Cvrtila: Možda će doći do deeskalacije ove krize, ali će tenzije ostati

Hoće li biti rata u Ukrajini? Tko potiče eskalaciju sukoba? Kako ga riješiti diplomatskim putem? Kakve ustupke trebaju napraviti sukobljene strane da bi se spustilo oružje? Koliko bi dalekosežne bile posljedice eventualnog novog rata na tlu Europe?

Gosti u emisiji urednice i voditeljice Zrinke Grancarić su prof. dr. sc. Vlatko Cvrtila, stručnjak za sigurnosna pitanja i rektor Sveučilišta VERN, prof. dr. sc. Božo Kovačević, bivši veleposlanik RH u Rusiji, prof. dr. sc. Goran Bandov, Sveučilište u Zagrebu, dr. sc. Gordan Akrap, Insititut za hibridne ratove, Tihomir Vinković, vanjskopolitički komentator HRT-a.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij obratio se javnosti i rekao kako američki izvori tvrde da bi se napad na Ukrajinu mogao dogoditi 16. veljače.

Cvrtila je u HTV-ovoj emisiji "Otvoreno", na pitanje hoće li biti rata, rekao da je na to teško odgovoriti. 

- S jedne strane imamo američke obavještajne izvore koji govore da će sigurno biti rata. Sada su već i datumi poznati. Obično se s takvim podacima ne izlazi u javnost, ali kada su ipak objavljeni, oni isključivo imaju političku svrhu. Oni u kontinuitetu podržavaju onu poziciju koju u ovom trenutku ima SAD. Oni tu poziciju jačaju da bi izvršili pritisak na Rusiju, kazao je. 

Kada pokušavamo odgovoriti na pitanje hoće li biti rata, onda moramo odgovoriti na pitanje koje bi ciljeve taj rat ispunio i donio određene koristi, dodao je.

- Ako kažemo da će Rusija napasti Ukrajinu onda moramo ići za tim da vidimo koji bi to cilj bio. Danas okupirati neku državu je potpuno nesuvislo. To se ne može napraviti, posebno s onim brojem vojnika koji se nalazi na ukrajinskoj granici na ruskom teritoriju. Ako je pak minimalni cilj zaštititi dvije pokrajine u Donbasu koje su odmetnute, onda ne treba izvršiti vojni napad jer su ionako te pokrajine pod kontrolom, izjavio je Cvrtila.

Rusija inzistira na tome, dodaje Cvrtila, da im se daju određena sigurnosna jamstva. To je s njihove strateške strane u redu, jer, kako kaže, oni time žele priznanje da su relevantna svjetska sila.

- Mislim da je Putin postigao cilj, jer u zadnjih pet godina nije bilo toliko svjetskih državnika u Moskvi, kao što je to sada.

Drugi cilj, na kojemu Rusija inzistira, je da se vrate na Minsk 2, Rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a 2202, koja govori o tome kako bi trebalo oblikovati unutarnje političko rješenje i dati pokrajinama određeni autonomni status.

Ako se pitamo tko bi imao najviše koristi od rata, to sigurno nije Ukrajina, rekao je Cvrtila. Ako se gleda racionalno, napominje, Rusiji ne odgovara nešto što bi ih dugoročno dovelo do toga da imaju veliki gubitak.

Akrap: Očekujem da će se naći rješenje koje će spriječiti pojavu rata

Dan napada stavlja se u kontekst posjeta njemačkog kancelara Moskvi, smatra Akrap te dodaje da očekuje kako će taj posjet doprinijeti dodatnom približavanju oštro suprotstavljenih stavova koji su vladali od početka.

- Očekujem da će se u doglednoj budućnosti naći određeno rješenje koje će spriječiti pojavu rata, ali i da ćemo doći do te situacije da se na najvišim razinama dogovori, uvjetno govoreći, novi svjetski poredak koji bi trebao odrediti pravila ponašanja u svijetu na globalnoj razini u idućih 10-15 godina, izjavio je među ostalim Gordan Akrap.

Odgovarajući na pitanje tko može ugroziti Rusiju, Goran Bandov je kazao da je Rusija stalna članica Vijeća sigurnosti s pravom veta i da se ne može donijeti niti jedna odluka koja bi bila suprotna njenim interesima. To dakako vrijedi za sve stalne članice Vijeća sigurnosti.

- Rusija ima veće nuklearno naoružanje nego što imaju SAD, Velika Britanija i Francuska zajedno. Objektivno, nema straha za suverenitet i teritorijalni integritet Rusije. Pitanje je je li Rusija time zadovoljna i želi li dobiti poziciju kao što ju je imala za vrijeme Sovjetskog Saveza. Ona je tada imala značajno veći i širi utjecaj, kako na zemlje Sovjetskog Saveza, tako i na niz drugih regija koje su na neki način bile povezane s njima. Taj je utjecaj Rusija izgubila 90-ih procesima demokratizacije društva, naglasio je Bandov.

