Olimpijske igre u Parizu najveći su sigurnosni izazov u povijesti sportskih događaja ovakvog ranga i masovnosti. Broj prijetnji nikad nije bio veći, pa je i izazov za francuske sigurnosne službe nikad veći.
26.07.2024.
19:16
Autor: Eugen Husak/Tanja Kuturovac/I.Z./Dnevnik/HRT
Olimpijske igre u Parizu najveći su sigurnosni izazov u povijesti sportskih događaja ovakvog ranga i masovnosti. Broj prijetnji nikad nije bio veći, pa je i izazov za francuske sigurnosne službe nikad veći.
Nikad teže i nikad izazovnije. Tako, zbog dva aktualna rata i migrantske krize - Olimpijske igre u Parizu opisuju domaći sigurnosni stručnjaci.
Prvi test, kažu, sigurnosne službe imat će već večeras, jer se ceremonija otvaranja ne odvija na sigurnom i zatvorenom stadionu, nego u srcu višemilijunskog grada, u nekoliko kilometara dugom prostoru uz rijeku Seinu.
- Jer se mora brinuti ne samo o sigurnosti mjesta, gdje se sve to događa, odnosno te površine, nego i cijeli dio uzvodno rijeke Seine, jer je Seina rijeka koja teče, i može se bilo pasivnim, bilo aktivnim metodama unijeti bilo kakav neprihvaćajući i neželjeni oblik, poručio je dr.sc. Gordan Akrap, Sveučilište obrane i sigurnosti "dr. Franjo Tuđman".
Čak i obična boja koja se iznenada pojavi u rijeci može izazvati efekt panike s katastrofalnim posljedicama. Stoga je osim dobro obučenih policajaca i vojnika, koji djeluju među ljudima - ključ uspjeha prevencija kroz dobar obavještajni rad.
- Bez obavještajne, dobre obavještajne potpore, teško da bi masa vojnika i policajaca mogla nešto ozbiljnije napraviti, dodao je dr.sc. Marinko Ogorec, Veleučilište Velika Gorica.
Obavještajna potpora ovdje igra ključnu ulogu. A za nju su najveći problem, poručuje profesor Ogorec, oni koji djeluju izvan bilo kakve organizacije.
- Tzv. usamljeni vukovi, slobodni strijelci, freelanceri kako god ih nazivamo. Ljudi koji su sami, koji donesu odluku sami o takvom nekakvom činu i to je vrlo teško prevenirati, istaknuo je Ogorec.
Zato se, poručuje kriminalist Cvrtila, sigurnosne službe uvijek bave procjenom rizika.
- Važu se rizici, pa je tako rizik puno veći, gdje je veće okupljanje građana. Najveće tamo gdje su sportski događaji. Možda neki trgovački centri, koji će se morati dodatno osiguravati, možda će biti pregledi na samim ulazima, rekao je kriminalist Željko Cvrtila.
Profesor Akrap smatra da će uspješnost osiguranja itekako ovisiti i o tome koliko su sigurnosne službe spremne nagaziti crtu političke korektnosti, ponajprije kroz npr. korištenje izraelskih softverskih rješenja za prepoznavanje lica.
- Sasvim sigurno su organizatori morali poduzeti aktivnosti u tehničkom i tehnološkom smislu, kojima ograničavaju ljudska prava i slobode građana tako da taj događaj prođe sigurno, kazao je Akrap.
Svi se slažu i da su ove igre više nego bilo koje prije njih ugrožene i na tzv. digitalnoj razini.
- Sad zamislite da kolabira njihov digitalni sustav, informacijski sustav, da dođe do zamjene rezultata na borilištima, jer nije ne moguće. Zamislite netko pobjedi i oni zamjene rezultate, poručio je Akrap.
Zbog svega toga, poručuju, cijena osiguranja ovakvih priredbi može dosegnuti i milijardu, a pripreme sigurnosnih službi traju godinama.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!
Autorska prava - HRT © Hrvatska radiotelevizija.
Sva prava pridržana.
hrt.hr nije odgovoran za sadržaje eksternih izvora