Tri desetljeća Daytona: Problem je početni mandat OHR-a

Daytonski sporazum danas bi bio u cijelosti proveden a BiH stabilna država da je međunarodna zajednica istu odlučnost kakvu je 1996. godine pokazala u provedbi njegova vojnog dijela primijenila i u provedbi civilnih aspekata, ocjena je koju su 30 godina kasnije dala dvojica bivših važnih diplomata angažirana u OHR-u. 

Valentin Inzko, bivši visoki predstavnik u BiH koji je na toj dužnosti bio najduže odnosno punih 12 godina sve do 2021. te bivši njemački diplomat Michael Steiner, prvi zamjenik visokog predstavnika Carla Bildta u mandatu od siječnja 1996. do srpnja 1997. godine danas kažu da je u provedbi civilnog odnosno političkog dijela sporazuma kojim je 1995. godine okončan rat u BiH nedostajao jasan mandat kakvoga su dobili zapovjednici tadašnjih Implementacijskih snaga (IFOR) pod zastavom NATO-a koje su predvodili Amerikanci i u čijem je sastavu bilo 60 tisuća teško naoružanih vojnika.

- Nama su tada generali jasno rekli: bude li nam se netko suprotstavio odmah ćemo pucati. I svi su to znali. I zato nije ni bilo potrebe da se puca, kazao je Steiner koji je ponovo stigao u Sarajevo kako bi sudjelovao na panelu posvećenom 30. obljetnici Daytonskog sporazuma organiziranom u okviru History Festa.

Primarni cilj Daytonskog sporazuma, kako podsjeća, jeste bio zaustaviti rat a Bill Clinton u reizbornoj godini nije želio da se u SAD vraćaju vreće s tijelima vojnika pa su pripadnicima IFOR-a praktično dane odriješene ruke.

No kada su Steiner i Bildt stigli u Sarajevo 1996. godine, nešto prije vojnika NATO-a, ne samo da nisu imali jake i jasne ovlasti nego nisu imali ni ured.

- Velika pogreška i izvorni grijeh Daytona je bio to što je civilno-politička pitanja postavio kao drugorazredna, kaže Steiner pojašnjavajući kako su on i Bildt poslani u BiH u nejasnu misiju nadziranja stanja i "pomaganja" u provedbi Daytonskog sporazuma. U takvoj situaciji nisu imali ovlasti čak ni spriječiti masovnu paljevinu kuća i zgrada u okolici Sarajeva kada su Radovan Karadžić i Momčilo Krajišnik praktično natjerali Srbe iz sarajevskih predgrađa koja su pripala Federaciji BiH da se odsele odnosno napuste svoje domove i pri tom sve unište.

Steiner ne krije koliko su u tadašnjem OHR-u bili frustrirani ovom pozicijom a ona se promijenila tek 1997. godine kada je na zasjedanju Vijeća za provedbu mira u BiH (PIC) u Bonnu donesena odluka kojom je visoki predstavnik "naoružan" izvršnim odnosno tzv. bonskim ovlastima čime je dobio mogućnost nametanja odluka i smjene izabranih dužnosnika.

Steiner pojašnjava kako je to bilo nužno ne bi li se koliko-toliko ispravila druga velika pogreška koju je međunarodna zajednica počinila u BiH odlučivši da se prvi poslijeratni izbori provedu već u jesen 1996. godine umjesto da se to odgodi za najmanje tri godine dok se stanje ne stabilizira.

Steiner pak kaže da unatoč brojnim razočarenjima postoji bar jedna stvar na koju je ponosan: to što je i bez jasnog mandata OHR uz potporu OESS-a osigurao da se sada pravomoćno osuđeni ratni zločinac Radovan Karadžić 1996. godine ne može natjecati na izborima.

No tvrdi kako su i njega i Bildta po zapadnim glavnim gradovima zbog toga gledali sumnjičavo pitajući ih je li to baš demokratski.

Bonske ovlasti

Bonske su ovlasti kasnije intenzivno koristili drugi visoki predstavnici poput Paddyja Ashdowna no štetu i zastoj prije toga bilo je teško nadoknaditi a kada je 2009. godine na čelo OHR-a došao Inzko odnos međunarodne zajednice naglo se promijenio pa on nije ni imao priliku nametati odluke i smjenjivati dužnosnike jer je prevladala procjena kako domaćim političarima treba dati priliku da sami pokažu kako su u stanju rješavati probleme. I tada je uslijedilo 12 godina opće stagnacije.

Inzko danas kaže kako posebice žali jer je baš kad je on došao u BiH donesena odluka da strani suci i tužitelji odu iako su, kako tvrdi, uradili "fantastičan posao" prikupivši brojne dokaze o korupciji povezanoj s politikom.

- To je bila strašna greška, kaže Inzko dodajući da su kompetentni strani suci i tužitelji očevidno bili velika smetnja političarima u BiH.

Steiner i Inzko suglasni su kako je u sadašnjem trenutku nemoguće ukloniti OHR jer bi nastupila neravnoteža u BiH a imaju i poruku važnu zbog rata u Ukrajini.

Bez vojnog preokreta na terenu 1995. kada je intervenirao NATO, a snage bosanskih Srba bile pred porazom dok je pozicija Slobodana Miloševića bila značajno oslabljena pregovori u Daytonu ne bi imali ni najmanje šanse za uspjeh.

- Toliko o moći diplomacije, kaže Steiner.