Ogorec: Rusija polako, ali sustavno drobi ukrajinsku obranu

Vijesti iz Rusije dolaze na kapaljku - ruska vojska kišom dronova i krstarećih projektila napala je Kijev i ostale oblasti u kojima stradavaju uglavnom civili. O sigurnosnim pitanjima te požarima u Hrvatskoj, razgovarali smo s prof. Marinkom Ogorecom, stručnjakom za sigurnosno-vojna pitanja.

Sve manje je informacija o dinamici rata između Ukrajine i Rusije:

- Na terenu je još uvijek status quo. Nakon prošlogodišnje neuspješne ukrajinske ofenzive, Rusija je preuzela stratešku inicijativu koja je zadržana u ruskim rukama do današnjeg dana i oni izvode svoje borbene napadne operacije, Ukrajina se brani. U tim operacijama izvedeni su uglavnom taktički pomaci. Rusija polako, ali sustavno drobi ukrajinsku obranu, zauzima dio njihovog teritorija, međutim to su još uvijek pomaci na taktičkoj razini, kaže prof. Marinko Ogorec.

Prošle godine u ovo doba Ukrajinci su krenuli u ofenzivu na istoku, no brzo su stali. Uskoro su morali odgovoriti na ruske protuofenzivne aktivnosti u kojima Rusi ne štede ni vojsku ni ljude.

- Ovo je rat u kojem se jako puno gubi i opreme i ljudi na obje strane. Nisu samo Rusi ti koji gube opremu i ljude. Gubi ih i Ukrajina. Tko će više izdržati, tko će duže izdržati, za sada priča nije na ukrajinskoj strani. Nije Ukrajina u toj poziciji da bi mogla nešto bolje proći, dodaje Ogorec.

Otkrio je i koliko je točno da ruska vojska polako, ali sigurno napreduje od proljeća do danas:

- Putin ne odustaje od osvajačkog rata, ali isto tako činjenica je da Rusima trenutno dobro ide. Bez obzira na sav tip rata, ovo nije tip rata blitzkriega, to se vidi. On je u samom startu prestao biti blitzkrieg. Došli su do nekakve potpuno drugačije dinamike, radi se o postupnom polaganom napredovanju, uz teške velike gubitke na obje strane, uz drobljenje protivničke obrane, tako da su to sad sve situacije rata koji je karakterističan samo za taj prostor, objašnjava Ogorec.

Prije nekoliko dana na Kijev i okolicu ispaljeno je 89 različitih projektila.

- To je jedan pokazatelj cjelokupne situacije. Onaj početni i borbeni moral stanovništva i motivacija boraca i motivacija stanovništva da se obrane od ruske agresije, iznenađenje koje su Rusi doživjeli na samom početku svoje agresije, pokazuje da se sada polako situacija mijenja, ističe Ogorec.

''Novi tip ugrožavanja nacionalne sigurnosti''

Prošlog tjedna od utorka su buknula tri požara, gotovo u isto vrijeme. Skradin, Trogir, Podgora.

- Mi smo turistička zemlja, u turističkoj sezoni naš prostor se umnogostručuje po broju ljudi koji dolaze. Dolazi jako velik broj turista. Dolazi jako velik broj ljudi jer je Hrvatska vrlo sigurna zemlja i kao sigurna zemlja, jamči im dobru zabavu i provod i jamči im siguran dolazak na ovom prostoru. Međutim, ne dolaze svi s dobrim namjerama. Ima i onih koji dolaze s lošim namjerama, ima onih koji dolaze s određenim ciljevima koji nisu nimalo prihvatljivi za Republiku Hrvatsku. Produkt toga su možda i ovi požari, govori Ogorec.

Odgovorio je na pitanje treba li pooštriti kazne za one koji potpaljuju požare:

- Naš sustav nacionalne sigurnosti funkcionira, policija otkriva počinitelje, vatrogasci se vrlo uspješno bore s ovim stihijama, nadzor nad granicama, nad dolaskom ljudi, prometnicama, odvija se dobro. Uz toliko veliki broj ljudi koji dolaze vidimo da taj sustav funkcionira, naglašava Ogorec.

- Osim što ima nemara i zlonamjernih posezanja, postoje oni mali privatni interesi koji vode u kriminal. Svega tu ima. Ti požari su produkt svega toga, dodaje Ogorec.

Hrvatska ima nove sigurnosne izazove, no Ogorec ističe kako se takve stvari ne događaju samo nama.

- Nismo jedini, na početku OI-a je bila kombinacija hakerskih napada s paljenjem određene infrastrukture. To je novi tip ugrožavanja nacionalne sigurnosti, kaže Ogorec.

Osvrnuo se i na to koliko trebamo podizati razinu nacionalne sigurnosti Hrvatske:

- Mora se konstatirati da je Hrvatska sigurna zemlja. Hrvatska je jedna od najsigurnijih europskih zemalja, no u sustav sigurnosti nikad nije previše uloženo. Sigurnost je danas roba na tržištu koja se mora platiti, koja se mora kupiti. Kupujete je na taj način da ulažete u sustave koji omogućavaju sigurnost. Policija, vojska, vatrogasci, tajne službe. Ne možete nikada uložiti previše, zaključuje Ogorec.