11:28 / 04.05.2022.

Autor: V.K./HRT/Hina

BiH: Izborno povjerenstvo odbija prigovore zbog raspisivanja izbora

Izbori u BiH

Izbori u BiH

Foto: Ilustracija / Shutterstock

Predsjednik Središnjeg izbornog povjerenstva BiH (SIP) Suad Arnautović u srijedu je odlučno odbacio prigovore na zakonitost raspisivanja izbora, ali je potvrdio da je u BiH na djelu nedopustiva diskriminacija birača zbog njihove etničke pripadnosti ili mjesta prebivališta.

Nakon što je SIP ranije tijekom dana većinom glasova donio odluku da se opći izbori u BiH provedbu 2. listopada temeljem odredbi postojećeg izbornog zakona, Arnautović je novinarima u Sarajevu kazao kako je to bila jedina mogućnost jer se ono što piše u zakonu mora poštovati.

Ocijenio je kako bi odgoda izbora zbog nepostizanja političkog dogovora o izbornoj reformi predstavljala kršenje temeljenih prava građana BiH, odnosno kako nikome nije dopušteno "oteti pravo biračima" da svake četiri godine izađu na izbore i glasaju.

- Postavlja se pitanje je li onima koji se tome protive cilj da BiH prestane funkcionirati kao demokratska država, kazao je Arnautović.

Odbio je komentirati prigovore dužnosnika iz Hrvatske na zakonitost izbornog procesa kazavši kako je to posao državnih dužnosnika BiH a ne članova SIP-a.

Potvrdio je ipak kako bi bio krajnje vrijeme da se izborni sustav u BiH reformira, ali je istaknuo kako je njegova najveća manjkavost ono što je utvrđeno kroz pet presuda Europskog suda za ljudska prava, odnosno kroz činjenicu da se biračko pravo za članove Predsjedništva BiH i parlamentarnih domova naroda te za predsjednike i potpredsjednike entiteta temelji na entičkoj pripadnosti i prebivalištu u jednom od dva entiteta.

- To je segregacijski ekskluzivitet po kojemu etnicitet i mjesto življenje određuje aktivno i pasivno biračko pravo. To ne neprihvatljvo razdvajanje birača, kazao je Arnautović.

Hrvatski član SIP-a Vlado Rogić pred novinarima je ponovio prigovore na zakonitost provedbe izbora koje je iznio i na sjednici SIP-a ranije tijekom dana kazavši kako je izborni zakon manjkav nakon što je Ustavni sud svojom presudom u slučaju "Ljubić" 2016. godine stavio izvan snage dijelove izbornog zakona zakona kojima je bilo utvrđeno da se iz svake županijske skupštine u federalni Dom naroda bira barem po jedan zastupnik iz reda svakog konstitutivnog naroda.

Arnautović je kazao kako ne vidi ništa problematično u uputi temeljenoj na zakonskoj odredbi da SIP svojom odlukom nakon svakog popisa stanovništva utvrđuje broj i nacionalni raspored zastupnika koji se iz županijskih skupština delegiraju u entitetski Dom naroda.

Na taj je način ovo tijelo konstituirano i nakon izbora prije četiri godine no Rogićevo je stajalište kako se provedbenim aktima ne mogu trajno nadomještati nedostajuće zakonske odredbe.

Prema popisu birača koji je zaključen 3. svibnja pravo glasanja na izborima u BiH 2. listopada imat će nešto više od 3 milijuna i 370 tisuća birača. Onima koji žive izvan zemlje će uz prethodnu registraciju biti omogućeno glasanje poštom ili u diplomatskim predstavništvima BiH.

U SIP-u sada očekuju da će izvršna vlast osigurati sredstva za provedbu izbora u zakonskom roku od 15 dana. Arnautović je upozorio kako će u protivnom SIP pokrenuti mehanizme predviđene zaznenim zakonom koji za ometanje provedbe izbornog postupka predviđaju kazne do tri godine zatvora za slučajeve "činjenja i nečinjenja".

video thumb

Opći izbori u Bosni i Hercegovini raspisani za 2. listopada

Opći izbori u Bosni i Hercegovini bit će održani 2. listopada, odlučili su u srijedu članovi Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP) te zemlje.


