09:12 / 01.09.2021.

Autor: Danko Družijanić/Zdenka Kardum/Dnevnik/IMS/V.G./S.M./HRT/Hina

Strateški forum na Bledu - u fokusu novi migrantski val

Andrej Plenković

Andrej Plenković

Foto: HTV / HRT

Bledski strateški forum (BSF) okupio je čelnike Europske unije, premijere istočne i jugoistočne Europe te predsjednike europskih zemlja. U fokusu rasprave je budućnost Europe i njezina otpornost na izazove, no ubrzo su postale dominantne teme mogući migrantski val, odnosi sa susjedstvom i proširenje Europske unije. 

Na današnjoj panel raspravi uz europske čelnike bili su isključivo predsjednici vlada zemalja članica EU-a koji su iz srednje i južne Europe. Radi se o područjima koja su "ulaz" migranata s Bliskog istoka i djelomično s Mediterana u Europsku uniju. Osim toga, ovo je i dio Europe koji graniči sa Zapadnim Balkanom gdje su države kandidatkinje za EU koje su počele gubiti strpljenje i entuzijazam za daljnje priključenje, kazao je među ostalim novinar Danko Družijanić za središnji Dnevnik HTV-a javljajući se iz Bleda. 

- Janez Janša, domaćin skupa, trpi određene kritike u Sloveniji zbog svoje politike. Mađarski premijer Viktor Orban i dalje ponavlja svoju tezu "nećemo u našoj državi ljude druge kulture". Hrvatska pak već godinama drži neki srednji put. Ona slijedi zacrtane pravce iz Bruxellesa, ali niti ne oponira političarima poput Orbana i Janše. Premijer Andrej Plenković kazao je danas da se on s  njima dvojicom čuje svakodnevno, te mu Orbanove izjave nisu nikakvo iznenađenje, dodaje Družijanić. 

video thumb

Predsjednik Europskog parlamenta David Sassoli na prvom panelu istaknuo je da je razočaran zaključcima europskih ministara unutarnjih poslova od utorka u kojima su se usuglasili da će se osloniti na Afganistanu susjedne države kako bi upravljali potencijalnim novim migrantskim valom.

Ministri su naglasili da ne žele ponavljanje scenarija iz 2015. kad je u Europu stiglo više od milijun migranata, pa su najavili brže i odlučnije djelovanje Unije i odredili 200 milijuna eura za humanitarnu pomoć Afganistanu. 

- Vidjeli smo da države izvan EU-a nude gostoprimstvo, no to nisu učinile europske zemlje. Ne možemo se praviti da Afganistan nije naš problem, mi smo sudjelovali u toj misiji, kazao je Sassoli koji se nedavno zbog tog pitanja sukobio sa slovenskim premijerom Janezom Janšom, domaćinom foruma. 

Grčki premijer: Bili smo žrtva europske politike 2015. godine. To se ne smije ponoviti  

Sassoliju se na panelu usprotivio grčki premijer Kiriakos Mitsotakis, naglasivši da je njegova država bila žrtva europske politike iz 2015. koja se ne smije ponoviti. Europa mora naučiti iz ovih grešaka i poslati poruku krijumčarima da ne mogu ponovno koristiti ljudsku patnju, kazao je. Sassoli je odgovorio da nijedna država ne smije biti ostavljena sama zbog svog geografskog položaja i upravo zato potrebna je zajednička europska migrantska politika.

Orban ponavlja da se protivi konceptu otvorenih granica 

Suprotno stajalište zauzeo je mađarski premijer Viktor Orban, podsjetivši da se 2015. prvi usprotivio europskom konceptu otvorenih granica koji može uništiti kulturni identitet Europe.

Češki premijer Andrej Babiš situaciju u Afganistanu prozvao je katastrofom i sramotom Zapada, a za migracije je iznio predviđanje da će se ponovno riješiti pregovorima s Tayyipom Erdoganom, predsjednikom Turske kojoj je EU nakon prošle krize financijski pomagala u zamjenu za zaustavljanje migrantskog vala.

Plenković: Unutar saveza različiti stavovi 

Hrvatski premijer Andrej Plenković rekao je da ta rasprava baca dobro svjetlo na to kako se EU osjeća danas jer unutar saveza postoje različite unije.