Bandov: Opasno je za Rusiju što se počela približavati Kini

Slaže se s tvrdnjom Cvrtile o tome da Rusija želi status velesile.

- U nekoliko poteza posljednja dva desetljeća to je i potvrdila. Ono što se događa, da bez Rusije u cijelom nizu regija ne možete riješiti nikakvu političku situaciju, vojnu situaciju, govori da je Rusija definitivno postala ponovno velesila. Smatram da je opasno za Rusiju to što se počela približavati Kini. To nije u interesu ni Rusiji, ali niti Zapadu, naglasio je.

Na pitanje ima li razloga Rusija strahovati za svoju sigurnost, Božo Kovačević kazao je kako misli da ima. Kako kaže, o tome su ruski predstavnici govorili još od kraja 90-ih godina.

- Najeksplicitnije je o tome govorio Vladimir Putin na konferenciji o sigurnosti 2007. godine kada je najavio izlazak Rusije iz nekih sporazuma zato što Zapad nije poštivao prethodno postignute dogovore, izjavio je Kovačević.

- Rusija je 20 godina pokušavala staviti na dnevni red neka pitanja, a Zapad je to odbijao. Rusija se poziva na različite dokumente Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. U Deklaraciji iz Astane iz 2010. godine piše da nijedna organizacija nema pravo proglašavati bilo koji dio područja OESS-a svojom interesnom zonom. Zapad zapravo govori da je cijela Europa njegova interesna zona i Rusija se tome dosad neuspješno suprotstavljala, izjavio je Kovačević. 

Vinković: Vijest da će Ukrajina biti napadnuta 16. veljače vrlo brzo demantirana

Na pitanje tko u Bruxsellesu vodi glavnu riječ oko ukrajinske krize i u kojem smjeru to ide Tihomir Vinković je rekao kako glavnu riječ vode oni koji se bore protiv dezinformacija.

- Vijest da je Zelenski rekao da će Ukrajina biti napadnuta 16. veljače je vrlo brzo demantirana, istaknuo je.

Kovačević: SAD-u je u interesu da Rusija doživi neki poraz - diplomatski ili oružani

Kovačević smatra da je ključni interes SAD-a da Rusija doživi neki poraz, bilo diplomatski ili oružani. Rat u Siriji, kaže, bio je percipiran kao sukob Rusije i SAD, a SAD je izgubio. Ruska javnost je okupaciju dijelova Ukrajine doživjela kao pobjedu Rusije, a Amerikanci inzistiraju da Rusija na neki način bude poražena, no pitanje je je li Rusija na to spremna.

Bandov je naglasio da je rat nepoželjan svima i da je potreban dijalog. Dipomacija je doslovno na svakom koraku. Istaknuo je da je bitno da se prava diplomacija događa iza pozornice te dodaje kako duboko želi vjerovati da će se kroz naredno vrijeme sve tako posložiti da deeskalira situacija te da nećemo više govoriti o potencijalnom ratu.

Akrap očekuje da će se nastaviti diplomatska komunikacija ključnih aktera - Rusije, Amerike, Francuske, Njemačke, NATO-a i EU-a u procesu približavanja suprotstavljenih stanovišta.

- S druge strane, te pozicije će biti poduprte određenim vojnim aktivnostima. Nemojmo zaboraviti da se u Crnom moru nalazi brojna ruska flota, dok se u istočnom Mediteranu grupira nekoliko flota, odnosno nosača zrakoplova Francuske i Italije, a vrlo vjerojatno i SAD-a. Okupirana područja će vjerojatno ostati u ustavno-pravnom poretku Ukrajine, međutim mi danas nismo spomenuli Krim. On je također okupiran, de iure je dio Ukrajine, ali de facto nije. Prema tome ti procesi će se nastaviti, kazao je među ostalim te smatra da će doći do ozbiljnih iskušenja za ukrajinsko društvo u budućnosti.

Stav Cvrtile je da ovo nije samo sukob Ukrajine i Rusije jer bi se već vjerojatno pronašlo rješenje.

- Ovo je sukob u okviru globalnog poretka, između velikih sila, Rusije i SAD-a. Rusija traži promjenu poretka, a SAD traži zadržavanje i širenje. Tu nema pobjednika. Svatko će inzistirati da u najmanju ruku proglasi pobjedu sa svoje strane. Mislim da će se tenzije i dalje nastaviti. Možda će doći do deeskalacije ovog konkretnog slučaja. Možda će se povući ruske vojne snage u unutrašnjost, ali će tenzije i dalje ostati, nažalost po Ukrajinu i njezin narod, kazao je.