- Izbori će se održati u nedjelju, 2. listopada, a sredstva za provedbu moraju se osigurati u roku od 15 dana od datuma raspisivanja izbora, izjavio je predsjednik SIP-a Suad Arnautović nakon usvajanja odluke na sjednici tog tijela u Sarajevu.

Za provedbu izbora mora se osigurati nešto manje od 47 milijuna kuna, no tu odluku mora donijeti Vijeće ministara BiH a ona je sada neizvjesna jer još nije usvojen državni proračun za 2022. godinu.

Protiv odluke o raspisivanju izbora glasao je samo Vlado Rogić, jedan od dvojice hrvatskih članova SIP-a.

- U ovom trenutku ne postoje zakonske odredbe niti preduvjeti za slobodne i demokratske izbore sukladno ustavu, kazao je Rogić na sjednici obrazlažući svoje stajalište. Konstatirao je kako u BiH već godinama traje permanentna izborna kriza.

Rekao je kako je svima jasno da do danas nisu provedene presude Europskog suda za ljudska prava i presuda Ustavnog suda BiH u slučaju "Ljubić" koja je praktično stavila izvan snage dio izbornog zakona kojim je definiran način konstituiranja Doma naroda parlamenta Federacije BiH.

- Zato se u ovom slučaju nikako ne može raditi o pravnoj praznini i to se ne može riješiti na bilo koji drugi način osim donošenjem novih zakonskih odredbi. Znamo da je Ustavni sud to naložio, no te odredbe do sada nisu donesene i BiH ulazi u situaciju u kojoj nema odredbi o ključnim stavkama popune nekih tijela koja se biraju, kazao je Rogić.

Njegov je argument protiv izbora bio i taj da SIP nema zakonske osnove svojom odlukom utvrditi način delegiranja zastupnika u federalni Dom naroda kako je to učinio prije četiri godine jer je to bilo samo privremeno rješenje a ponovno posezanje za takvim modelom bi prema Rogićevu mišljenju prekršilo načelo pravne sigurnosti.

Članica SIP-a Vanja Bjelica Prutina ustvrdila je kako je Rogićevo tumačenje pravnih prazina neutemeljeno kao i da za odgodu izbora nema osnova jer je to definirano važećim izbornim zakonom.

- Osobno sam razočarana jer kroz dugi niz godina parlament nije proveo presude i to je doista poražavajuće no to ni na koji način ne može utjecati na obvezu raspisivanja izbora, kazala je Bjelica Prutina.

Član SIP-a Željko Balakar također je kazao kako je razočaran jer do sada nije bilo dogovora o načinu provedbe sudskih presuda, ali je istaknuo kako se odluka donesena u srijedu odnosi na izravne izbore dok je problem na kojega je ukazao Rogić vezan za formiranje tijela koje se bira naknadno i to delegiranjem zastupnika.

Uz odluku o raspisivanju izbora usvojeni su i provedbeni akti poput upute o rokovima i redosljedu izbornih aktivnosti i odluke o zaključivanju središnjeg popisa birača kakav je bio 3. svibnja.

Na izborima u listopadu građani BiH imat će priliku izravno birati tri člana Predsjedništva BiH, zastupnike u Zastupničkom domu parlamenta BiH te parlamenta Federacije BiH kao i zastupnike u Narodnoj skupštini Republike Srpske te presjednika i potpredsjednike tog entiteta. Izravno se biraju i zastupnici u skupštinama deset županija u Federaciji BiH.

Naknadno će se neizravno, odnosno delegiranjem izabranih zastupnika iz županijskih skupština utvrditi novi sastav Doma naroda parlamenta Federacije BiH koji onda biraju zastupnike u Domu naroda državnog parlamenta.

U federalnom parlamentu neizravno će se birati i novi predsjednik i dva dopredsjednika entiteta.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!