Poljsku koja graniči s Ukrajinom tri tisuće vojnika. Biden pokušava pokazati svoju odlučnost istodobno ne potkopavajući šanse za nekakvo političko rješenje. Jako se trudi ne poslati veliki broj vojnika ni u jednu baltičku zemlju, koja graniči s Rusijom. Ova raspoređivanja su najkonkretniji znak da je ova kriza puno veća od same Ukrajine. Rivalstvo Rusije i SAD-a, koje posjeduju još uvijek najveće nuklearne arsenale na svijetu, datira još iz Hladnog rata. Tada je Ukrajina uz Rusija bila ključni dio komunističkog Sovjetskog saveza, rekla je Gojan.

- Rumunjska ugošćuje neke američke vojnike i na njenom je području od 2016. kopnena proturaketna postaja koju su Rusi 2016. godine prozvali velikom sigurnosnom prijetnjom, rekla je Gojan.

Moskva američki potez prozvala destruktivnim

Istaknula je kako je Moskva američki potez prozvala destruktivnim jer škodit će mogućnosti diplomatskog rješenja.

- U Ukrajini se pokušava spustiti lopta na zemlju. Ukrajinski ministar obrane tvrdi kako je broj kršenja primirja znatno manji i kako u posljednja tri tjedna nije bilo žrtava. Neki analitičari uvjereni su kako će Putin, odlučili se na vojnu akciju, to učiniti nakon završetka Zimskih olimpijskih igara koje sutra počinju u Kini jer tada završavaju i vojne vježbe u Bjelorusiji. Ukrajincima je sve teže jer su bombardirani izravnim prijetnjama, a ukrajinski političari umanjuju te prijetnje. Oni bi jedino željeli da se ruske snage maknu s ukrajinskih granica. U idealnom svijetu željeli bi da Krim ponovno postane njihov, kao i Donbas. To je samo želja koja se ne može ostvariti bez velikog i ratnog sukoba, zaključila je Gojan.

Sin Nadije Makarenko, Anton, nestao je prije sedam godina u borbama s proruskim pobunjenicima u okolici Luganska.

- No ukrajinska pravobraniteljica zadužena za razmjenu zarobljenika prije tri dana rekla je da je u zarobljeništvu još 400 osoba, rekla je Nadia Makarenko.

Dok kod Makarenko još tinja nada, sin Nine Branowitske više se neće vratiti. Poginuo je kod Donjecka. Njegova je fotografija samo jedna od tisuću na spomen-zidu u Kijevu posvećenom žrtvama sukoba 2015. godine.

- U bliskom sam kontaktu s majkama. Ponašaju se kao da su naši dečki još živi. Kao da nas nikada nisu napustili, rekla je Nina Branowitske, majka poginulog ukrajinskog dragovoljca.

U Kijev je došao i turski predsjednik Erdogan. Kao članica NATO-a, Turska se protivi novim sankcijama Rusiji, ali je jasno na čiju bi stranu stala u slučaju ruske invazije.

- Pozorno pratimo izazove s kojima se Ukrajina suočava. Podupiremo njezinu teritorijalnu cjelovitost i suverenitet. Pozivamo sve strane na suzdržanost i dijalog, istaknuo je Recep Tayyip Erdogan, turski predsjednik.

Na vijesti o raspoređivanju 3000 američkih vojnika u istočnoj Europi reagirao je Kremlj.

- Nekoliko smo puta pozivali naše američke kolege da prestanu s daljnjim raspirivanjem napetosti na europskom kontinentu, a riječ je o raspoređivanju američkih vojnika u europske zemlje u blizini naših granica. Jasno je da to nisu koraci za deeskalaciju napetosti, naprotiv, vode njihovu podizanju, rekao je Dmitrij Peskov, glasnogovornik Kremlja.

Dodatne vojne snage spremna je poslati i Francuska.

- Ponuda Francuske da pošalje trupe u Rumunjsku nije provokacija, to je odgovor na obveze koje imamo kao članica NATO-a. Ne vidim kako bi to moglo poremetiti razgovore francuskog predsjednika Macrona i predsjednika Putina, rekao je Jean-Yves Le Drian, francuski ministar vanjskih poslova.