- Ima nas koji bismo bili strogi prema Turskoj i onih koji s njom žele pronaći rješenje s migracijama. Ima onih koji bi pronalazili nove načine suradnje s Rusijom te onih koji bi prema njoj bili strogi zbog Krima... Neki su za proširenje EU-a, a neki dobivaju alergijsku reakciju na sam spomen tog pitanja, rekao je premijer. 

video thumb

Suglasje na forumu - nije dovoljna "meka moć" EU-a, već je potrebna i "tvrda moć"

Plenković je rekao da bi se bez pandemije covida-19 Europa danas bavila zelenom ekonomijom i četvrtom industrijskom revolucijom, koje će biti rasprava budućnosti, pa dodao da EU mora pažljivo birati koje će unutarnje rasprave voditi jer one najviše usporavaju napredak Unije. Na nepotrebne sporove u EU-u koji zaokupljaju političku agendu upozorio je i slovenski premijer Janez Janša, a Mitsotakis je rekao da bi netko tko ne zna ništa o Europi gledajući današnji panel mislio da se oni oko ničega ne mogu složiti. To nije istina, rekao je grčki premijer, poručivši da se premalo priča o europskim uspjesima odgovoru na covid-19 i ekonomsku krizu koju je pandemija uzrokovala ili klimatskoj neutralnosti. Europa je umjetnost manjih kompromisa za velike ambicije, zaključio je.

Sudionici panela oko jednog su se složili - da nije dovoljna samo 'meka moć' EU-a, nego da ona mora biti popraćena i 'tvrdom moći', jer sve humanitarne operacije te investicije ne dolaze do ljudi trećih država ako nisu u sigurnom okruženju. 

Bilateralni susreti premijera Plenkovića

Plenković se na marginama skupa na Bledu kratko susreo s predsjednikom Europskog vijeća Charlesom Michelom te premijerom Kosova Albinom Kurtijem, Mađarske Viktorom Orbanom i Slovenije Janezom Janšom.


Pohvalio odnose sa Slovenijom

Hrvatska i Slovenija u vrijeme mandata premijera Janeza Janše doveli su odnose u jako dobru fazu u kojoj se sve rješava, rekao je premijer.

- Mislim da smo u ovom periodu u vremenu premijera Janše uspostavili sjajan dijalog, odličnu komunikaciju i suradnju. Gospodarski odnosi, turizam, otvorena pitanja - rješavaju se na zadovoljstvo obiju država, dodao je.

Hrvatska i Slovenija jednim su zrelim pristupom doveli odnose u jednu jako, jako dobru fazu, naglasio je premijer. Dodaje da se otvorena pitanja, poput granice između dviju zemalja, trebaju rješavati načinima koji ne opterećuju međusobne odnose, te da je to moguće učiniti u ovom mandatu vlade.

Plenković: RH ne radi razliku među državama koje žele pristupiti EU 

Proširenje Europske unije na Zapadni Balkan također je bila tema rasprave sudionika Foruma.

- Hrvatska kao zemlja koja ima vrlo jasan put pred sobom, a to je najprije članstvo u šengenskom prostoru, članstvo u eurozoni, zemlja koja jača svoje obrambene kapacitete, ima politiku podržavanja procesa proširenja naših susjeda na jugoistoku Europe. Smatramo da je to jedno strateško opredjeljenje koje moraju dijeliti i druge članice Unije, kazao je Plenković. 

Komentirajući Orbanovu izjavu da je Srbija ključna država za proširenje EU-a, Plenković je rekao da Hrvatska ima pozitivan stav prema proširenju na sve zemlje zapadnog Balkana i da među njima ne radi razliku.

Orban: Srbija je ključna država za europsku sigurnost i identitet

Europska unija ne može razgovarati o svojoj sigurnosti i europskom identitetu bez Srbije čije je članstvo u savezu geopolitički interes, rekao je mađarski premijer Viktor Orban.

- Treba nam Srbija zbog geopolitike. 
Srbija je ključna. Bez Srbije kao članice EU-a ne može se razgovarati o sigurnosti ili cjelokupnom europskom identitetu. Više nama treba srbijansko članstvo EU-u nego što to treba Srbiji, rekao je Orban.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić sudjelovao je na istom panelu kao jedini predstavnik države koja nije članica EU-a. Naglasio je da 
je Srbija bila entuzijastična oko procesa pristupanja EU-u, ali taj entuzijazam više ne postoji. Kaže da je Srbija i dalje u potpunosti predana europskom putu, no morala je preživjeti i poboljšati položaj svojih ljudi. Zamjera EU-u što ne nagrađuje napredak država kandidatkinja kad ispune neke od kriterija za članstvo.

Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel na panelu je kazao kako je EU, svjesna da mora biti vidljivija u Srbiji, povećala investicije u toj državi što je Vučić potvrdio.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!